'Loša banka' preuzela bi dugove i imovinu koju posrnuli HAAB ne uspijeva prodati na tržištu. Beč istodobno nagovara velike austrijske banke da preuzmu 51 posto udjela u lošoj banci kako bi se smanjio teret koji će u tom procesu pasti na državne financije.
Zasada su Erste Bank, Raiffeisen Bank International i UniCredit Bank Austria odbacile takvu mogućnost a u agenciji za nadzor financijskih tržišta (FMA) upozoravaju da ih se na to ne može prisiliti.
"Koliko je meni poznato, živimo u pravnoj državi u kojoj nijednu banku ne možete prisiliti na tako nešto", naglasio je jučer na FMA-inoj godišnjoj konferenciji za novinstvo njezin čelnik Helmut Ettl.
Europska komisija odredila je rok do kraja svibnja da joj se dostavi plan preustroja ili gašenja banke a proces obuhvaća i prodaju bančinih podružnica u jugoistočnoj Europi.
Austrijska središnja banka izračunala je da bi ubrzano razbijanje grupe HAAB, "ponajprije zbog visokih posljedičnih troškova vezanih za ogranke na Balkanu", moglo stajati do 16 milijardi eura, od čega bi 14 milijardi eura palo na leđa austrijske države, navodi tjednik Profil. Ta brojka podudara se s onom navedenom u radnom dokumentu ministarstva financija, ističu austrijski mediji.
U Hypou su procijenili da bi prenagljena prodaja ogranaka u Austriji, Italiji i na Balkanu u nepovoljnim prilikama na tržištu mogla stajati porezne obveznike između pet i šest milijardi eura.
Banka je nacionalizirana 2009. i u međuvremenu je dobila više od dvije milijarde eura državne pomoći, navodi Reuters.
Model 'loše banke' za Hypo slijedio bi primjer Irske koja je u svojoj Državnoj agenciji za upravljanje imovinom (NAMA) okupila tri privatna ulagača s većinskim udjelom, pa njezini dugovi nisu klasificirani kao javni dug.
Osnivanje 'loše banke' za HAAB morao bi odobriti i njezin bivši vlasnik i veliki kreditor BayernLB.