ZAGREB - Čak i uz neograničenu primjenu Jedinstvenog europskog uhidbenog naloga Josipa Perkovića ne bi se moglo izručiti Njemačkoj, izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u večerašnjem intervjuu Mediaservisu. Po Josipovićevu mišljenju, pitanje europskog uhidbenog naloga, pogrešno se "stavlja u kontekst jednog predmeta", i Josipa Perkovića. Perkovićevo izručenje temeljem europskog uhidbenog naloga mogla bi zatražiti Njemačka, jer je kao visoki službenik UDBA-e 1983. godine sudjelovao u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj. Oporba je optužila aktualnu hrvatsku vlast da odlukom o primjeni europskoga uhidbenog naloga samo za kaznena djela počinjene nakon 7. kolovoza 2002., nastoji izbjeći izručenje Perkovića. No, predsjednik Josipović ocjenjuje kako je to pitanje krivo i pogrešno postavljeno. "Ja mislim da je stvar potpuno krivo, pa rekao bih i površno postavljena. Prvo, sama promjena koja se unosi, gledajući ostale odredbe europskog uhidbenog naloga, (...) ne utječe na položaj Perkovića. Ima i nekih drugih zapreka, ne samo ova. Prema tome, prema Perkoviću će se ponašati kao i prema svakomu drugome. Nikakav posebni status Perković niti ima niti će ga imati", rekao je Josipović. Dodaje kako se ni prije ni jednog hrvatskog državljana nije moglo izručiti. "Drugo, prije nego što je otvoreno pitanje europskog uhidbenog naloga, bilo je jasno da po prijašnjim ustavnim odredbama ni Perkovića, a ni bilo kojeg drugog hrvatskog državljanina, nije moguće izručiti", naglasio je Josipović. Također je upitao zašto Njemačka nikada nije tražila da se postupak provede u Hrvatskoj te upozorava na presumpciju nevinosti. "Kroz sve te silne godine trebalo je tražiti od Hrvatske da Hrvatska provede postupak u Hrvatskoj. Volio bih da se i o tome nešto kaže, i trebalo bi paziti da se unaprijed nikoga ne osudi, ali da svi imaju potpuno jednak položaj pred zakonom", ističe Josipović. Ako ima razloga, dodaje, bilo bi logično da se postupak vodi u Hrvatskoj.
SVETI IVAN ZELINA - Premijer Milanović rekao je sinoć kako se ništa neće dogoditi ako se do 1. srpnja ne donesu izmjene zakona o pravnoj suradnji između država članica EU, ali da je važno pitanje što su nadležni ljudi koji zakonski odgovaraju, učinili proteklih godina. Na upit novinara je li zbog pritisaka iz Bruxellesa odgođeno glasovanje vezano za europski uhidbeni nalogu, premijer je odgovorio da nisu. "Ne. Ali želim nešto drugo reći o tom pitanju. Ovo kako se ponaša opozicijska stranka je neozbiljno, neodgovorno i opasno", kazao je Milanović u Svetom Ivanu Zelini uoči otvorenja Svetoivanjskih dana 2013. i 45. izložbe vina kontinentalne Hrvatske. "Ponovit ću još jednom. Dakle, naši motivi su bez obzira što o tome mislila Europska komisije, jedino i isključivo ti da se od mogućih optužnica za koje ne možemo znati odakle mogu doći, zaštite ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Imamo s tim loše iskustvo, dosta traumatično i tu želimo podvući crtu. I ako nešto treba odraditi, to treba odraditi hrvatsko pravosuđe", istaknuo je premijer. Vezano uz optužbe oporbe kako aktualna hrvatska vlast nastoji izbjeći izručenje Josipa Perkovića, optuženog da je kao suradnji UDBA-e sudjelovao 1983. u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj, Milanović je postavio protupitanje - što je radio represivni sustav zadnjih deset godina, šta je radio državni odvjetnik zadnjih osam godina ? Sada se postavlja drugo pitanje a tiče se osobe čije ime nemam potrebu spominjati jer tu osobu ne poznajem, a cijeli zakon je dobio njezino ime. Što je radio represivni sustav zadnjih deset godina, šta je radio državni odvjetnik zadnjih osam godina - to njemačko pravosuđe mora rješavati, naglasio je Milanović. Dakle, sada se tog čovjeka iz usta bivšeg ministra unutarnjih poslova proglašava de facto krivim. Ja o tome ne znam ništa, ali znam da je to moglo napraviti hrvatsko pravosuđe; ne znam može li još uvijek to napraviti i tražim da se i predsjednik opozicijske stranke i glavni državni odvjetnik očituju i da kažu šta su napravili, šta su učinili zadnjih deset godina - koje procesne radnje, što su učinili da prekinu tijek zastare i jesu li išta učinili, dodao je Milanović. S obzirom da s tim nemam nikakve veze, ali da sada odgovaram za sve i da moram čistiti tuđi nered to pitanje postavljam ovako otvoreno, izjavio je novinarima premijer Milanović. Dakle, nikakva komisija, nikakav Bruxelles - to je naša odluka, naglasio je. Na upit novinara što će se dogoditi ako se do 1. srpnja ne donese novi zakon premijer je odgovorio da se ništa neće dogoditi. "Ništa. To nema veze nikakve. To smo mogli napraviti i prije godinu dana, to možemo napraviti i za tri mjeseca", kazao je Milanović.
SVETI IVAN ZELINA - Premijer Zoran Milanović otvorio je sinoć u Svetom Ivanu Zelini manifestaciju Svetoivanjski dani 2013. i 45. izložbu vina kontinentalne Hrvatske, a vinarima poručio da budu svoji i uspješni, neka se bore a Vlada će im dati podršku od srca. Uručene su i nagrade proizvođačima najboljih vina. Šampion 45. izložbe vina kontinentalne Hrvatske, vino s najvišom ocjenom je "Silvanac zeleni", izborna berba 2011., proizvođača Poljoprivrednog poduzeća Orahovica d.d.. Premijer Zoran Milanović je naglasio da od 1. srpnja padaju sve carine i ograničenja na europska vina, te da ostaju još neka na vaneuropska vina iz novog svijeta. "Dakle, bit će vaši konkurenti, bit će jeftiniji, bit će priuštiviji. Prema tome, morate biti i konkurentni cijenom i morate biti drukčiji. Dakle, opstanak i napredak, ali važan je napredak ne samo opstanak, evoluciju vidim u tome da se to prodaje ovdje zajedno s lokalnom ponudom hrane i svega onoga što nas čini različitima a opet Europljanima, a do toga je i formalno danas svega nekoliko dana", poručio je premijer Milanović. Gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec (HNS) istaknuo je da su "otvorili novi list u budućnosti grada", te kako i rekordni odaziv na 45. izložbu vina kontinentalne Hrvatske potvrđuje da su među svim strukturama probudili pozitivne reakcije i optimizam, koji ne samo da potiču stanje duha već izravno vode prema stvaranju dodanih vrijednosti lokalnoj zajednici. Rekao je da su ponosni što im je Vlada, dolaskom predsjednika Milanovića, ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa i ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak-Taritaš i drugih visokih dužnosnika pružila izravnu i jasnu podršku. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić (HSS) istaknuo je da smo pred ulaskom u EU te da nam se otvara tržište od 500 milijuna ljudi. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini otvorena je do 24. lipnja.
ZAGREB - Na radni doručak kod hrvatskoga predsjednika, u povodu ulaska Hrvatske u EU, pozvani su predsjednici iz zemalja regije, potvrdio je predsjednik Ivo Josipović u intervjuu Mediaservisu. Tema će biti hrvatsko članstvo u EU i naši odnosi koji će sad biti nešto drukčiji, posebice kad imamo u vidu i ambicije susjednih država da pristupe EU-u. Vjerujem da tu imamo što reći jedni drugima, da nam predstoji razdoblje dobre suradnje iz koje mi očekujemo jačanje partnerskih odnosa", naglasio je Josipović. Na doručku će biti i srbijanski predsjedik Tomislav Nikolić, kao i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga, što je potvrdila i hrvatska Vlada. "Ja sam predsjednika Nikolića sreo i u Slovačkoj pa mi je rekao da će doći i ja mislim da je to dobro", kazao je Josipović. Dodao je kako će na radnome doručku "svi biti za stolom", a o tome je li pitanje Kosova bilo uvjet za bilo što, Josipović je kazao kako je to slušao samo iz medija te ne bi spekulirao o tome.
ZAGREB - U povodu Dana državnosti 25. lipnja predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko u čestitki koju je poslao građanima Republike Hrvatske ističe da ove godine taj dan proslavljamo u posebno svečanom ozračju zbog skorog ulaska u Europsku uniju. "25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio je dvije povijesne odluke - Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju samostalne i suverene Republike Hrvatske. Time su hrvatski zastupnici ostvarili višestoljetni san građana Hrvatske da žive u samostalnoj i neovisnoj državi i da sami odlučuju o svojoj sudbini i budućnosti", podsjeća u čestitki predsjednik Sabora. Ove godine, na 22. godišnjicu tog događaja, Dan državnosti proslavljamo u posebno svečanom ozračju dugo očekivanog članstva u EU. Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. u prvome redu bio vođen idejom o dobrobiti i prosperitetu svih hrvatskih građana te željom da se Republika Hrvatska, kao istinska demokracija, pridruži krugu razvijenih država u čijem će okrilju pronaći i ostvariti stabilnost, sigurnost te gospodarski napredak. "Zbog dugotrajne globalne financijske i ekonomske krize i recesije, razumljivo je da više nema tog entuzijazma koji se početkom devedesetih godina gotovo mogao opipati u zraku. Nada i uvjerenje u poboljšanje životnog standarda i oporavak od krize ipak i dalje žive u nama, a dobar vjetar stiže nam sa svakim danom kako se bliži trenutak ulaska u Europsku uniju", stoji u čestitki predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke koji je građanima Republike Hrvatske u ime Sabora i u svoje osobno ime zaželio sretan i lijep Dan državnosti.
ZAGREB - Na turskom tankeru "Nazo S", 40 nautičkih milja od Ancone i 55 nautičkih milja zapadno od Dugog otoka, izbio je požar, a posada je prekrcana na brod "Anamaria", izvijestili su sinoć iz Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture RH. Turski tanker "Nazo S" plovio je iz Ravene prema Crnom moru u luku Galati, a oko 18 sati jučer iz još neutvrđenih razloga izbio je požar na nadgrađu broda. Na tankeru za ulja i kemikalije nema tereta, a u požaru je cijeli krmeni dio broda. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci poziv u pomoć zaprimila je oko 18,10 sati od zapovjednika turskog tankera. Plovilo, dužine 91 metara, nalazi se u talijanskoj zoni odgovornosti, oko 3 nautičke milje od linije razgraničenja područja traganja i spašavanja između Hrvatske i Italije. Dvanaest članova posade odmah su prekrcani na brod "Anamaria" koji je plovio u blizini, te nema ozlijeđenih, ističu iz hrvatskog Ministarstva. Prema informacijama od MRCC Roma prema tankeru koji je u plamenu, upućena su dva tegljača s protupožarnim topovima i jedan patrolni brod.O slučaju su obaviještene sve lučke kapetanije Republike Hrvatske i Obalna straža.
ZAGREB - Moliereova predstava "Tartuffe" u režiji Jerneja Lorencija i izvedbi ansambla Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) osvojila je Veliku nagradu Večernjeg lista za najbolju predstavu 37. dana satire Fadila Hadžića, koji su završili sinoć svečanom dodjelom nagrada u Satiričkom kazalištu Kerempuh. Nagradu za najbolju režiju dobio je Dalibor Matanić za režiju predstave "Fine mrtve djevojke" u izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella, a nagradu za najbolji tekst Borivoj Radaković za "Grupu" u režiji Marija Kovača i izvedbi Kazališta KNAP. Glavna nagrada za mušku ulogu "Mladen Crnobrnja Gumbek" pripala je Bojanu Dimitrijeviću za ulogu Žike u predstavi "Sumnjivo lice" Branislava Nušića u režiji Jagoša Markovića i izvedbi Jugoslavenskog dramskog pozorišta iz Beograda, dok je glavna nagrada za žensku ulogu dodijeljena Elizabeti Kukić za ulogu Živke Popović iz Nušićeve "Gospođe ministarke" u režiji Olivera Frljića i izvedbi kazališta Kerempuh. Nagradu "Ivo Serdar" za ulogu najbolje prihvaćenu od publike dobila je Nela Kocsis za ulogu Lidije u predstavi Mate Matišića "Fine mrtve djevojke", a nagrada "Sabrija Biser" namijenjena mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike pripala je Zoranu Pribićeviću za uloge u predstavi "Sutra (ni)je novi dan", autorskom projektu Ivice Boban i glumaca te izvedbi Teatra EXIT. Pet ravnopravnih glumačkih nagrada podijelili su Živko Anočić za ulogu Daniela u "Finim mrtvim djevojkama", Krešimir Mikić za Tartuffea, Minja Peković za ulogu Lovorke u Tomićevom "Ludilu u Poskokovoj Dragi" u izvedbi Narodnog kazališta Subotica, Borko Perić za ulogu Čede Uroševića u "Gospođi ministarki" te Iva Visković za ulogu Maje u "Grupi". Tri posebna priznanja dobili su Ivica Boban, predstava "Čisto ludilo" kazališta Komedija u režiji Nine Kleflin, te muški dio ansambla KNAP-ove predstave "Grupa" Borivoja Radakovića, odnosno glumci Sreten Mokrović, Ranko Zidarić i Ivica Zadro.
DUBROVNIK - U Dubrovniku je sinoć počeo 9. "Le Petit Festival du Theatre" - mali kazališni festival. Riječ je o festivalu koji je prepoznat i koji se referira na najsuvremenije estetske svjetove iz svijeta kazališta, glazbe, likovne umjetnosti i dizajna. Ovogodišnji deveti po redu festival posvećen je ženi. Tijekom sedam festivalskih dana umjetnici iz brojnih zemalja svijeta prikazat će nekoliko predstava, predavanja, predstavljanja knjiga, plesnih izvedbi, koncerata i drugo. Prve festivalske večeri otvorena je izložba "Robert Farber" - putovanje fotografijama kultnog američkog fotografa. Riječ je umjetniku koji je na poseban način kroz svoje fotografije prikazivao mrtvu prirodu, krajolike, aktove, arhitekturu i druge motive.
RIJEKA - Riječko Art-kino Croatia je projekcijom filma Federica Fellinija "Dangube" drugu godinu za redom sinoć otvorilo svoje Ljetno kino. Projekcije filmova će se održavati svaku večer u dvorištu Samostana Gospe Lurdske, odnosno kapucinskog samostana, neposredno uz dvoranu Art-kina. Do 4. kolovoza, kad se Ljetno kino zatvara, na programu će biti 43 projekcije. U nastavku ciklusa Fellinijevih filmova prikazuju se "Ginger i Fred" i "Giulietta od duhova" te omnibus "Tri koraka u ludilo". Ciklus Fellinijevih filmova upotpunjuju projekcije filmova "Slatki život" i "Bijeli šeik" u dvorani Art-kina. Na programu Ljetnoga kina su i danska drama "Lov" Thomasa Vinterberga, humorna drama Paola Sorrentina "Ovo mora biti pravo mjesto", komedija Mikea Millsa "Početnici" te ciklus filmova Pedra Almodovara. Ljetno kino završava projekcijom Hanekeova filma "Ljubav", koji je otvorio program Art-kina 2013. godine, a u međuvremenu je dobio Oscara i Zlatnu palmu, a projekcija dokumentarnih filmova "Monteparadiso 20" i "Kavkaz 12" najavit će Liburnia Film Festival.
GROBNIK - Festival pučkog teatra koji će se održavati u Gradu Grobniku u Grobinštini i u Omišlju, počeo je večeras predstavom Scene Gorica iz Velike Gorice "I živjeli su sretno" u grobničkom kaštelu. Festival se održava 13. godinu za redom, a trajat će do 28. lipnja. Program festivala nastavlja se sutra predstavom "Umakla se Joka Šimunova" Dramske grupe Proložac na Trgu Prikešte u Omišlju. Slijede predstave "Rent-a luftmadrac" riječkog Ri-Teatra, "(m)Adam i (š)Eva pred vratima pakla" teatra Don hihot iz Ivanić Grada, "Otvarač za konzerve" Narodnog teatra iz Štipa u Makedoniji i monodrama "Dimnjačar" u izvedbi Ljubomira Kerekeša. U nastavku festivala su predstave "Art" Gradskog pozorišta Jazavac iz Banje Luke te "Ruke po Ranku" Hrvatskog narodnog kazališta iz Varaždina. Predstave se igraju naizmjenično, svakog dana u drugom mjestu. Organizatori su Centar za kulturu općine Omišalj i turističke zajednice općina Omišalj i Čavle.