"Mi ne koristimo takve riječi već stručniji izraz 'usporavanje'", odvratio je Olsen novinarima na pitanje dijeli li stajalište premijera Jensa Stoltenberga da primjećuje zabrinjavajuće znakove u gospodarstvu.
"Ne bih rekao da bi se građani trebali zabrinuti", dodao je.
Norveška je sedmi po veličini izvoznik nafte u svijetu i dosada je odolijevala recesiji u europskom okruženju, zahvaljujući naftnom sektoru, zdravom domaćem tržištu i velikom javnom sektoru koji podupiru rast, ublažavajući utjecaj posustalih tradicionalnih grana privrede.
Iako je usporavanje rasta evidentno, guverner je jučer iznenadio devizna tržišta budući da je središnja banka znatno snizila prognoze rasta i prigušila izglede za podizanje ključnih kamatnih stopa. Stoga se norveška kruna spustila na najnižu razinu u više od dvije godine.
Olsen je priznao da je banka je očekivala reakciju tržišta, ali ne tako jaku.
Banka je snizila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini kada se izuzme naftni sektor na 2,5 posto, s dosada prognoziranih 2,75 posto. To bi predstavljalo značajno usporavanje u odnosu na prošlu godinu kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto.
Guverner je naglasio da bi slabiji rast u Norveškoj i inozemstvu mogao ograničiti rast plaća u idućim godinama, što bi zapravo donijelo olakšanje u središnjoj banci odakle su opetovano upozoravali da visoki troškovi rada ugrožavaju konkurentnost norveškog gospodarstva.
Olsen je dodao da će ogromni naftni sektor, koji čini petinu norveškog gospodarstva, ostati pokretačka sila i u budućnosti, sve dok se cijene nafte drže iznad razine od 100 dolara po barelu.