Kako je navedeno na predstavljanju u Mostaru vlasti BiH trebale bi angažiranije sprječavati kaznena djela iz mržnje i izgrede motivirane predrasudama.
Rečeno je kako je tek mali broj slučajeva procesuiran pred sudovima što ohrabruje počinitelje kaznenih djela iz mržnje da ih ponavljaju.
Rečeno je kako su napad na Queer skupinu u Sarajevu, izgred sa smrtnim epilogom na nogometnoj utakmici u Širokom Brijegu i negiranje obilježavanja Srebreničkog masakra također zloporabljeni kako bi se isticala mržnja, te je upozoreno da nisu poduzete potrebne mjere za procesuiranje ovih slučajeva.
Glasnogovornica misije OESS-a u BiH Meri Musa istaknula je da se veliki broj nacionalno motiviranih izgreda dogodio upravo u Mostaru ističući da se nastoji potaknuti civilno društvo i lokalna zajednica kako bi se spriječilo ponavljanje ovih slučajeva.
Po predstavljenom izvještaju najčešće mete napada iz mržnje su povratničke zajednice, koje su često izolirane i osjetljive čime se šalje snažna poruka netrpeljivosti i izazivaju veliki strah i napetost. Među najčešćim metama su i vjerski i sakralni objekti, kao što su crkve, džamije i groblja, kao i privatne imovine povratnika ili članova manjinskih zajednica te pripadnici manjinske seksualne orijentacije kao i Romi.