GUATEMALA CITY - Bivši guatemalski diktator Efrain Rios Montt proglašen je u petak krivim za genocid i zločine protiv čovječnosti tijekom najkrvavije faze 36-godišnjeg građanskog rata u zemlji i osuđen je na 80 godina zatvora. Stotine ljudi koje su ispunile sudnicu oduševljeno su dočekale presudu prema kojoj je Rios Montt osuđen na 50 godina zatvora za genocid i 30 godina za zločine protiv čovječnosti. Riječ je o prvoj presudi za genocid nekom bivšem čelniku države na koju ga je osudila vlastita država. Rios Montt (86) preuzeo je vlast u državnom udaru 1982. godine. Optužen je za provedbu politike "spaljene zemlje" u kojoj su njegovi vojnici masakrirali tisuće domorodačkih seljana za koje se sumnjalo da pomažu ljevičarske pobunjenike. On je na suđenju tvrdio da je nedužan. Tužitelji su naveli da su se pripadnici guatemalskih snaga sigurnosti tijekom vladavine Rios Montta 1982. i 1983. "koristili silovanjima, mučenjima i podmetanjima požara kako bi 'oslobodili' Guatemalu od ljevičarskih pobunjenika". Period vladavine Rios Montta najkrvavije je razdoblje u građanskom ratu u Guatemali koji je trajao od 1960. do 1996. i u kojemu je ubijeno 250 tisuća ljudi.
TEHERAN - Potres jačine 6,2 po Richteru pogodio je jug Irana u subotu ujutro, objavio je Američki geofizički centar (USGS), pri čemu je bilo ozlijeđenih a materijalna šteta zabilježena je u pet sela, javljaju lokalni mediji. Epicentar potresa izmjeren je 85 km jugoistočno od grada Minaba na dubini od 36,44 km, priopćio je USGS. Šef spasilačkih ekipa iranskog Crvenog polumjeseca Mahmud Mozafar kazao je novinskoj agenciji Fars da je najmanje 11 osoba ozlijeđeno u pet sela "teško" pogođenih potresom. "Nekoliko je kuća uništeno", prema prvim podacima, kazao je on. Seizmološki centar Irana zabilježio je nekoliko dodatnih potresa jačine od 4,1 do 5,2, neposredno nakon potresa, dok je hongkonški Opservatorij izmjerio jačinu od 6,1.
LJUBLJANA - Dvodnevni boravak slovenskog predsjednika Boruta Pahora Hrvatskoj potvrdio je dobre odnose dviju država pred skorašnji ulazak Hrvatske u EU, ocjena je slovenskih medija koji su u subotu prvom službenom Pahorovom posjetu Zagrebu u predsjedničkoj ulozi posvetili znatnu pozornost iako gotovo bez komentara i analiza koji su proteklih dana bili rezervirani gotovo isključivo uz stabilizacijski i protukrizni program koji je donijela vlada premijerke Alenke Bratušek. Ljubljansko "Delo" navodi da je "središnja poruka" Pahorova posjeta Zagrebu bila da se pitanje Ljubljanske banke (LB) treba uskoro riješiti u sukcesijskom okviru. Očekuje se da bi u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu (Švicarska) već idućeg tjedna o tome mogli razgovarati ministri vanjskih poslova dviju država Vesna Pusić i Karl Erjavec kojima bi se pridružili i financijski stručnjaci za pitanje Ljubljanske banke France Arhar i Zdravko Rogić, piše vodeći slovenski list. Pahor i hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon sastanka na Pantovčaku u četvrtak su pozvali obje vlade da rješenje za LB što prije pronađu pred Bankom za međunarodna poravnanja u Baselu, a Pahor je u razgovoru za HTV kazao kako vjeruje da bi se ovog ili idućeg mjeseca to pitanje koje je opterećivalo odnose dviju država do kraja moglo riješiti. Slovenski mediji posebno ističu i Pahorove poruke o novim mogućnostima gospodarske suradnje Hrvatke i Slovenije u okviru EU-a, s obzirom da su zemlje i sada jake trgovinske partnerice.
ISLAMABAD - Stanovnici Pakistana počeli su u subotu glasovanje na ključnim izborima koji bi trebali potvrditi relativnu stabilnost demokracije u toj nestabilnoj zemlji jugozapadne Azije i jedinoj muslimanskoj nuklearnoj sili, prenose agencije. Početak izbora protječe uz nasilje i ubijanje. Više do 86 milijuna birača pozvano je izabrati 342 zastupnika Narodne skupštine među 4.670 kandidata i vijećnike četiriju pokrajinskih skupština među 11.000 drugih kandidata. Za sigurnost na 70.000 birališta, od kojih se polovica smatra "rizičnima", zaduženo je 600.000 pripadnika policije i vojske. Zemlja koja je od osnutka svakog desetljeća doživjela po jedan prevrat i čiji su vladari pogibali u sumnjivim okolnostima, pod stalnim je terorističkim napadima s više od 47.000 poginulih od 2003. do 2013. Javno nezadovoljstvo raste i zbog napada američkih bespilotnih letjelica na uporišta islamističkih i talibanskih pobunjenika na sjeverozapadu Pakistana. Zato izbornu kampanju najveće političke stranke nisu mogle provesti u miru i morale su otkazati tradicionalne izborne skupove pošto je više od 100 osoba ubijeno u kampanji. Na zadnjim izborima 2008. pobijedile su napredne stranke, a 2013. očekuje se uspjeh desnog centra i Muslimanske lige (PML-N) bivšeg premijera Nawaza Sharifa te stranke u usponu PTI-ja (Pakistan Tehreek-e-Insaf, Pakistanski pokret za pravdu) koju vodi bivši slavni igrač kriketa Imran Khan.