Takav pad vrijednosti dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca slovenski burzovni analitičari povezuju s činjenicom da su vlasnici 53 posto njegovih dionica dobili samo dvije obvezujuće ponude u novom pokušaju prodaje svojih udjela, s cijenom koja je oko 110 eura i ispod njihovih očekivanja, a navodi se da je po za sada sada neslužbenim podacima Mercator i u prvom kvartalu ove godine zabilježio gubitak i poslovao ispod očekivanja.
Direktor Mercatora Toni Balažič izjavio je u ponedjeljak za Slovenski radio da trenutak za prodaju Mercatora nije najoptimalniji te da tvrtka treba nastaviti s restrukturiranjem, s obzirom na visoke kreditne obveze, produženu recesiju i smanjenu potrošnju, ali i slabiju makroekonomsku situaciju u Sloveniji koja negativno djeluje i na položaj samog Mercatora. No, dodao je da tvrtka, s obzirom na njenu poziciju vodećeg trgovačkog lanca u regiji i značenje za slovensku prehrambenu industriju, ostaje "dijamant" kojega treba "izbrusiti" i očistiti od "prašine" koja se nakupila, jer se Mercator ranijih godina nije dovoljno koncentrirao na racionalizaciju poslovanja i veću učinkovitost.
Dionica Mercatora zadnjih se godina uglavnom kretala između 120-130 eura. U kolovozu 2005. godine tadašnja vlada Janeza Janše odobrila je prodaju udjela koje su u Mercatoru imali državni fondovi SOD i KAD po 159 eura u korist Pivovarne Laško (PL) i tada jakog Istrabenz holdinga, izazvavši optužbe tadašnje oporbe lijevog centra da je tako destabilizirala vlasničku strukturu Mercatora i prodala državne dionice "ispod stola" i po "prijateljskoj" cijeni u koju nije bila uračunata premija koja se mogla dobiti da su na međunarodnom natječaju tražene obvezujuće ponude.
Pivovarna Laško i danas je među najvećim dioničarima Mercatora, ali je opterećuje visok iznos duga bankama zbog kojega želi svoj vlasnički udjel u Mercatoru prodati, dok su Istrabenzove dionice Mercatora zbog nepodmirenih obveza zaplijenile banke.