LONDON - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović stigao je u utorak navečer u London u višednevni državni posjet Velikoj Britaniji, koji počinje u srijedu susretom s britanskom kraljicom Elizabetom II. Kraljica Elizabeta, koja je prošle godine proslavila 60 godina vladavine, primit će Josipovića u Buckinghamskoj palači, službenoj londonskoj rezidenciji britanskih monarha od 1837. Očekuje se da će najdugovječnija svjetska vladarica tijekom susreta koji bi trebao potrajati 40-tak minuta zaželjeti hrvatskom predsjedniku dobrodošlicu u Europsku uniju, kojoj se Hrvatska priključuje 1.srpnja. Do Josipovićeva posjeta Velikoj Britaniji dolazi dan nakon što je London formalno okončao postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, uz ocjenu Foreign Officea da će ulazak u Uniju biti “povijesni trenutak za Hrvatsku i za EU te kulminacija šestogodišnjih, dosad najtežih pristupnih pregovora”. O europskim temama i budućoj gospodarskoj suradnji Josipović će u srijedu razgovarati s ministrom gospodarstva Vinceom Cableom i ministrom pravosuđa Chrisom Graylingom. Ručak u povodu njegova dolaska priredit će barunica D'Souza, predsjednica Doma lordova britanskog parlamenta, a prijem u večernjim satima ministar za Europu David Lidington.
OKLAHOMA - Lokalne vlasti iz Oklahome kazale su u utorak da su pronađena tijela 24 žrtava razornog tornada koji je poharao to područje, čime su ispravile ranije naveden netočan podatak o 51 žrtvi. "Imamo dobre vijesti. Broj žrtava je 24", rekla je Amy Elliott, voditeljica upravnog odjela medicinskog centra u gradu Oklahomi. Ranije su vlasti objavile da je tornado usmrtio 51 osobu. "Bilo je dosta meteža" u svemu, objasnila je Elliott. Upozorila je, međutim da bi još neka tijela mogla biti pronađena pod ruševinama. Samo tri od 24 pronađenih tijela nisu identificirana, rekla je Elliott.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik litavskog parlamenta Vydas Gedvilas založili su se tijekom sastanka na Pantovčaku za daljnju potporu politici proširenja EU na zemlje jugoistočne Europe i za jačanje Istočnog partnerstva, koji će biti među prioritetima litavskog polugodišnjeg predsjedništva EU-om od 1. srpnja. Gedvilas boravi u službenom posjetu Hrvatskoj u kontekstu predstojećeg litavskog predsjedanja Europskom unijom i pristupanja RH u EU 1. srpnja 2013. Kako se navodi u priopćenju iz Josipovićeva ureda, hrvatski je predsjednik istaknuo je kako litavsko izaslanstvo boravi u Hrvatskoj u ključnom trenutku za obje zemlje te je izrazio zadovoljstvo što dva povijesna događaja započinju na isti dan. Prilikom susreta obostrano je izraženo zadovoljstvo dobrim bilateralnim odnosima dviju zemalja te je naglašena važnost daljnjeg jačanja i unapređenja odnosa te buduće partnerske suradnje u okviru Europske unije. Gedvilas se u utorak prijepodne sastao i s predsjednikom Sabora Josipom Lekom.
BRUXELLES - Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u utorak velikom većinom glasova rezoluciju o medijskim slobodama u kojoj traže da se osigura urednička i novinarska neovisnost, transparetnost vlasništva i poštovanje profesionalnih i etičkih standarda. Za rezoluciju je glasovalo 539 zastupnika, 70 ih je bio protiv, a 78 suzdržanih. "Bilo kakav napad na novinara treba se smatrati napadom na slobodu medija i na pravo građana EU-a da budu informirani. Temeljni standardi, poput novinarske i uredničke neovisnosti, moraju vladati u svim redakcijama. Od velike je važnosti da sve zemlje članice imaju transparentno i stabilno zakonodavstvo koje će štiti novinare i njihovu misiju nadzornika u društvu", izjavila je autorica izvješća Renate Weber, liberalna zastupnice iz Rumunjske. U rezoluciji se ističe važnost neovisnosti novinara kako "od unutranjih pritisaka - urednika, izdavača ili vlasnika - tako i od vanjskih - političkih ili ekonomskih lobija i drugih interesnih skupina". Također se naglašava važnost neovisnosti urednika radi sprječavanja vlasnika, vlada ili drugih zainteresiranih strana da se miješaju u sadržaj vijesti. U tekstu se poziva Europska komisija da izradi prijedlog pravnih instrumenata "koji bi osigurali da zemlje članice obvežu medijski sektor da razvije profesionalne standarde i etički kodeks, što uključuje obvezu da se istakne razlika između činjenica i mišljenja u izvještavanju, potrebu točnosti, nepristranosti i objektivnosti, poštovanja privatnosti, obvezu da se isprave netočne informacije i pravo na odgovor." Dodaje se da bi taj pravni okvir trebao uključivati i odredbu da medijski sektor uspostavi medijsko regulatorno tijelo, koje bi bilo neovisno od političkog ili vanjskog upletanja, a koje bi razmatralo žalbe protiv tiska na temelju profesionalnih standarda i etičkog kodeksa i koje bi imalo ovlasti donositi odgovorajuće sankcije. U rezoluciji se kaže da je ekonomska kriza teško pogodila novinare, a najteže one novinarske žanrove koji su skuplji ili kojima treba više vremena za razvoj, poput istraživačkog novinarstva, reportaža i dopisništava u EU-u i svijetu. Zemlje članice pozivaju da čim prije dekriminaliziraju klevetu kao kazneno djelo. Zemlje članice se također pozivaju da "donesu zakone kako bi se spriječila infiltracija obavještajaca u redakcije, budući da takva praksa jako ugrožava slobodu izražavanja jer se time omogućava nadzor redakcija i generira klima nepovjerenja, sprječava prikupljanje informacija, prijeti tajnosti izvora i u konačnici se pokušava dezinformirati i manipulirati javnost i naštetiti vjerodostojnosti medija".
ZAGREB - Berlin priprema planove za promjene europskih ugovora kako bi se poboljšao proces donošenja odluka u eurozoni, ali bez njihove cjelovite revizije koja bi omogućila Velikoj Britaniji da ponovno pregovara o svojim odnosima s Bruxellesom, piše Financial Times. Berlin, po FT-u, razmatra novi, usko fokusirani ugovor po uzoru na dva nedavno usvojena ugovora - ugovor o osnivanju stalnog kriznog fonda eurozone vrijednog 500 milijarda eura (Europski stabilizacijski mehanizam - ESM) i "fiskalni pakt" o proračunskoj disciplini, koji su dogovoreni i ratificirani za samo nekoliko mjeseci. Promjene ugovora, po visokim njemačkim dužnosnicima, imaju punu potporu kancelarke Merkel, koja je sve više nezadovoljna sporim procesom donošenja odluka u eurozoni. Priznaju ipak da su u tom pogledu izolirani, jer bi promjene ugovora mogle zapeti u nekoliko država članica, ponajprije Francuskoj, u kojoj bi vjerojatno bio potreban nacionalni referendum u slučaju većih promjena. Merkel smatra da struktura upravljanja u eurozoni ne odgovara uvjetima globalizacije, jer konkurenti u drugim gospodarskim područjima mogu brže reagirati na gospodarske promjene. Vjeruje da eurozona može postati dovoljno učinkovita da bude konkurenta samo ako poveća ovlasti Bruxellesa putem novog ugovora, kazali su njemački dužnosnici. Berlin želi Europskoj komisiji dati veće ovlasti u nadzoru nacionalnih proračuna, kao i politikama koje se odnose na poreze, rad i druga područja gospodarstva. Želi osigurati da države članice bolje kontroliraju svoje financije i poboljšaju konkurentnost, jer u tome leže uzroci sadašnje krize. Učinkovitiji proces donošenja odluka putem promjena ugovora također bi omogućio bržu i bolju reakciju u budućim krizama. Po Lisabonskom ugovoru, veća revizija europskih pravila može se provesti samo sazivanjem konvencije koja bi okupila nacionalne vlade, Europski parlament i nacionalne parlamente. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je također da će do izbora za Europski parlament iduće godine iznijeti ideje o mogućim promjenama ugovora kako bi se riješio problem "demokratskog deficita" EU-a i osiguralo da jačanje ekonomske i monetarne unije prate i političke promjene. Tajming promjena ugovora predmet je rasprava, no mogle bi se dogoditi već iduće godine, nakon izbora za Europski parlament u svibnju. O tome će biti riječi na summitu EU-a idući mjesec.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je u utorak od Suda BiH produljenje pritvora za predsjednika Federacije BiH Živka Budimira i za još četiri osobe uhićene 26. travnja pod sumnjom da su umiješani u korupciju. Kako je priopćeno iz sjedišta Tužiteljstva BiH u Sarajevu, osim za Budimira produljenje pritvora je zatraženo i za njegova savjetnika Petra Barišića, za Sauda Kulosmana i Ivana Jurčevića, predsjednike bošnjačke odnosno hrvatske udruge razvojačenih branitelja te za Hidajeta Halilovića, dužnosnika Ministarstva pravosuđa FBiH. Svi su uhićeni pod sumnjom da su u zamjenu za novac pogodovali osobama osuđenim za različita kaznena djela kako bi im osigurali pomilovanja koja je potpisivao Budimir. Iz Tužiteljstva BiH podsjećaju kako su oni osumnjičeni za kaznena djela organizirani kriminal, zloporabu položaja ili ovlasti, protuzakonito posredovanje te davanje i primanje mita, poklona ili drugih oblika koristi. Svi osumnjičeni su u jednomjesečnom pritvoru, a Tužiteljstvo je predložio produljavanje mjere pritvora u za još dva mjeseca zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, uništavanja dokaza ili bijega iz zemlje. Sud BiH odluku o zahtjevu Tužiteljstva treba donijeti prije 26. svibnja, kada istječe sadašnji jednomjesečni pritvor.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina neće dobiti četvrtu ratu kredita po sporazumu o stand-by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) sve dok na snagu ne stupi zakon o mirovini bivših pripadnika vojnih i policijskih snaga u Federaciji BiH, potvrdio je u utorak predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda. Nakon sjednice Fiskalnog vijeća BiH, posebnog tijela koje koordinira provedbu financijske politike između države i njenih entiteta, Bevanda je novinarima u Sarajevu kazao kako su MMF-u zadovoljni načinom na koji BiH ispunjava svoje obveze po osnovi stand-by aranžmana no inzistiraju na stupanju na snagu zakona kojega su u travnju usvojila oba doma federalnog parlamenta. Zakon međutim još nije stupio na snagu niti se zna kada bi to moglo uslijediti jer ga nije potpisao predsjednik FBiH Živko Budimir. On to nije učinio jer je u međuvremenu uhićen i određen mu je jednomjesečni pritvor a tužiteljstvo i Sud BiH odbili su prijedlog njegovih suradnika da mu zakon donesu na potpis u zatvor kako bi ga se napokon objavilo u službenim novinama. Ustav FBiH ovlasti za potpisivanje zakona daje isključivo entitetskom predsjedniku i uopće nije predvidio situacije u kakvoj se sada našla izvršna vlast u tom entitetu. U rujnu 2012. MMF je odobrio BiH novi stand-by aranžman u trajanju od dvije godine u ukupnoj vrijednosti od 405,3 milijuna eura. Predstavnici MMF-a u redovitim ciklusima u BiH provjeravaju stanje financija odnosno poštivanje dogovorenih ograničenja u javnoj potrošnji i provedbu reformi te se ovisno o tim provjeravama odobravaju isplate rata kredita. Dosad su isplaćene tri rate odnosno nešto manje od polovice ukupnog planiranog iznosa kredita.
SARAJEVO - Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda izjavio je u utorak kako su rasprave o zahtjevu Europske unije da BiH i nakon 1. srpnja dopusti bescarinsku uvoz roba iz Hrvatske ali i drugih članica EU proizvod "medijskih manipulacija". "Meni je to danas bilo presmiješno", kazao je Bevanda na konferenciji za novinstvo nakon sjednice Vijeća ministara odgovarajući na upit što je s pismom ravnatelja Opće uprave za proširenje EU Stefana Sannina vlastima BiH u kojemu je zatražio nastavak bescarinskog izvoza za Hrvatsku i druge članice EU u BiH i nakon 1. srpnja."Pismo Sannina je bilo upućeno predsjedatelju Vijeća ministara i odnosilo se na jedan tehnički detalj. Odgovor kojega sam uputio Sanninu sadrži sve skupa pet rečenica: da smo dali ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i nadležnom stručnom tijelu da riješe taj problem", kazao je Bevanda. Dodao je kako je i tijekom sjednice Vijeća ministara vidio da su "neki ministri dezinformirani" u vezi s ovim pitanjem. "Netko sebi uzima za pravo da tako postupa i valjda misli da je predsjedatelj Vijeća ministara neodgovorna osoba i da će se nešto dopisivati sa Sanninom bez znanja ikoga drugog", kazao je nervozno Bevanda, ne pojašnjavajući na što točno aludira. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović u ponedjeljak je izjavio kako se EU ne mogu dati ustupci kakve je u pismu Bevandi zatražio Sannino. Šarović je inzistirao na tome da su moguće tek tehničke preinake postojećeg privremenog trgovinskog sporazuma između EU i BiH kojima bi se naprosto konstatirao ulazak Hrvatske u Uniju dok bi sve ostale odredbe ostale.
SARAJEVO - HDZ Bosne i Hercegovine i HDZ 1990. nisu krivi za trenutačne političke blokade u BiH a kritike koje im je uputio zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Philip Reeker su neutemeljene, ocijenio je u utorak predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda koji je ujedno i visoki dužnosnik HDZ BiH. "Dva HDZ-a stvarno ne koče ništa. Ako je to još jednom 'davanje po ušima' dvama HDZ-ovima onda to mogu shvatiti i razumjeti ali ne vidim niti jedan argument da je tome tako", izjavio je Bevanda novinarima u Sarajevu. Reeker je ranije tijekom dana za posjeta Sarajevu kazao kako su predsjednici HDZ BiH Dragan Čović i HDZ 1990. Božo Ljubić odgovorni jer je blokirana provedba presude Europskog suda za ljudska prava kojom je BiH dobila obvezu eliminirati diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa. Dodao je kako je uzročnikom blokade "nerazuman i nedemokratski stav" Čovića i Ljubića "da se njihovim strankama mora zajamčiti izbor jednog člana Predsjedništva BiH". Provedba presude poznate po nazivu "Sejdić-Finci" temeljni je uvjet koji BiH mora ispuniti da bi stupio na snagu njezin sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU te kako bi mogla podnijeti zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Uniji.
SARAJEVO - Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Philip Reeker izrazio je u utorak predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojši Radmanoviću "razočaranje" Washingtona trenutačnim stanjem u BiH, priopćeno je nakon sastanka održanog u Sarajevu iza zatvorenih vrata. U priopćenju iz Predsjedništva BiH stoji kako je konstatirano da u BiH nije postignut nikakav napredak otkako je u toj zemlji u listopadu 2012. godine boravila bivša državna tajnica SAD Hilary Clinton. Njezin nasljednik John Kerry posebno je zabrinut zbog izostanka napretka na planu rješavanja statusa vojne imovine u BiH, iako je o tome postignut načelni dogovor, prenio je Reeker. Iz priopćenja se može naslutiti kako je Radmanović tek ponovio stajališta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji traži da se vojna imovina rješava "u paketu" sa svom ostalom nepokretnom imovinom, odnosno da se ona dodijeli entitetima. Radmanović je pesimističan i oko mogućnosti brzog rješenja pitanja provedbe presude "Sejdić-Finci", što je preduvjet približavanja BiH Europskoj uniji. Ocijenio je kako je problem u tome što politički sudionici u tom procesu stalno mijenjaju stajališta i da će, u slučaju da se problem ne riješi uskoro, poslije biti teško postići bilo kakav dogovor. Philip Reeker se tijekom boravka u Sarajevu sastao i s ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem. Nakon tog susreta iz Radončićeva je ureda priopćeno kako je bilo govora o jačanju sigurnosti u BiH, uključujući "poduzimanje restriktivnih mjera protiv režima Islamske Republike Irana" i borbu protiv organiziranog kriminala, poput lociranja i uhićenja Nasera Keljmendija, vođe jednog od najbolje organiziranih kriminalnih klanova na Balkanu.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je u utorak od prizivnog vijeća Suda BiH izricanje maksimalne kazne od 20 godina zatvora za Mevlida Jašarevića, koji je u prvostupanjskom postupku proglašen krivim i osuđen na 18 godina zatvora zbog terorističkog napada na američko veleposlanstvo u Sarajevu u listopadu 2011. godine. Lokalni mediji prenose i da je istodobno zatraženo preinačenje oslobađajuće u osuđujuću presudu za Emraha Fojnicu i Muniba Ahmetspahića, koji su bili optuženi za pomaganje Jašareviću no prvostupanjsko vijeće ih je oslobodilo krivnje uz obrazloženje kako nije bilo dokaza koji bi potvrdili navode optužnice. Jašarevićev odvjetnik Senad Dupovac tijekom saslušanja pred prizivnim vijećem zatražio je da se njegovom branjeniku kazna smanji. Pravomoćnu presudu Sud BiH bi trebao izreći u roku od tri do četiri tjedna.
MOSTAR - U akciji koju su u utorak na području Vlasenice i Živinica na sjeveroistoku BiH izveli pripadnici državne policijske agencije (SIPA) zaplijenjena je veća količina oružja, eksplozivnih naprava i vojne opreme, a četiri su osobe osumnjičene za trgovinu oružjem, priopćeno je iz SIPA-e. Na temelju naloga Suda BiH, pripadnici SIPA-e su uz potporu lokalnih policijskih agencija izvršili pretrese objekata na ukupno četiri lokacije. Tom prigodom pronađena je veća količina pušaka, strojnica i poluatomatskih pušaka, minsko-eksplozivnih sredstava i streljiva različitog kalibra te veća količina druge vojne opreme. U sklopu akcije uhićene su dvije osobe koje se sumnjiče za trgovinu oružjem i vojnom opremom, a SIPA ističe da će tijekom dana biti saslušane još dvije osobe koje se dovode u vezu s nezakonitom trgovinom vojnim naoružanjem. Izvješće protiv osumnjičenih SIPA će nakon ispitivanja dostaviti Državnom odvjetništvu BiH, koje će odlučiti o mjeri određivanja pritvora. LJUBLJANA - Slovenska policija potvrdila je u utorak da je raspisala međunarodnu tjeralicu za Hildom Tovšak nekadašnjom direktoricom Vegrada, građevinske tvrtke koja je prije dvije godine završila u stečaju, a 90-ih godina i utjecajnom političarkom, glavnom tajnicom jedne od tada vladajućih stranaka. Glasnogovornica policija Vesna Drole izjavila je da je potraga za Hildom Tovšak (63) koja se u subotu trebala vratiti u pritvor u Celju proširena, pa je izdan europski uhidbeni nalog, a stavljena je i na Interpolovu listu traženih osoba. Tovšak je u travnju ove godine već osuđena na dvije godine zatvora zbog pronevjere i neovlaštenog korištenja tuđe imovine. U posrtanju tvrtke koja je na kraju završila u stečaju među ostalim je potrošila i sredstva iz sindikalnog fonda solidarnosti, a radnicima godinu dana nije isplaćivala plaće ni uplaćivala doprinose. Čeka ju još nekoliko sudskih postupaka s područja gospodarskog kriminala. Nekad utjecajna "građevinska barunica" postala je zbog poslovnih afera afera u kojima je sudjelovala, te veza s politikom, jedna od najomraženijih osoba u državi, te simbol "zabluda slovenske tranzicije" i "tajkunske porivatizacije", navode slovenski mediji. Ministar za pravosuđe Senko Pličanič izjavio je u utorak da u roku dva dana očekuje izvješće voditelja specijalnog državnog tužiteljstva Harija Furlana kako se moglo dogoditi da Tovšak bude puštena iz pritvora unatoč sumnji da može pobjeći iz zemlje, a od glavnog državnog odvjetnika Zvonka Fišera izvješće koje će dati jasnu sliku o tome gdje je došlo do pogreške i jesu li potrebne zakonske izmjene kako se slični slučajevi ne bi događali ubuduće.
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Borut Pahor založio se u utorak za jačanje gospodarske suradnje Slovenije s Mađarskom, prilikom službenog susreta s mađarskim predsjednikom Janosom Aderom Ljubljani, a razgovarali su i o skorašnjem uključenju Hrvatske u EU. Pahor i Ader založili su se u izjavi nakon susreta za jačanje svestrane suradnje, osobito na gospodarskom području koja još nije u cijelosti iskorištena iako je Mađarska značajan, po obujmu razmjene šesti vanjskotrgovinski partner Slovenije. Pahor je potencijalne mađarske investitore pozvao da pokažu zanimanje za predstojeću privatizaciju slovenskih državnih tvrtki koju je najavila vlada premijerke Alenke Bratušek. Na zajedničkoj konferenciji za novinare Pahor je rekao da je s mađarskim predsjednikom govorio i o mogućnostima koje se otvaraju skorašnjim ulaskom susjedne Hrvatske u Europsku uniju. Bilo je riječi i o suradnji dviju država u regionalnim integracijama i inicijativama, te velikom interesu Slovenije da luka Koper i dalje bude značajna tranzitna luka za Mađarsku.
BEOGRAD - Voditelj izaslanstva Europske unije (EU) u Srbiji Vincent Degert ocijenio je u utorak u Beogradu da Srbija može puno dobiti ulaskom Hrvatske u EU, ali da će članstvo RH u Uniji donijeti niz prednosti i ostalim zemljama regije. Sudjelujući u radu regionalne konferencije "CEFTA nakon pristupanja Hrvatske EU", organizirane u Gospodarskoj komori Srbije (PKS), Degert je kazao da Srbija ima veliku korist od sporazuma u okviru CEFTA-e i da EU podupire domaću proizvodnju zemalja članica ove asocijacije, ali da sve članice moraju poštivati europske standarde. Na skupu je ocijenjeno i da će ulazak Hrvatske u EU prodonijeti da Srbija poveća suficit u trgovinskoj razmjeni s zemljama članicama CEFTA-e, što joj može omogućiti dominantan položaj u sklopu CEFTA-e, ali i osigurati više inozemnih investicija, Hrvatski veleposlanik u Beogradu Željko Kuprešak je, primajući čestitke sudionika skupa za ulazak Hrvatske u EU, naglasio da će zemlje regije i ubuduće od Zagreba imati potporu za njihovo što skorije priključivanje Uniji. "Proces proširenja EU se nastavlja, to je snažna poruka ohrabrenja i čvrst dokaz da nakon ulaska Hrvatske, proces proširenja Unije neće biti završen", istaknuo je Kuprešak, ocijenivši da se Srbiji otvaraju velike šanse za zajednički nastup srpskih i hrvatskih poduzeća na trećim tržištima. Ocjena većine sudionika je da ulazak Hrvatske u EU ne bi trebao drastičnije utjecati na odnose u državama CEFTA-e te da se očekuju pozitivni gospodarski poticaji tim zemljama u eurointegracijskim procesima.
KABUL - Oko 600 afganistanskih žena i djevojaka nalazi se u zatvorima zbog moralnih zločina, izvijestio je u utorak Human Rights Watch (HRW), dodajući kako je to najveća brojka otkad su, prije dvanaest godina talibani svrgnuti s vlasti. Bježeći iz domova, najčešće zbog zlostavljanja, prisilne udaje te navodnoga preljuba, koji često uključuje i silovanje, oko 600 žena i djevojaka završilo je u zatvoru. Ta je brojka u posljednjih 18 mjeseci porasla za 50 posto, prenosi HRW. "Povećanje brojke odraz je sramotnog izostanka političke volje - s jedne strane afganistanske vlade, a s druge stranih donatora i saveznika", rekao je zamjenik ravnatelja HRW-a za Aziju Phelim Kine. Od svrgavanja talibana s vlasti krajem 2001. ženama je vraćeno pravo na obrazovanje i posao, no strahuje se da bi njihove slobode mogle nestati nakon što većina snaga NATO-a napusti zemlju krajem godine. Aktivistice za ljudska prava i afganistanske zastupnice optužuju vladu predsjednika Hamida Karzaija da čini premalo kako bi zaštitio žene u afganistanskom društvu, što njegova administracija niječe. HRW tvrdi kako je podatke o djevojkama i ženama u afganistanskim zatvorima dobio od afganistanskog ministarstva unutarnjih poslova.
PARIZ - Sirijski predsjednik Bašar al-Asad imenovao je svoje izaslanike za mirovnu konferenciju sa sirijskom oporbom, doznaje se od europskih diplomatskih izvora, kojom Moskva i Washington žele pomoći okončati rat u Siriji, dok njihovu incijativu zaraćene strane mlako prihvaćaju. U izaslanstvo je al-Assad imenovao premijera Vaela al-Halkija i zamjenika premijera Kadrija Džamila te još trojicu ministara, kazao je europski diplomatski izvor. Drugi je europski diplomat rekao da su neka imena neprihvatljiva oporbenoj Sirijskoj nacionalnoj koaliciji, no ne zna se iz kojih razloga. Sjedinjene Države i Rusija dogovorile su se prošli tjedan da bi se u lipnju trebala održati konferencija u Ženevi i to na temelju zaključaka iz Ženeve od prije godinu dana, u kojima se traže prekid sukoba i demokratska tranzicija u toj zemlji, no ne spominje se sudbina predsjednika Asada. Američki državni tajnik John Kerry treba o pripremama za Ženevu 2 u srijedu u Jordanu razgovarati s "Prijateljima Sirije", klubom zemalja koje žele odlazak Asada s vlasti. Sirijska oporba planira pripremni sastanak održati u četvrtak u Istanbulu. Također u četvrtak u Kairu bi o tome pitanju trebao razgovarati Odbor Arapske lige za Siriju. Europski diplomat rekao je kako se još ne zna točan datum održavanja Ženeve 2. Zaraćene strane zasad su mlako prihvatile rusko-američki prijedlog što je inače rijedak primjer jedinstva jer dvije sile podržavaju suprotstavljene strane u sirijskom sukobu. Rusija je glavna Asadova saveznica, a SAD želi pad njegova režima i nejedinstvenost tih dviju stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a onemogućuje Ujedinjene narode da odlučnom akcijom pomognu okončati krvavi dvogodišnji sukob s dosad oko 80 tisuća žrtava.
MOSKVA - Ruske snage sigurnosti u utorak su ubile pomoćnika najtraženijeg ruskog pobunjenika, izvijestili su dužnosnici, u trenutku kad Moskva nastoji održati red u svojoj kavkaskoj regiji prije održavanja Zimskih olimpijskih igara u veljači iduće godine. Visoko pozicionirani ekstremist grupe koja se bori za osnivanje islamističke države Džamaleil Mutalijev, ubijen je u pucnjavi u ingušetijskom gradu Nazranu, rekao je glasnogovornik mjesne policije. Mutalijev je osmislio bombaški napad u kojemu je 2010. na tržnici u obližnjem Vladikavkazu smrtno stradalo 18 ljudi. Bio je blizak pomoćnik Doku Umarova, vođe islamističkog pobunjeničkog pokreta na ruskom Kavkazu, koji je 2007. napustio borbu za neovisnost i okrenuo se islamističkom pokretu proglasivši sebe vođom Kavkaskog Emirata, izvijestio je Ruski protuteroristički odbor (NAK).
LONDON - Britanski premijer David Cameron privržen je dvostranačkoj koaliciji do sljedećih izbora 2015., izjavio je u utorak njegov glasnogovornik, nekoliko dana nakon što je Cameron nagovijestio mogućnost raspada saveza s liberalnim demokratima. Cameron je na vlasti s liberalnim demokratima kao mlađim koalicijskim partnerima od 2010., no dvije su strane često zauzimale različita stajališta po raznim pitanjima, poput uloge Velike Britanije u Europi, i Cameron je u nedjelju prvi put spomenuo mogućnost da koalicija ne izdrži do 2015. No njegov glasnogovornik je na pitanje da li je premijer osobno i dalje privržen vođenju koalicije do sljedećih izbora potvrdno odgovorio. "Koalicija ima vrlo jasan program i ona ga nastavlja provoditi", rekao je glasnogovornik.
GUANTANAMO - Američka vojska isključila je wi-fi mrežu u zatvoru u Guantanamu nakon prijetnji hakerske skupine Anonymous da će u znak solidarnosti sa zatvorenicima koji štrajkaju glađu "poremetiti aktivnosti" u toj vojnoj bazi, prenosi u utorak BBC. Anonymous je 18. svibnja priopćio da pokreće "Operaciju Guantanamo" nakon čega su također na vojnim kompjutorima blokirane stranice društvenih mreža. "Izražavamo solidarnost sa zatvorenicima u Guantanamu koji štrajkaju glađu. Zatvorit ćemo Guantanamo", poručili su iz Anonymousa. Trodnevna kampanja Anonymousa počela je na 100. dan štrajka glađu 166 zatvorenika zbog uvjeta utamničenja i dugogodišnjeg zatvora bez podizanja optužnice. Hakeri su iskoristili društvene medije kako bi ohrabrili i druge na slanje Twitter poruka, e-mail bombi i fax bombi u cilje da prosvjed glađu dođe u žižu interesa. Na internetskoj stranici Anonymousa objavljeni su telefonski brojevi Bijele kuće i raznih vojnih zapovjednih centara.
TBILISI - Gruzijske vlasti u utorak su uhitile i optužile za korupciju bivšega premijera Vanu Merabishvilija, jednoga od najbližih saveznika predsjednika Mihaila Saskashvilija, izvijestio je predstavnik državnog odvjetnišva te bivše sovjetske republike. "Ivan (Vano) Merabishvili je uhićen. Mogao bi dobiti zatvorsku kaznu u trajanju od sedam do 12 godina zbog onoga za što ta optužnica tereti", rekao je predstavnik državnog odvjetnišva Kutaisija, drugoga po veličini gruzijskog grada. Merabishvili, glavni tajnik Sakashvilijeve stranke, Pokreta za nacionalno jedinstvo, sumnjiči se da je davao fiktivna zaposlenja članovima stranke neposredno prije održavanja parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine te da je zastrašivanjem prisvojio luksuznu vilu. Uhićen je i optužen i bivši ministar zdravlja i rada Zurab Kjaberashvili. Državni odvjetnik je izvijestio da je tužiteljstvo zatražilo da se dvojica optuženika smjeste u pritvor prije početka sudskoga procesa. Vođa gruzijske oporbene koalicije, milijarder Bidzina Ivanishvili je nakon pobjede na parlamentarnim izborima nad strankom predsjednika Mihaila Sakashvilija u listopadu 2012. imenovan premijerom države. Tada je uhićeno nekoliko visokih dužnosnika iz Sakashvilijeve administracije, a nekoliko stotina članova njegove stranke privedeno je na ispitivanje zbog navodne zloupotrebe položaja.
PARIZ - Policija je u utorak evakuirala parišku katedralu Notre Dame nakon samoubojstva poznatog desničarskog aktivista i protivnika istospolnih brakova, izvješćuju agencije. Dominique Venner, 78-godišnji povjesničar poznat u Francuskoj po krajnje desnim političkim esejima, pucao si je u usta ispred glavnog oltara u crkvi, doznaje se iz policijskih izvora. Kod njega je pronađeno pismo, ali prije samog čina samoubojstva nije nišpta rekao, dodali su isti izvori. Na svojem je internetskom blogu 21. svibnja kritizirao socijalističku vladu zbog donošenja zakona o istospolnim brakovima. Katedrala Notre Dame je jedna od najposjećenijih pariških turističkih atrakcija.
BRUXELLES - Čelnici Europske unije trebali bi u srijedu i službeno promijeniti odredbu Lisabonskog ugovora o sastavu Europske komisije kako bi i dalje svaka zemlja članica u njoj imala jednog povjerenika, što je obećano Ircima prije njihova drugog referenduma, na kojem su pristali ratificirati Lisabonski ugovor. Lisabonski ugovor, koji je na snazi od 1. prosinca 2009. godine, predviđa da broj povjerenika Europske komisije od 1. siječnja 2014. godine bude manji od broja zemalja članica, odnosno da broj povjerenika bude jednak broju od dvije trećine zemalja članica. Sam Lisabonski ugovor predviđa mogućnost da se ta odredba može promijeniti jednoglasnom odlukom Europskog vijeća, tijela koji čine šefovi država ili vlada. To bi se trebalo dogoditi u srijedu na summitu EU u Bruxellesu, gdje će se okupiti čelnici svih zemalja članica. Irski su birači u lipnju 2008,. godine na referendumu odbacili Lisabonski ugovor. Nakon toga su čelnici EU-a, u nastojanju da osiguraju konačnu ratifikaciju Lisabonskog ugovora, obećali Ircima određene ustupke. Jedan od njih bio je i taj da neće izgubiti povjerenika u Europskoj komisiji tako što će se promijeniti odredba o sastavu Komisije i omogućiti da i dalje svaka članica ima po jednog povjerenika. Irci su na ponovljenom referendumu 2. listopada 2009. godine prihvatili Lisabonski ugovor.
BAKU - Moskva se već sukobila s Europskom unijom oko ljudskih prava i s NATO-om oko sigurnosti, a sad je još jedna stara europska institucija izazvala ljutnju Kremlja i napetosti između Rusije i Azerbajdžana - natjecanje za pjesmu Eurovizije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je rekao da je ruskoj predstavnici na priredbi održanoj ovog vikenda u Malmoeu ukradeno deset bodova, jer nije dobila ni boda iz Azerbajdžana, što azerbajdžanski dužnosnici pripisuju grešci. Ruska predstavnica Dina Garipova na natjecanju u Švedskoj osvojila je peto mjesto sa 127 bodova. Pobijedila je Dankinja Emmelie de Forest s 281 bodom, a azerbajdžanski predstavnik Farid Mamadov je bio drugi s 234 boda. Natjecanje za pjesmu Eurovizije prometnulo se u glavnu temu konferencije za tisak Sergeja Lavrova i azerbajdžanskog ministra vanjskih poslova Elmara Mamadjarova nakon njihovog sastanka u Moskvi koji je bio planiran mnogo prije eurovizijskog spora. "To što nam je, našoj predstavnici, ukradeno deset bodova, ne čini nas sretnim, prije svega glede organizacije događaja", rekao je Lavrov i tako, čini se, krivnju pripisao organizatorima, a ne Azerbajdžanu.
Čelnik azerbajdžanske javne televizije Džamil Gulijev izjavio je da je Azerbajdžan Garipovoj zapravo dao deset bodova. Azerbajdžanski veleposlanik u Moskvi rekao je da je predsjednik Ilham Alijev nadležnima naložio da otkriju što se dogodilo, sugerirajući da su se glasovi izgubili tijekom prebrojavanja u Njemačkoj. Lavrov i Mamadjarov su nastojali umanjiti važnost bilo kakvih napetosti između dviju zemalj nastalih zbog ishoda eurovizijskog glasovanja. Lavrov je rekao da su se dvije države dogovorile da će "koordinirati zajedničke napore kako bi osigurale da ova nečuvena akcija ne ostane bez odgovora".
WASHINGTON - Američki državni tajnik John Kerry uputio se u utorak u Oman na potpisivanje 2,21 milijardu dolara vrijednog ugovora o prodaji oružja, a tijekom posjeta će s omanskim dužnosnicima također razgovarati o Siriji i Iranu, potvrdili su za Reuters američki dužnosnici. Očekuje se da će Oman potpisati pismo namjere o kupnji sustava protuzračne obrane u cilju zaštite od raketnih projektila, bespilotnih letjelica i borbenih zrakoplova, kazao je visoku dužnosnik State Departmenta. Radi se o kupnji bitnica, lakih protuzračnih raketnih sustava Avenge,r naoružanih projektilima Stinger, i najmodernijih raketnih projektila zrak-zrak srednjeg dometa. Potpisivanje bi trebalo uslijediti u srijedu, ali još uvijek se pregovora o odredbama ugovora. Oman se nalazi nasuprot Iranu u Hormuškom tjesnacu kroz koji prolazi oko 40 posto svjetske nafte. Ta arapska zemlja je jedna od američkih saveznica u području Perzijskog zaljeva, ali istovremeno održava dobrosusjedske odnose sa šijitskom Islamskom Republikom. Upravo će Iran biti jedna od tema razgovora šefa američke diplomacije i omanskih dužnosnika, a razgovarat će i o stanju u Siriji. Nakon Omana, Kerry putuje u četvrtak u Izrael gdje je vladajuća koalicija upravo danas, pred njegov posjet, iznijela podjeljeno stajalište o palestinskoj državnosti. Glavna mirovna pregovaračica s palestinskom stranom i čelnica manje centrističke stranke u koaliciji, Tzipi Livni, izjavila je pred parlamentarnim odborom da njezina politika, kao i politika premijera Benjamina Netanyahua, zagovara rješenje o dvije države za dva naroda. Tome se pak protive članovi krajnje desne stranke Bayit Yehudi. Prema riječima čelnika te stranke Orita Strucka, "dvije države za dva naroda možda jest Netanyahuovo stajalište, ali nije službeno stajalište vlade". Ono nije dio temeljnih smjernica vlade, ustvrdio je Struck.
DUBAI - Vijeće čuvara, vrhovno iransko tijelo nadležno za izbore, odbilo je kandidaturu bivšeg predsjednika Akbara Hašemija Rafsandžanija i Esfandiara Rahima Mašajea, bliskog suradnika predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, za predsjedničke izbore koji će se održati 14. lipnja, izvijestili su iranski državni mediji u utorak. Vijeće čuvara odobrilo je listu od osam kandidata, a Rafsandžanija i Mašajea je diskvalificiralo, objavilo je u utorak poslijepodne ministarstvo unutarnjih poslova, a prenijela agencija Fars. Vijeće čuvara je tijelo koje čini šest klerika i šest pravnih stručnjaka koje izravno ili neizravno bira vrhovni iranski vjerski vođa. Vijeće ima široke ovlasti koje obuhvaćaju i odobravanje kandidata za predsjedničke i parlamentarne izbore, a obrazloženja za odbijanje kandidatura često su arbitrarna i u prošlosti su išla od veza sa stranim obavještajnim službama do nedovoljnog prakticiranja islama.