Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
5. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Globalno&Lokalno": hrvatski poduzetnici nespremni za 'bitku' s globalnim kompanijama
7. ECB upozorava Latviju na inflaciju
8. WWF poziva na veća ulaganja u čistu i obnovljivu energiju
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 5. 6. 211.890.000 341.890.000 141.890.000 0,73
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 101.500.000 0,23 2 tjedna 40.390.000 2,00 Ukupno 211.890.000 0,73 Valuta Promet Kamatna stopa (%) Eur 2 tjedna 500.000 3,8
Izvor: Tržište novca
Na Tržištu novca Zagreb danas su i ponuda i potražnja porasle, a dio potražnje ponovno je ostao nepodmiren i to zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.
Ukupno je danas prijavljeno 211,89 milijuna kuna potražnje, što 10,65 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je dosegnula 341,89 milijuna kuna te je bila 6,34 posto niža. Najviše je ugovoreno prekonoćnih pozajmica, 101,5 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 0,23 posto, isto kao i protekla dva dana. Ugovoreno je i 40,39 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, po kamati od 2 posto.
Ukupni promet na tržištu danas je dosegnuo 141,89 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa bila 0,73 posto, što je 0,37 postotnih bodova više nego jučer.
„Danas je u trgovanju na Tržištu novca Zagreb, kao i prethodnog dana, ponuda novca bila skoro dvostruko viša od prijavljene potražnje. Unatoč višku kuna, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
Ujedno, danas je ugovorena i pola milijuna eura vrijedna pozajmica po kamatnoj stopi od 3,8 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: ponovo pad indeksa
Dioničkim indeksima Zagrebačke burze, nakon jučerašnjeg rasta, danas su vrijednosti ponovo pale, Crobexu za 0,59 posto, na 1.841,90 bodova, a Crobexu10 za 1,10 posto, na 1.050,77 bodova.
Redovni promet Burze iznosio je malo manje od 13 milijuna kuna, a četiri su dionice zabilježile promete iznad milijun kuna. Sa znatnim porastom cijene od 12,43 posto, na 27,40 kuna i uz najviši pojedinačni promet od 1,6 milijuna kuna ističe se danas dionica Diokija.
S prometom do 1,5 milijuna kuna slijedi ju povlaštena dionica Adris Grupe čija je cijena pala 1,35 posto, na 290 kuna. Sličan promet ostvarila je i dionica Valamar Adria Holdinga čija je cijena pala za 0,68 posto, na 143 kune.
Pad cijena od 0,25 posto, na 209 kuna, imala je dionica HT-a ostvarivši 1,4 milijuna kuna prometa.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno Tržište ADPL-R-A 115,00 117,98 115,00 394.681,73 -2,53% ATGR-R-A 606,01 610,00 607,03 55.977,65 -2,09% CROS-P-A 7.320,00 7.320,00 7.320,00 14.640,00 -0,42% CROS-R-A 7.153,00 7.300,00 7.300,00 94.309,97 2,08% DLKV-R-A 26,50 28,00 27,78 17.668,66 2,89% HT-R-A 208,59 210,00 209,00 1.450.558,86 -0,25% IGH-R-A 181,20 191,01 189,88 50.413,34 -1,62% INA-R-A 4.235,00 4.241,00 4.240,29 67.782,91 -2,50% INGR-R-A 3,19 3,42 3,32 345.637,90 3,43% ISTT-R-A 140,00 140,00 140,00 7.000,00 3,70% KOEI-R-A 722,00 735,00 722,00 282.913,00 0,95% LEDO-R-A 8.000,00 8.000,00 8.000,00 64.000,00 0,00% LKPC-R-A 499,00 500,00 500,00 68.490,00 -2,44% OPTE-R-A 7,25 8,00 8,00 84.699,95 12,68% PODR-R-A 236,00 237,00 237,00 42.035,30 0,85% PTKM-R-A 215,00 224,87 215,03 492.817,58 -4,38% ULPL-R-A 183,00 183,00 183,00 2.196,00 0,00% VART-R-1 19,13 22,85 20,40 405.248,94 -8,72% VERN-R-A 45,21 45,57 45,21 9.062,66 -1,72% VIRO-R-A 623,00 623,99 623,99 28.064,65 2,29% Redovito Tržište ADRS-P-A 289,12 292,50 290,00 1.557.747,14 -1,35% ARNT-R-A 136,00 136,00 136,00 1.088,00 -0,22% ATLN-R-A 49,10 50,00 49,91 76.684,30 0,02% ATPL-R-A 285,02 301,77 301,77 529.066,06 2,95% BD62-R-A 17,00 18,89 17,62 72.761,74 -11,68% BLJE-R-A 65,52 67,08 67,08 182.227,47 2,10% DDJH-R-A 74,27 75,00 74,27 169.114,84 -3,42% DIOK-R-A 24,96 28,90 27,40 1.649.091,38 12,43% ELKP-R-A 460,00 460,00 460,00 4.600,00 2,22% ERNT-R-A 1.325,91 1.336,00 1.325,91 108.110,91 -1,27% HCVT-R-A 135,00 143,01 140,00 33.072,36 21,74% HDEL-R-A 100,00 101,50 101,50 15.947,45 1,50% HIMR-R-A 190,00 198,99 198,99 5.708,99 5,29% HMST-R-A 130,00 130,00 130,00 129.610,00 18,18% HTPK-R-A 38,00 38,00 38,00 4.180,00 0,00% HUPZ-R-A 1.055,00 1.060,00 1.055,00 21.170,00 -0,57% INDG-R-A 140,00 145,00 145,00 66.693,69 -17,13% IPKK-R-A 200,00 200,00 200,00 400,00 2,88% JDBA-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 0,00% JDGT-R-A 680,00 680,00 680,00 10.880,00 2,09% JDPL-R-A 60,03 66,88 60,11 84.296,17 -6,08% JDRA-R-A 470,00 490,00 490,00 503.524,54 4,93% JNAF-R-A 2.290,00 2.301,00 2.290,00 80.260,00 -2,97% KODT-R-A 1.130,00 1.130,00 1.130,00 25.990,00 1,80% KORF-R-A 142,17 143,50 143,00 1.541.890,93 -0,68% KRAS-R-A 401,30 405,00 405,00 186.116,38 0,00% KSST-R-A 395,20 427,99 401,00 17.132,18 -2,23% KTJV-R-A 15,22 15,22 15,22 1.826,40 -1,93% LKRI-R-A 118,32 119,70 119,00 121.980,24 -0,38% LVCV-R-A 105,00 109,00 105,00 10.660,20 -2,79% MAIS-R-A 80,00 82,00 80,00 94.176,00 2,56% PBZ-R-A 497,02 500,00 498,02 9.982,07 -0,44% PIVK-R-A 200,50 200,50 200,50 12.030,00 0,25% RIVP-R-A 13,33 13,65 13,65 384.523,05 -1,52% SLPF-R-A 27,00 27,00 27,00 1.215,00 0,00% THNK-R-A 620,01 630,00 620,01 54.749,99 -1,59% TISK-R-A 215,60 215,64 215,60 21.130,35 -0,01% TNPL-R-A 302,01 309,90 307,99 64.349,71 -11,74% TUHO-R-A 1.320,00 1.340,00 1.340,00 27.800,00 -0,74% VDKT-R-A 310,00 334,86 334,86 124.669,34 -0,04% VPIK-R-A 115,60 116,00 116,00 5.672,40 0,74% ZABA-R-A 33,10 33,33 33,21 76.328,09 0,58% ZTNJ-R-A 177,00 177,00 177,00 9.735,00 -4,26% ZVCV-R-A 60,00 60,05 60,00 4.202,50 0,00% Domaći MTP BRBA-P-A 3.500,11 3.500,11 3.500,11 14.000,44 0,00% SNHO-R-A 147,10 150,00 150,00 118.312,26 1,33% VLHO-R-A 90,00 90,17 90,00 26.749,23 -0,17% Inozemni MTP FNOI-D-137A 99,01 99,01 99,01 420,15 \ FNOI-D-141A 95,37 95,37 95,37 404,70 \ FNOI-D-147A 91,05 91,05 91,05 386,37 \ FNOI-D-151A 88,25 88,25 88,25 374,49 \ FNOI-D-157A 84,03 84,03 84,03 356,58 \ FNOI-D-161A 81,63 81,63 81,63 346,39 \ FNOI-D-167A 78,50 78,50 78,50 333,11 \ FNOI-D-171A 75,00 75,00 75,00 318,26 \ FNOI-D-177A 73,00 73,00 73,00 309,77 \ FNOI-D-181A 70,50 70,50 70,50 299,16 \ FNOI-D-187A 67,05 67,05 67,05 284,52 \ FNOI-D-191A 66,00 66,00 66,00 280,07 \ FNOI-D-197A 63,00 63,00 63,00 267,34 \ RIBA-O-177A 103,00 103,10 103,00 231.029,17 5,656% Inozemni MTP EGB-S-LBU1 104,10 104,10 104,10 5.205,00 3,07% EGB-S-LDX2 90,80 90,80 90,80 4.540,00 -2,89% EGB-S-LDX3 53,51 61,00 57,00 130.704,64 -9,24% EGB-S-LGD2 115,64 119,71 119,71 100.731,02 4,44% EGB-S-LSL1 21,80 22,40 21,80 38.374,20 -0,82% EGB-S-LWL1 64,04 65,89 65,89 6.161,55 11,39% EGB-S-SDX3 80,00 86,20 84,00 187.884,26 8,11% EGB-S-SGD2 142,11 146,00 142,11 7.835,50 -5,45% EGB-S-TSWL 107,74 108,75 107,74 9.179,11 -4,90% Ukupni promet 12.966.681,26
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex nastavio padati
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda, u utorak je nastavio padati, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Prema podacima agencije, vrijednost indeksa je pala za 0,01 posto na 181,9901 bod. U padu su bili fondovi Erste Plavi i PBZ Croatia osiguranje.
Erste Plavi je pritom izgubio na vrijednosti 0,03 posto i iznosio 187,7223 bodova, a PBZ Croatia osiguranje je kliznuo za 0,01 posto, na 165,7619 bodova.
Druga su dva obvezna fonda dobila su na vrijednosti. AZ fond je porastao za 0,02 posto, na 186,8902 boda, a Raiffeisen je bio viši za 0,13 posto, na 181,9901 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan 3. Vrijednost na dan 4. promjena % 06. 06. Mirex 182,0121 181,9901 -0,01 AZ OMF* 186,8492 186,8902 0,02 Erste Plavi OMF. 187,7759 187,7223 -0,03 PBZ Croatia osig.OMF 165,7744 165,7619 -0,01 Raiffeisen OMF 181,7567 181,9901 0,13 AZ benefit DMF** 195,2997 195,4230 0,06 AZ profit DMF 216,7381 216,9873 0,11 Croatia osiguranje DMF 133,9833 133,9591 -0,02 Erste Plavi Expert DMF 157,1688 157,0553 -0,07 Erste Plavi Protect DMF 159,2784 159,2269 -0,03 Raiffeisen DMF 172,5775 172,5014 -0,04 ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,9897 106,9616 -0,03 Auto Hrvatska ZDMF 120,7150 120,6991 -0,01 AZ Dalekovod ZDMF*** 207,6819 207,7495 0,03 AZ Hr. kontrola zračne plov. 203,1544 203,3938 0,12 AZ VIP ZDMF 219,0486 219,2623 0,10 AZ ZABA 101,4733 101,6281 0,15 AZ Zagreb ZDMF 159,2319 159,3379 0,07 ZDMF cestarski fond 139,7131 139,5209 -0,14 ZDMF Croatia osiguranje 117,6173 117,6002 -0,01 ZDMF Ericsson N. Tesla 181,6586 181,5377 -0,07 ZDMF HEP grupa 123,6530 123,6371 -0,01 ZDMF Hrvatskih autocesta 133,4785 133,5014 0,02 ZDMF Hr. liječničkog sind. 195,5150 195,4263 -0,05 ZDMF Novinar 167,0340 166,9062 -0,08 ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,7899 136,7987 0,01 ZDMF Sind. pomoraca Hr. 119,4857 119,4249 -0,05 ZDMF T-HT 156,3464 156,2327 -0,07
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.177 15.254 Tokyo/Nikkei 13.014 13.533 London/FTSE-100 6.464 6.558 Frankfurt/DAX 30 8.222 8.295
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale, ponajviše u sektorima usko povezanim s rastom gospodarstva, jer se ulagači plaše da će Fed smanjiti poticajne monetarne programe.
Dow Jones oslabio je jučer 76 bodova, ili 0,50 posto, na 15.177 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,55 posto, na 1.631 bod, a Nasdaq indeks 0,58 posto, na 3.445 bodova.
Indeksi su jučer bili u minusu i više od 1 posto, nakon što je predsjednica podružnice Feda u Kansas Cityju Esther George, koja se uvijek protivila programima otkupa obveznica, pozvala čelnike središnje banke da smanje iznose za te programe. Smanjenje tih programa, kazala je George, pridonijelo bi smanjivanju ovisnosti financijskih tržišta o jeftinom novcu.
Programima otkupa državnih i hipotekarnih obveznica Fed već dulje vrijeme ubrizgava na financijska tržišta 85 milijardi dolara mjesečno, a taj svježi, jeftin novac podržava rast cijena dionica. Od početka godine S&P 500 indeks porastao je više od 14 posto, dosegnuvši najviše razine u povijesti.
Ulagači se plaše da će smanjivanjem tih Fedovih programa tržište izgubiti podršku, što bi moglo dovesti do korekcije cijena dionica na niže. Zbog toga se već neko vrijeme trguje oprezno, pri čemu su cijene dionica oslabile dva tjedna zaredom, no ne pretjerano. “Čini se da su se ulagači umorili od kupnje dionica, dok se cijene dionica kreću u ovako uskom rasponu. Ne uspijeva se dodatno potaknuti njihov entuzijazam, koji je trajao duže vrijeme, pa bi moglo uslijediti povlačenje zarade s tržišta“, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.
Jučer su se na meti prodaja našle dionice u sektorima usko vezanim uz rast gospodarstva, jer bi smanjenjem poticajnih monetarnih programa rast mogao biti usporen. S&P indeks financijskog sektora pao je 0,9 posto.
S druge strane, za toliko je porastao S&P indeks telekomunikacijskog sektora, a na dobitku su bili i neki drugi defanzivni sektori, koji su prošloga tjedna bili pod pritiskom jer su se prinosi na obveznice primaknuli prinosima na dionice iz tih sektora, što je dio ulagača navelo na preseljenje kapitala u obveznice.
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,51 posto, na 6.558 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,12 posto, na 8.295 bodova, a pariški CAC 0,13 posto, na 3.925 bodova.
Na europskim tržištima burzovni indeksi danas su u minusu, jer ulagače pojačano brine potencijalno smanjenje programa monetarnih poticaja američkom gospodarstvu, za koje strahuju da će pritisnuti dionice.
Londonski Ftse indeks u takvom je ozračju bio u najvećem minusu, od 1,43 posto, spustivši se na 6.464 boda. Frankfurtski DAX indeks pao je za 0,88 posto, na 8.222 boda, a pariški CAC za 1,12 posto, na 3.881 bod.
Najveća pojedinačna gubitnica danas je bila dionica francuskog lanca supermarketa Carrefoura, s padom cijena od 4,6 posto, što trgovci pripisuju vijesti da joj je HSBC snizio investicijski rejting.
Burzovni indeksi spustili su se s prošlomjesečnih visokih razina pod pritiskom ojačalih očekivanja da bi američka središnja banka Fed, temeljem učestalih naznaka oporavka američkog gospodarstva, mogla donijeti odluku o smanjenju programa poticajnih mjera gospodarstvu. Upravo se ti programi smatraju uvelike zaslužnima za uzlet dionica u dosadašnjem tijeku godine. Dok ulagači pokušavaju odgonetnuti kada bi Fed mogao donijeti takvu odluku, fokus europskih tržišta bio je usmjeren najnovijim gospodarskim podacima iz SAD-a, među kojima se danas izdvaja podatak agencije ADP o zapošljavanju u američkim privatnim kompanijama.
Kako je objavljeno, u svibnju je otvoreno 135 tisuća novih radnih mjesta, što je više od 113 tisuća u prethodnom mjesecu ali i manje u odnosu na očekivanih približno 165 tisuća. Taj podatak, uz onaj o naknadama za nezaposlene koji slijedi u četvrtak, svojevrstan su uvod u ključno izvješće o zaposlenosti u SAD-u, na rasporedu za objavu u petak, koje će ulagači pozorno pratiti radi boljeg uvida u zdravlje najvećeg svjetskog gospodarstva i daljnje poteze Feda. Indeks Tokijske burze Nikkei danas je potonuo 3,83 posto, na 13.014 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD 1,3066 1,3106 1,3052 USD/JPY 99,45 100,43 99,28 GBP/USD 1,5361 1,5371 1,5290 USD/CHF 0,9469 0,9494 0,9445
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima danas nije zabilježio veće promjene, dok je dolar uglavnom bio na gubitku prema drugim vodećim svjetskim valutama nakon što su ulagače razočarali novi gospodarski pokazatelji iz SAD-a.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3074 dolara, što znači da je više-manje nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje. Dolar je pak oslabio 0,6 posto prema jenu, na 99,42 jena. Zelena novčanica danas je oslabila preme većini vodećih svjetskih valuta nakon što je izvješće agencije ADP pokazalo da je američki privatni sektor u svibnju otvorio 135 tisuća radnih mjesta, što je manje u usporedbi s očekivanih 165 tisuća.
Američka valuta posljednjih je dana jačala temeljem stajališta da bi povoljni gospodarski pokazatelji mogli potaknuti američku središnju banku Fed da smanji program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike, mjesečno vrijedan 85 milijardi dolara. Riječ je o mehanizmu koji se smatra negativnim za dolar s obzirom da uključuje preplavljivanje tržišta američkom valutom. Najnoviji podatak s američkog tržišta rada svjedoči o umjerenom povećanju broja novih radnih mjesta pa bi mogao biti dovoljan da se Fed odluči ograničiti iznos tog programa.
"Očekivanja smanjenja toga programa vjerojatno će sada biti malo prigušena, što je razlog blagom slabljenju dolara u ovome trenutku", kazao je Eric Viloria, valutni strateg u tvrtki Forex.com.
Jenu, kojemu se ulagači nerijetko okreću u nestabilnim financijskim vremenima, danas je na ruku išao oštar pad cijena dionica na japanskom tržištu, kao i činjenica da su i europske burze bile u minusu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 4. 6. USLIB 0,13430 0,002 0,19328 0,27395 0,41176 4. 6. EULIB 0,02500 -0,011 0,06000 0,11643 0,20143
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 6. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5298 5,7646 8,8523 5,7890 6,0788 8,7173
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,25 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,529818 kuna.
Na vrijednosti je prema kuni izgubio i američki dolar, za 0,15 posto te švicarski franak za 0,13 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,764675 kuna, a franka 6,078807 kuna.
Britanska je pak funta ojačala prema kuni za 0,21 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,852361 kunu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 6. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b) Prodajni tečaj za devize c) Kupovni tečaj za devize d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5700850 5,9302 9,0592 6,2259 OTP Banka Hrvatska 7,5835 5,8944 9,0181 6,2229 Štedbanka 7,6053 5,9465 9,0170 6,1918 Partner banka 7,5900 5,9408 9,0346 6,2233 Erste&Steiermarkische 7,5820 5,9230 9,0910 6,2580 Hrvatska poštanska banka 7,5800 5,9857 9,1648 6,3365 Splitska banka 7,5770 5,9194 9,0574 6,2406 Podravska banka 7,7075 5,9726 9,0626 6,2326 Istarska kreditna banka 7,5850 5,9200 9,1002 6,2733 Karlovačka banka 7,5890 5,9400 9,1215 6,2636 Croatia banka 7,5877 5,8914 8,9939 6,2186 Sberbank 7,6200 5,9376 9,0737 6,2916 Hypo Group Alpe-Adria 7,5800 5,9512 9,0812 6,2732 Fina 7,5500 5,9857 9,1648 6,3365 Privredna banka 7,5850 6,0201 9,0697 6,3002 Centar banka 7,5855 5,8914 9,0736 6,2611 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5524 5,7819 8,8789 6,0970 Zagrebačka banka 7,5600 5,8488 8,9349 6,1404 OTP Banka Hrvatska 7,5700 5,8657 8,9563 6,1925 Štedbanka 7,5750 5,8760 8,9277 6,1305 Partner banka 7,5800 5,9009 8,9971 6,2019 Erste&Steiermarkische 7,5700 5,8896 9,0409 6,2234 Hrvatska poštanska banka 7,5700 5,8972 9,0294 6,2429 Splitska banka 7,5670 5,8475 8,9911 6,1859 Podravska banka 7,7067 5,8726 9,0226 6,2026 Istarska kreditna banka 7,5750 5,8700 8,9939 6,2429 Karlovačka banka 7,5780 5,8970 9,0555 6,2183 Croatia banka 7,5727 5,8511 8,9320 6,1821 Sberbank 7,6000 5,9088 9,0294 6,2612 Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 5,8511 8,9811 6,1731 Fina 7,5300 5,8972 9,0294 6,2429 Privredna banka 7,5750 5,9020 8,9799 6,2378 Centar banka 7,5757 5,8626 9,0294 6,2307 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5266 5,7560 8,8072 6,0689 Zagrebačka banka 7,4600 5,6510 8,6327 5,9328 OTP Banka Hrvatska 7,4572 5,6300 8,6916 5,9556 Štedbanka 7,4613 5,6409 8,5706 5,8853 Partner banka 7,4700 5,6003 8,6944 5,9597 Erste&Steiermarkische 7,4700 5,6136 8,6173 5,9318 Hrvatska poštanska banka 7,4700 5,6205 8,6487 5,9207 Splitska banka 7,4670 5,6465 8,6812 5,9790 Podravska banka 7,4550 5,6540 8,6844 6,0111 Istarska kreditna banka 7,4700 5,6200 8,7018 5,9298 Karlovačka banka 7,4700 5,6000 8,5994 5,9051 Croatia banka 7,4680 5,6447 8,7240 5,9778 Sberbank 7,5000 5,6494 8,6930 5,9876 Hypo Group Alpe-Adria 7,4700 5,6509 8,6809 5,9729 Fina 7,4700 5,6205 8,6487 5,9207 Privredna banka 7,4750 5,6141 8,7145 5,9335 Centar banka 7,4756 5,6666 8,6930 5,9268 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4450 5,5945 8,5464 5,8735 OTP Banka Hrvatska 7,4452 5,5955 8,6034 5,9131 Štedbanka 7,4315 5,5845 8,4849 5,8264 Partner banka 7,4600 5,5635 8,6598 5,9390 Erste&Steiermarkische 7,4600 5,5910 8,5740 5,9080 Hrvatska poštanska banka 7,4500 5,5362 8,5190 5,8319 Splitska banka 7,4570 5,5918 8,6155 5,9365 Podravska banka 7,4400 5,5840 8,5944 5,9611 Istarska kreditna banka 7,4600 5,5900 8,6841 5,8964 Karlovačka banka 7,4600 5,5500 8,5227 5,8524 Croatia banka 7,4530 5,6101 8,6620 5.9414 Sberbank 7,4800 5,6206 8,6488 5,9572 Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,5508 8,5808 5,8728 Fina 7,4500 5,5362 8,5190 5,8319 Privredna banka 7,4650 5,6141 8,6273 5,8742 Centar banka 7,4650 5,6349 8,6753 5,8964
6. Globalno&Lokalno": hrvatski poduzetnici nespremni za 'bitku' s globalnim kompanijama
Hrvatski poduzetnici nisu spremni za konkurentsku 'bitku' s globalnim poduzećima koja ih čeka ulaskom Hrvatske u EU i to zbog njihove niske i trostruko niže produktivnosti od globalnih, izostanka tržišne orijentacije te nedostatka ulaganja u proizvode i inovacije, ocjena je analitičara Damira Novotnyja s današnjeg drugog po redu godišnjeg susreta globalnih i hrvatskih tvrtki.
Taj je susret pod nazivom "Globalno&Lokalno" organizirao poslovni tjednik Lider okupivši brojne predstavnike domaćih i globalnih tvrtki koje djeluje u Hrvatskoj.
Smatrajući da hrvatske kompanije nisu spremne za EU i globalnu konkurenciju i zbog prevelike uključenosti politike u biznisu i poduzećima, Novotny je naglasio kako će se to ipak morati promijeniti jer od 1. srpnja ove godine domaća politika gubi svoj utjecaj, a više ga preuzima ona iz Bruxellesa.
Takvu perspektivu ne smatra lošom jer će to, kako vjeruje, pridonijeti konvergenciji hrvatskih tvrtki s onima iz EU-a i bilo bi glupo da one tu šansu ne iskoriste. Izdvojio je primjer Varteksa kojemu će to također biti nova šansa, možda ne sa sadašnjim vlasnicima, ali moguće s nekim drugim, jer će svako poduzeće morati tražiti rješenje za vlastitu konkurentnost u suradnji s partnerima iz EU-a. To će značiti i da će morati više ulagati u razvoj proizvoda, inovacije, istraživanje tržišta i drugo jer je u Hrvatskoj čudno što i one tvrtke koje mogu ulagati, poput primjerice Francka ne ulažu. Za internacionalizaciju poslovanja hrvatske kompanije morat će se okrenuti i kreativnom poslovanju, diferencijaciji proizvoda te osmisliti strategije i planove konkurentske prednosti što ih većina još nema, upozorio je Novotny.
U sklopu susreta održan je i okrugli stol s vodećim ljudima nekih od globalnih kompanija koje već godinama djeluju u Hrvatskoj, poput IBM-a, HP-a, Siemensa, 3M-a, Microsofta i drugih koji su svi istaknuli da slijedom ulaska Hrvatske u EU ne očekuju niti pripremaju neke veće promjene u svom poslovanju u Hrvatskoj.
Kako su te kompanije već prisutne na globalnom i EU tržištu susret s tim tržištem im nije novost, ali moguće je da će u suradnji sa svojim lokalnim, hrvatskim partnerima pojačati operacije, a moguće i investicije.
Neki od njih neke bitne promjene ni ne očekuju u prvim mjesecima punopravnog članstva nego možda tek od iduće godine i dalje, ali i to će, kako smatraju, ovisiti o okruženju u Hrvatskoj i regiji te poslovnoj i investicijskoj klimi za čije se poboljšanje mora pobrinuti hrvatska država. Važno je da Hrvatska u idućim godinama bolje iskoristi i svoj geostrateški položaj u Europi jačanjem kapaciteta morskih i riječnih luka te željeznice, kao i da jasno odredi uvjete i želi li ili ne strane investitore i njihov kapital, a na da kao do sada to malo želi, malo ne, poručili su predstavnici velikih stranih tvrtki.
7. ECB upozorava Latviju na inflaciju
Europska središnja banka (ECB) upozorila je u srijedu Latviju da su pred njom izazovi dugoročnog zadržavanja cijena pod kontrolom upravo na dan kada joj je Europska komisija dala zeleno svjetlo za pristup eurozoni.
U izvješću o latvijskom ekonomskom i pravnom napretku na putu ka usvajanju jedinstvene valute eura, ECB je skrenuo pažnju na zabrinutost za "održivost usklađivanja inflacije s referentnim vrijednostima u EU".
To će izvješće biti ključno za odluku Europskog parlamenta i ministara financija eurozone 9. srpnja o kandidaturi Latvije za ulazak u eurozonu. Ako odluka bude pozitivna, Latvija će 1. siječnja 2014. postati 18. članica eurozone, nakon što je 2012. to postala susjedna Estonija. Europska komisija zaključila je danas da je Latvija spremna za uvođenje eura od 1. siječnja sljedeće godine, te je uputila formalni prijedlog Vijeću EU-a da potvrdi tu odluku.
"Latvijska želja da uvede euro znak je povjerenja u našu zajedničku valutu i još jedan dokaz da su oni, koji su predviđali raspad eurozone, bili u krivu", izjavio je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, predstavljajući konvergencijsko izvješće o Latviji u kojem je Komisija ocijenila da je ta baltička zemlja postigla visok stupanj održive ekonomske konvergencije s eurozonom. ECB potvrđuje da je Latvija ispunila kriterije za ulazak u eurozonu po pitanju inflacije. Između svibnja 2012. i travnja 2013. zemlja je imala prosječnu godišnju stopu inflacije od 1,3 posto.
"To je bilo znatno ispod referentne vrijednosti koja je kriterij za stabilnost cijena a iznosila je 2,7 posto“, potvrđuju u ECB-u. "Međutim, u posljednjih deset godina inflacija potrošačkih cijena u Latviji bilježila je snažna kolebanja, krećući se u rasponu od godišnjeg prosjeka od minus 1,2 posto do plus 15,3 posto", upozoravaju. Kao razlog navode izmjene razdoblja snažnog rasta i naglog pada aktivnosti i velika makrogospodarska kolebanja.
"Održavanje niske stope inflacije u Latviji bit će izazov u srednjoročnom razdoblju", zaključuju.
U ocjeni ostalih kriterija konvergentnosti navode da je udio deficita u BDP-u u 2012. prema izračunima iznosio 1,2 posto, što znači da je bio osjetno ispod europskog plafona od tri posto. Ukupni javni dug iznosio je u 2012. 40,7 posto i također je ispod maksimalno dopuštenih 60 posto u DU.
"Usprkos tome, zabrinjava održivost ekonomske konvergencije na dulji rok", konstatiraju u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone.
8. WWF poziva na veća ulaganja u čistu i obnovljivu energiju
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pokrenula je novu međunarodnu kampanju pod sloganom "Iskoristite svoju energiju", u kojoj poziva vlade i svjetske financijske institucije na povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije na najmanje 40 milijardi dolara tijekom sljedećih 12 mjeseci.
"Ako ćemo se i dalje oslanjati na fosilna goriva, pred nama je budućnost u kojoj je zrak sve zagađeniji a klima negostoljubiva. Naša je kolektivna odgovornost da se zauzmemo za budućnost kakvu želimo. Pozivamo političke i financijske donositelje odluka da iskoriste svoju moć za prijelaz na čistu i održivu energiju iz obnovljivih izvora i da stanu na kraj inerciji ugljena, nafte i plina", rekao je generalni direktor WWF Internationala Jim Leape.
Kampanju "Iskoristite svoju energiju" WWF je lansirao na Svjetski dan zaštite okoliša te poziva na potpisivanje zahtjeva za povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije.
Zahtjev se može potpisati na www.panda.org/seizeyourpower i u njemu se pozivaju financijske institucije i vlade diljem svijeta da djeluju odmah tako da povećaju financiranje obnovljivih tehnologija i financijski podupru održivu energiju vjetra, sunca i vode. WWF najavljuje da počinje globalnu kampanju kojom želi potaknuti značajne investicije vlada i međunarodnih financijskih institucija u sektor obnovljivih izvora energije, u ukupnom iznosu od 40 milijardi dolara. Ističe da će se kampanja provoditi u više od 20 zemalja, u kojima će WWF pokušati utjecati na javne financije te mirovinske i privatne fondove.
"Kampanja za preusmjeravanje novca u obnovljive izvore energije zasniva se na uspostavljanju poslovnog modela kroz uvažavanje svih troškova pojedinih izvora energije, koji će pokazati na ekološke, socijalne i ekonomske rizike ovisnosti od 'prljave energije', kao što su ugljen, nafta i plin", navodi WWF.
"Glavni pokretači energetskih tržišta su nagađanja, institucionalna inercija, nedostatak točnih informacija, krivi poticaji ali i ogromni ekonomski i politički interesi. Vrijeme je da se rasprava promjeni i da se pokažu stvarni troškovi fosilnih goriva i pravi potencijal sektora obnovljivih izvora energije. Današnji poziv na akciju je poziv svakom donositelju odluka da investira u budućnost kakvu svi želimo, koju pokreću čisti, obnovljivi i održivi izvori energije", rekla je voditeljica globalne klimatske i energetske inicijative iz WWF Internationala Samantha Smith.
Zaključuje da se treba uložiti novac u čiste i obnovljive izvore energije kako bi ograničili klimatske promjene, smanjili rizike za ljudsko zdravlje od prljavih fosilnih goriva te ubrzali i olakšali pristup energiji.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821