MANILA - Filipinski ministar vanjskih poslova izjavio je u petak da njegova zemlja želi što skorije povlačenje svojih vojnika koji sudjeluju u Promatračkim snagama za poštivanje prekida vatre na Golanu (UNDOF), nakon nove otmice četiriju filipinskih pripadnika UN-a. Ministar Albert del Rosario kazao je da će predložiti povlačenje 300 filipinskih vojnika predsjedniku Benignu Aquinu, koji će donijeti konačnu odluku. "Čim kaže - 'U redu je' - učinit ćemo to što je prije moguće", dodao je ministar pred novinarima. Sirijski pobunjenici oteli su u utorak četvoricu pripadnika filipinskih Plavih kaciga na promatračkom položaju na Golanskoj visoravni, samo dva mjeseca nakon otmice 21 promatrača UN-a, također Filipinaca, koji su bili oslobođeni nakon tri dana. "Osobe koje su otele naše čuvare mira bile su opkoljene i koristile su naše sunarodnjake kako bi se izvukle iz situacije u kojoj se nalaze. Tako nešto nije za nas", izjavio je ministar. "Ne želimo više izlagati opasnosti naše ljude, ne duže nego što je nužno". Četiri Filipinca oteta su dok su bili ophodnji u tampon-zoni između Izraela i Sirije, blizu lokaliteta Al-Džamlah, objavio je UN u utorak. UNDOF, čiji su pripadnici opremljeni samo osobnim naoružanjem za zaštitu, zadužen je od 1974. za praćenje poštivanja prekida vatre na Golanskoj visoravni, području na jugozapadu Sirije, koje je većim dijelom pod okupacijom Izraela.
WASHINGTON - Turski premijer Tayyip Erdogan izjavio je u intervjuu za NBC News bi Turska podržala američku zonu zabrane letenja u Siriji i upozorio je da je Damask odavno prešao "crvenu crtu" predsjednika Baracka Obame glede uporabe kemijskog oružja. Zonu zabrane letenja, kojom bi se onemogućilo sirijskim vojnim zrakoplovima da gađaju pobunjeničke ciljeve, spomenuli su američki zastupnici kao jednu od mogućnosti koju bi SAD mogao iskoristiti kako bi izvršio pritisak na sirijskog predsjednika Bašara al Asada. "Od samoga početka... rekli bismo 'da'", rekao je Erdogan u odgovoru na pitanje NBC-a da li bi Turska, članica NATO-a koja dijeli svoju najdužu granicu sa Sirijom, podržala takvu akciju. Međutim, uspostava zone zabrane letenja zahtijevala bi američke zračne udare, a moguće i slanje snaga u Siriju, što nosi opasnost od od žrtava. Mali su izgledi da će SAD uskoro poduzeti takvu akciju, izjavili su američki dužnosnici. Ipak, Erdoganova izjava mogla bi pojačati pritisak na Washington da poduzme akciju. Erdogan je također rekao da je Asad koristio kemijsko oružje protiv svojih protivnika te da je "odavno" prešao Obaminu takozvanu crvenu crtu.
Obama je kolovozu prošle godine izjavio kako na uporabu kemijskog oružja u Siriji gleda kao na "crvenu crtu". Međutim, zbog lažnih obavještajnih podataka iskorištenih za opravdavanje rata u Iraku 2003. godine, SAD sad želi dokaze prije pokretanja bilo kakve akcije. "Jasno je da je režim koristio kemijsko oružje i rakete. Prema našim obavještajim podacima, upotrijebili su dvjestotinjak projektila", rekao je Erdogan u intervjuu. "Možete vidjeti tko je je stradao od kemijskih raketa po njihovim opekotinama", ustvrdio je Erdogan koji je rekao za NBC da će Turska podijeliti svoje obavještajne podatke s Vijećem sigurnosti UN-a. Obama bi se trebao sastati s Erdoganom u Washingtonu 16. svibnja.
SARAJEVO - Optužnica protiv predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Živka Budimira, kojega se sumnjiči za primanje mita, mogla bi biti podignuta za dva mjeseca, a dok se to ne dogodi funkcioniranje vlasti u tom entitetu ostat će otežano, prenose u petak lokalni mediji u BiH. Pozivajući se na neimenovane izvore iz Tužiteljstva BiH "Dnevni avaz" tvrdi kako kako se trenutačno radi na pripremanju optužnice te kako bi ona mogla biti gotova za dva mjeseca. Navodno postoje brojni dokazi o zajedničkom protuzakonitom djelovanju Budimira te njegova savjetnika Petra Barišića te Hidajeta Halilovića, bivšeg predsjednika entitetskog povjerenstva za pomilovanja i Sauda Kulosmana te Ivana Jurčevića, predsjednika bošnjačke odnosno hrvatske udruge razvojačenih branitelja. Svi oni uhićeni su 26. travnja i od tada se nalaze u pritvoru, a protiv njih se provodi istraga zbog sumnje da su primali novac kako bi osuđenicima za različita kaznena djela ishodili pomilovanja. Prema dostupnim informacijama, spornim se smatra 157 pomilovanja koja je sukladno svojim ovlastima potpisao Budimir. Unatoč činjenici da je u zatvoru, o Budimiru i dalje ovisi funkcioniranje izvršne vlasti u Feeraciji BiH. Bez njegova potpisa tako nisu moguća imenovanja visokih dužnosnika niti stupanje na snagu zakona koje usvoji parlament. Budimirov odvjetnik Ragib Hodžić zatražio je od Suda BiH dopuštenje da se predsjedniku FBiH u mostarski zatvor donose na potpis dokumenta. Tome se, međutim, odlučno usprotivilo Tužiteljstvo BiH pa je sud ovakav zahtjev odbio. Zbog toga, primjerice, na snagu još ne može stupiti ni zakon kojega je u travnju usvojio parlament i kojim se reguliraju mirovinska prava bivših pripadnika oružanih snaga i policije. Prema tvrdnjama Budimirovih savjetnika, on je taj zakon trebao potpisati upravo na dan kada je uhićen, a unatoč molbi da to ipak učini prije privođenja, policija mu to nije dopustila. Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo ocijenio je kako će ovakvo nedefinirano stanje potrajati sve dok protiv Budimira eventualno ne bude podignuta i potvrđena optužnica. "Ustav nije predvidio ovakve mogućnosti", kazao je Kebo za banjolučke "Nezavisne novine" dodavši kako nakon 26. svibnja, kada istječe jednomjesečni pritvor određen Budimiru, on može biti produžen, no može se i ukinuti. Ukoliko bi bila podignuta optužnica a Sud BiH je potvrdi, postojat će osnova da parlament od Ustavnog suda FBiH zatraži Budimirovu smjenu. Kebo ne isključuje mogućnost da Budimir u takvim okolnostima i sam podnese ostavku ali i da intervenira visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko, iako drži kako je to malo vjerojatno. "Ja poštujem pravno načelo da je svatko nevin dok pravomoćnom sudskom odlukom ne bude proglašen krivim", kazao je Kebo pozvavši federalna tijela vlasti da nastave raditi svoj posao i koliko-toliko osiguraju funkcioniranje sustava.
MIRANŠAH - Najmanje četiri osobe ubijene su, a petnaestak je ranjeno u eksploziji na tržnici u pakistanskom plemenskom području u petak ujutro, uoči ključnih općih izbora, objavili su sigurnosni izvori. Bomba je eksplodirala na tržnici u Miranšahu, glavnom gradu sjevernog Vaziristana, plemenskog okruga u blizini granice s Afganistanom, koji se smatra utočištem talibanskih pobunjenika i ostalih skupina povezanih s al-Kaidom, objavili su ti izvori. Bomba je bila skrivena na motoru ostavljenom na tržnici, blizu ureda lokalnih kandidata za subotnje parlamentarne izbore, prvih u povijesti Pakistana koji se održavaju nakon što je jedna civilna vlada uspjela do kraja odraditii petogodišnji mandat na vlasti. Najmanje 117 osoba ubijeno je u napadima povezanim s predizbornom kampanjom, koje su većinom izveli talibanski pobunjenici zato što se protive tim izborima koje smatraju "neislamskim".
LJUBLJANA - Vlasnici 53 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercator, a riječ je o bankama i Pivovarni Laško (PL), danas očekuju predaju obvezujućih ponuda za svoje udjele, među njima i ponudu Agrokora, pišu u petak slovenski mediji. Informaciju da je danas zadnji dan za predaju ponuda nisu željeli potvrditi u Mercatoru niti u agenciji Futura PR, koju su vlasnici Mercatora ovlastili za komuniciranje s javnošću o postupku prodaje. Konzorcij prodavatelja Mercatora trebao bi danas dobiti tri obvezujuće ponude za 53 posto Mercatorovih dionica, a među njima i Agrokorovu, objavio je u petak poslovni list "Finance". Autorica članka, novinarka Petra Sovdat, rekla je da je informacija kako rok za predaju obvezujućih ponuda istječe popodne provjerena, iako se ranije u medijima spominjao i 15. svibnja, te da će na rezultat devetog pokušaja prodaje dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, uz ponuđenu cijenu, svakako opet utjecati i politika. Cijena Mercatorove dionice na Ljubljanskoj burzi u četvrtak je porasla za 2,3 posto i iznosila 115 eura, oko čega će se kretati i Agrokorova ponuda, navode "Finance". Uz Agrokor će, prema neslužbenim informacijama, danas ponude predati barem dva od tri ranije spominjana fonda: CVC Capital Partners, Mid Europa Partners i Bain Capital Partners, navode neki slovenski mediji. Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" tvrdi da će Agrokor svoju ponudu predati iako još nije u cijelosti zatvorio financijsku konstrukciju za preuzimanje većinskog udjela najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, te da će umjesto bankovnih jamstava ponuditi neobvezujuće pismo potpore o financiranju tog projekta od fonda One Equity Partners, te realizaciju ponude uvjetovati uspješnim zaključivanjem pregovora Mercatora s bankama koje ga kreditiraju o reprogramu kreditnih obveza.
SARAJEVO - Vijeće Europske unije će se početkom lipnja očitovati o zahtjevu Hrvatske da se građanima Bosne i Hercegovine i nakon 1. srpnja dopusti prelazak granice između dvije države s osobnom iskaznicom, najavio je glasnogovornik delegacije Europske komisije u BiH Andy McGuffuie u izjavi za "Dnevni avaz" od petka. Komentirajući odluku hrvatske vlade o stavljanju izvan snage dosadašnjeg sporazuma između Hrvatske i BiH o bezviznom režimu putovanja, McGuffie je za sarajevski list kazao kako je riječ o očekivanom postupku sukladnom pridruživanju Hrvatske EU. "Usporedno s ovim Hrvatska snažno radi unutar Unije na tome da se odobri primjena dosadašnjeg režima putovanja s osobnim iskaznicama. Odluku o tome donose države-članice EU, a njima se Hrvatska službeno obratila 6. ožujka. Nedavno se o tom zahtjevu raspravljalo u tijelima Unije. Odlučeno je da pravni odjel Vijeća EU da mišljenje do polovice svibnja, a da se početkom lipnja očituje i Vijeće", kazao je McGuffie. Sukladno odluci o otkazivanju dosadašnjeg sporazuma o bezviznom režimu, građani BiH bi od 1. srpnja u Hrvatsku mogli ulaziti bez viza samo ako posjeduju biometrijsku putovnic,u dok bi oni s putovnicama starijeg datuma morali tražiti vize. Po podacima Agencije za identifikacijske dokumente, evidencije i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), trenutačno nešto više od milijun i pol građana te zemlje posjeduje biometrijske putovnice, no njih oko 115 tisuća i dalje ima stare putovnice bez čipa s biometrijskim podacima, s kojima nije moguće putovati u Europsku uniju. BiH je u veljači počela izdavati i nove osobne iskaznice koje također sadrže biometrijske podatke. Takve iskaznice do sada je dobilo nešto više od 50 tisuća građana BiH. Ako se s tim suglasi Vijeće EU, prelazak granice nakon 1. srpnja bio bi moguć također samo s biometrijskim osobnim iskaznicama, dok bi nositeljima starih iskaznica za ulazak u Hrvatsku trebala putovnica. Iako se bliži ulazak Hrvatske u EU vlasti BiH, za razliku od onih u Hrvatskoj, još nisu riješile i problem izdavanja propusnica za malogranični promet. "Točno je da vlasti Hrvatske već od 6. svibnja primaju zahtjeve svojih građana za propusnice, ali je i činjenica da smo mi tek u zadnjih mjesec i pol počeli raditi poslove nužne da se pripremimo za skori ulazak Hrvatske u EU", ustvrdio je za banjolučke "Nezavisne novine" ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO) Miro Džakula, predsjedatelj državnog povjerenstva BiH za integrirano upravljanje granicama. Po njegovim riječima, Vijeće ministara BiH još nije usvojilo projekt izdavanja malograničnih propusnica "zbog nekih propusta" za koje je odgovorna Agencija za indentifikacijske dokumente. Iz te agencije odbacuju odgovornost za kašnjenje ističući kako je sada na povjerenstvu za granice da odredi redoslijed poteza. Malogranične propusnice trebale bi osigurati lakše kretanje osobama koje žive u pograničnom području. Dodatni problem trenutačno predstavlja tumačenje dubine graničnog pojasa koji bi bio obuhvaćen malograničnim propusnicama, jer u BiH žele da to bude područje dubine do 30 km. Hrvatska strana pak smatra da je optimalno rješenje da granični pojas bude zona u dubini od 5 km pa se očekuje da će se o tome nastaviti pregovori u Bruxellesu uz posredovanje Europske unije.
LJUBLJANA - Slovenija je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila izvoz roba u visini 5,246 milijardi eura, što je za 1,1 posto više nego u prvom kvartalu 2012. godine, prema prvim privremenim rezultatima koje u u petak objavio slovenski statistički ured. Uvoz roba u istom razdoblju iznosio je 5,518 milijardi i smanjen je za 1,7 posto u odnosu na lanjski prvi kvartal, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 95,1 posto. Do porasta robnog izvoza u prvom kvartalu ove godine došlo je prvenstveno zbog porasta izvoza u nečlanice EU, dok se izvoz u zemlje Europske unije smanjio, osobito zbog manjih isporuka automobila i automobilskih dijelova iz Slovenije europskim proizvođačima, odnosno krize u automobilskoj industriji, rekla je Snježana Štuhec iz slovenskog statističkog zavoda. Štuhec je istaknula da je nakon znatnog pada koji su slovenski izvoznici bilježili u 2009. i 2010. godini, što je bila posljedica svjetske gospodarske krize, u 2011. došlo do podizanja izvoza na razinu prije krize i da se pozitivan trend nastavlja i početkoim ove godine.
ZAGREB - Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski boravit će u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj 13. i 14. svibnja na poziv hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, priopćio je u petak Ured predsjednika RH. Poljski predsjednik imat će službene razgovore sa svojim domaćinom, predsjednikom Josipovićem, i drugim visokim hrvatskim dužnosnicima o unapređenju svih oblika bilateralnih odnosa i o suradnji od zajedničkog interesa dviju država kao članica Europske unije nakon 1. srpnja ove godine. Tijekom službenog posjeta Komorowski će zajedno s Josipovićem otvoriti seminar na temu "Fondovi Europske unije – prednosti i izazovi" u organizaciji ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te se obratiti na hrvatsko-poljskom gospodarskom forumu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, stoji u priopćenju. Josipović je u rujnu prošle godine boravio u posjetu Poljskoj tom prigodom je pozvao Komorowskog u posjet RH. Komorowski je obnašao dužnost predsjednika Sejma, donjeg doma poljskog parlamenta, u vrijeme tragične pogibije predsjednika Poljske Lecha Kaczynskog tijekom leta u Rusiju 2010. godine. Tada je u skladu s Ustavom imenovan vršiteljem dužnosti predsjednika. Na prijevremenim predsjedničkim izborima u lipnju 2010. izabran je za predsjednika.
WASHINGTON - Na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) u četvrtak je došlo do istjecanja amonijaka iz vanjskog sustava za hlađenje, objavila je NASA, istaknuvši da posada nije u opasnosti i da postaja normalno radi. Da bi se kvar otklonio, dio sustava za hlađenje postaje možda će morati biti isključen otprilike 48 sati. "Postaja i dalje normalno radi i posada nije u opasnosti", objavila je NASA. No voditelj ruskog segmenta ISS-a Vladimir Solovjev ocijenio je da je riječ o "vrlo ozbiljnoj anomaliji". "Dogodila im se zapravo ozbiljna, vrlo ozbiljna anomalija", rekao je Solovjev za agenciju Interfax, kako prenosi AFP, dodavši da će Rusi i Amerikanci u petak razgovarati o mogućnosti da posada izađe u svemir kako bi otkrila odakle curi amonijak. Amonijak se koristi za hlađenje opreme koja osigurava električnu energiju svemirskoj postaji.
VATIKAN - Papa Franjo u nedjelju će na Trgu svetog Petra održati prvu svečanost kanonizacije otkako je postao Sveti otac i proglasiti svetima jednog Talijana, jednu Kolumbijku i jednu Meksikanku, osobe koje su bile jednako snažno socijalno i misionarski usmjerene, čime nastavlja kontinuitet svojih prethodnika. Prvi svetac u Franjinom ponifikatu postat će skromni postolar iz 14. stoljeća Antonio Primaldo, podrijetlom iz Otranta, na jugu Italije. Njemu su 1480. u Otrantu, zajedno s još 800 supatnika, sultanove snage odsjekle glavu zato što su odbili prijeći na islam. "Mi Isusa Krista smatramo svojim Gospodinom i jedinim Bogom. Tisuću puta ćemo umrijeti prije nego ga se odreći i postati Turci", rekao je Antonio Primaldo prije nego što će umrijeti pod turskom sabljom. Ta se kanonizacioja najavljuje još od doba pape Ivana Pavla II, a možda se neće svidjeti svima u muslimanskom svijetu, iako papa Franjo želi s islamom održavati dobre odnose. Uz njega, svetost će dosegnuti i prva Kolumbijka u povijesti, Laura de Santa Caterina da Siena Montoya y Upeguila i druga Meksikanka u povijesti, Maria Guadalupe Garcia Zavala, obje utemeljiteljice vjerskih redova, koje su živjele u 19. i 20. stoljeću. Kolumbijka "Madre Laura" (1874. - 1949.), energična učiteljica i zagovornica autohtonih naroda, proglašena blaženom 2004., utemeljila je 1914. Kongregaciju misionarki bezgrešne djevice Marije i svete Katarine Sijenske, poznatu pod nazivom "misioneras lauritas" (misionarke majke Laure). U toj je zajednici više od tisuću časnih sestara u 21 zemlji Južne Amerike, Afrike i Europe. Meksička redovnica, poznata kao "Madre Lupita" (1878. - 1963.), preživjela je i razdoblje meksičke protuklerikalne revolucije, a zajedno sa svećenikom Ciprianom Iniguezom utemeljila je kongregaciju službenica svete Mergarite-Marije i siromašnih koja se brinula za bolesnike u bolnicama. Također je proglašena blaženom 2004., a smatrana je sveticom odmah nakon smrti. Kanonizaciju je 11. veljače potvrdio Benedikt XVI na početku redovnog konzistorija, no isti je dan 85-godišnji Papa zapanjenim kardinalima objavio povijesnu odluku o odreknuću od položaja.
CLEVELAND - Američki tužitelj Timothy McGinty izjavio je u četvrtak da razmišlja o traženju smrtne kazne za Ariela Castra, optuženog za otmicu triju mladih žena i njihovo silovanje tijekom desetak godina u svojoj kući u Clevelandu. "Podići ćemo optužnicu za svaki čin seksualne agresije i pokušaja ubojstva, te za svaki čin ubojstva koji je počinio prekidanjem trudnoće", izjavio je tužitelj okruga Cuyahoga, dodajući da će "tražiti i podizanje optužbi za koje je predviđena smrtna kazna". Castro, 52-godišnji nezaposleni vozač, pojavio se nekoliko sati prije pred gradskim sudom s lisicama na rukama, ne izgovorivši ni riječ. Nije pokazao nikakvu reakciju pri čitanju točaka optužnice podignute protiv njega.
Sud je odredio jamčevinu od dva milijuna dolara za svaki pojedini slučaj - ukupno osam milijuna - čime je praktično osigurao njegovo zadržavanje u zatvoru. Tužitelj Bryan Murphy traženje takve jamčevine objasnio je "užasnom kalvarijom" koju su prošle njegove žrtve. Dvojica braće Ariela Castra, privedena istodobno s njim, ali koje se kazneno ne tereti u toj aferi, u četvrtak su nakon kratkog saslušanja puštena na slobodu. Ariel Castro optužen je u srijedu za silovanje i četiri otmice: Amande Berry i njezine 6-godišnje kćeri Joselyn koju je rodila u zatočeništvu, Gine DeJesus i Michelle Knight. Sve su oslobođene u ponedjeljak navečer zahvaljujući susjedu.
BERLIN - Američki predsjednik Barack Obama posjetit će Berlin 18. i 19. lipnja, objavio je u petak glasnogovornik njemačke vlade. "Kancelarka Angela Merkel raduje se tom posjetu i razgovorima s američkim predsjednikom o širokom rasponu tema, bilaterlanih i globalnih, uključujući i jačanje tranatlantskih odnosa", kazao je glasnogovornik Georg Streiter. Posjet se vremenski gotovo poklapa s 50. godišnjicom slavnog govora tadašnjeg američkog predsjednika Johna F. Kennedyja i legendarne fraze "Ich bin ein Berliner". Kennedy je govor održao 26. lipnja 1963. u tada izoliranom Zapadnom Berlinu, 22 mjeseca pošto su istočnonjemačke vlasti uz sovjetsku potporu podigle Berlinski zid. Govorio pred gradskom vijećnicom Schoenberg ispred 120 tisuća ljudi. Govor se smatra jednim od njegovih najboljih i jedan je od simbola Hladnog rata.