ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pozvao je u petak u intervjuu za list Guardian Veliku Britaniju da ostane u Europskoj uniji i pomogne da se ona reformira iznutra. "Razlog za naš ulazak isti je kao i za vaš ostanak", kazao je Josipović, koji se nalazi u državnom posjetu Velikoj Britaniji nešto više od mjesec dana prije ulaska Hrvatske u EU. "To je sjajna prilika. Uvijek pitam kritičare kako bi Grčka izgledala bez EU-a. Ja sam eurooptimist", kazao je hrvatski predsjednik u intervjuu što ga je Guardian objavio na svojim internetskim stranicama u petak navečer. Josipović je kazao da ga je sastanak s premijerom Davidom Cameronom u četvrtak u Downing Streetu ostavio u uvjerenju da Britanija neće napustiti Uniju.
ZAGREB - Irska će hrvatskim radnicima potpuno otvoriti svoje tržište rada nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju 1. srpnja, objavila je u petak vlada u Dublinu. Odluku o otvaranju tržišta rada irski ministar Eamon Gilmore prenio je ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić u petak na sastanku u Dublinu, a službeno je objavljena na stranicama irske vlade u petak navečer. U dokumentu kojim najavljuje otvaranje tržišta rada, irska vlada kaže kako "nije vjerojatno da će znatan broj Hrvata željeti emigrirati u Irsku". "Sadašnje gospodarsko stanje u Irskoj nije čimbenik koji bi privukao Hrvate", kaže se u obrazloženju i dodaje da je u Irskoj u ovome trenutku samo 846 hrvatskih državljana. Irska se ovom odlukom pridružila Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji i Litvi, koje su službeno objavile da na svojim tržištima rada neće ograničavati pristup hrvatskim radnicima. Određena ograničenja najavile su Njemačka, Nizozemska, Austrija i Velika Britanija, a vlade u Parizu, Madridu, Ljubljani, Varšavi, Lisabonu i Rigi još razmatraju konačnu odluku. Po postojećim pokazateljima neslužbeno se očekuje da ograničenja za hrvatske radnike neće biti ni u Poljskoj, Portugalu i Latviji, rečeno je Hini prošli tjedan u veleposlanstvima tih zemalja.
MOSTAR - Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir izišao je u petak oko 22.00 sara iz pritvora u Mostaru i najavio da će nastaviti obnašati svoju dužnost. Ispred mostarskog zatvora, gdje je proveo 20-tak dana nakon uhićenja potkraj travnja, Budimira je dočekala supruga i 50-tak stranačkih kolega, kao i brojne novinarske ekipe koje su se okupile nakon odluke ustavnoga suda BiH koji je naložio sudu BiH da ga se pusti iz pritvora. "Osjećam se dobro. Ne bih komentirao predmet jer je jutro svakako pametnije od večeri. Želim se zahvaliti svima koji su mi dali potporu i koji su vjerovali u mene. Zahvaljujem i ustavnome sudu koji je pokazao da pravosudni sustav BiH funkcionira", bile su prve Budimirove riječi nakon izlaska iz mostarskog zatvora kojega nazivaju "Ćelovina". Odbio je komentirati navode iz istrage te je poručio da će nastaviti raditi kao predsjednik Federacije BiH. Nije želio komentirati navode kako je riječ o politički motiviranom slučaju. "Što se tiče pomilovanja, ja sam ih radio u skladu sa svojom savješću", rekao je Budimir. Budimira državno odvjetništvo BiH tereti da je primao mito za pomilovanja kriminalaca, za što se sumnjiči veći broj osoba koje su uhićene u akciji državne policijske agencije prije mjesec dana.
PARIZ - Francuski suci odlučili su u petak da neće podvrgnuti ravnateljicu MMF-a Christine Lagarde službenoj istraži o njezinoj ulozi u arbitražnoj isplati 285 milijuna eura pristaši bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Umjesto toga Lagarde je dobila status "nadziranog svjedoka" nakon dva puna dana ispitivanja o njezinoj odluci iz 2008. kao ministrice financija da se arbitražom dokonča pravna bitka između države i poslovnog čovjeka Bernarda Tapiea. Ova odluka rješava veliki problem za Lagarde, u ovom trenutku jedinog predstavnika Francuske na čelnom mjestu neke međunarodne institucije, kao i za Međunarodni monetarni fond za kojeg bi službena istraga nad njom bila veoma neugodna. Izlazeći iz pariškog suda u petak navečer Lagarde je pročitala priopćenje u kojem tvrdi kako nije djelovala protiv javnog interesa. "Moja objašnjenja odgovorila su na pitanja o odlukama koje sam donijela u to vrijeme", rekla je novinarima. "Moj status kao nadziranog svjedoka za mene nije iznenađenje jer sam uvijek djelovala u interesu države i prema zakonu". Status nadziranog svjedoka znači da će Lagarde u budućim saslušanjima odgovarati na pitanja kao svjedok uz kojeg će biti odvjetnik.
KABUL - Talibani su u petak pokrenuli napad širokih razmjera u središtu afganistanskoga glavnog grada Kabula, nakon čega je uslijedila petosatna borba s pripadnicima afganistanskih snaga sigurnosti. Visoki stup dima vidio se iznad Kabula dugo nakon što je sukob završen, prenijeli su očevici. U sukobima je ubijen afganistanski policajac, a ranjeno je 10 osoba. Talibani su napad počeli eksplozijom automobila bombe ispred prostora koji koriste pripadnici Međunarodne organizacije za Migracije (IOM). Ta organizacija nije dio UN-a, no u Afganistanu usko surađuje s tom institucijom. Napad je uslijedio osam dana nakon što je šest američkih vojnika i civila i devet Afganistanaca ubijeno u napadu automobilom bombom u Kabulu. Talibani, koji iz Afganistana žele protjerati zapadne snage i ondje uspostaviti svoju vladavinu, preuzeli su odgovornost za današnji napad.
ANKARA - Turska gradi 2,5 km dugačak dvostruki zid na graničnom prijelazu prema Siriji kako bi ondje pojačala sigurnost nakon triju ovogodišnjih smrtonosnih bombaških napada. Betonski zidovi bit će izgrađeni sa svake strane ceste koja vodi s turske strane graničnog prijelaza Cilvegozu prema sirijskom graničnom prijelazu i na njima će se nalaziti žičana ograda, stoji u priopćenju turskog ministarstva za carinske poslove. Cilvegozu je u veljači bilo poprište bombaškog napada u kojemu je ubijeno 14 ljudi, a u svibnju je u blizini istoga mjesta, u obližnjem gradu Reyhanliju u eksploziji dvaju automobila bomba smrtno stradala 51. osoba.