Sporazumom je utvrđeno da će Federacija BiH i mali dioničari biti suvlasnici po 44 posto kapitala, dok će hrvatska Vlada zadržati udjel od 12 posto.
Premijer Nikšić je na konferenciji za novinare istaknuo da će konačno biti omogućeno da se vlasnički udjeli Aluminija upišu u Registar vrijednosnih papira FBiH, a nakon toga će Vlada imenovati svoje predstavnike u upravljačka i nadzorna tijela toga društva te donijeti program subvencioniranja proizvodnje.
"Slijedi nam preko ministarstva energetike, rudarstva i industrije izrada i žurna provedba programa za subvencioniranje proizvodnje aluminija, kao strateški bitne industrijske grane u državi. Ovo je jako bitan dan za Hercegovinu, ali i puno šire, jer smo stvorili pretpostavke za nastavak rada i za razvitak najvećeg izvoznika u državi koji sutra može širiti svoje poslovanje, otvarati nove pogone i nova radna mjesta", rekao je Nikšić nakon potpisivanja sporazuma s Aluminijem.
Napomenuo je i da je stavljena izvan snage odluka o prodaji 88 posto kapitala Aluminija, što je bilo dogovoreno u sklopu neuspjelog postupka privatizacije kompanije 2006. godine.
Pojasnio je da resorno federalno ministarstvo sada može subvencionirati Aluminij nakon što je država dobila svoj udjel.
Generalni direktor Aluminija je ocijenio sporazum povijesnim. "Aluminij sada prvi put može kazati kako iza sebe ima državu koja se obvezala subvencijama pomoći održivost proizvodnje aluminija", rekao je Bradvica.
No, istodobno je kazao kako uprava ove kompanije neće povući odluku o postupnom gašenju pogona Aluminija nego će odgoditi njezinu provedbu na rok od 30 dana.
Ključnim je ocijenio što se rješenjem strukture kapitala otvara mogućnost uzimanja kredita u europskim fondovima kako bi dobili obrta sredstva potrebna za nastavak rada.
Upozorio je da je Aluminij nastavio u ovoj godini proizvoditi gubitke koji su u pet mjeseci dosegnuli 48,5 milijuna maraka (oko 25 milijuna eura) i pojasnio da je kompanija gubitke zaključno s prošlom godinom otpisala smanjujući visinu temeljnoga kapitala za oko 33 milijuna eura.
Bradvica je upozorio i kako se tek treba do kraja riješiti pitanje opskrbe električnom energijom iz Hrvatske za razdoblje od 1. srpnja do kraja ove godine. Pojasnio je kako je potrebno doraditi postojeći ugovor s HEP-om o isporuci 100 megavata električne energije na godišnjoj razini jer se nakon ulaska Hrvatske u EU mijenjaju pravila suradnje s Hrvatskom, o čemu je nedavno postignut načelni dogovor u Zagrebu.
"To je sve još uvijek na razini dogovora. Istina, snažnih dogovora, sa čvrstim jamstvima hrvatskih ministara financija i gospodarstva Slavka Linića i Ivana Vrdoljaka, ali tek trebamo dogovore utvrditi potpisima", rekao je Bradvica.