Problem hrvatskog ribarstva je problem cjelokupnog gospodarstva Hrvatske, međutim, brojke pokazuju da se ovdje ipak nešto pozitivno događa, kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede Mirko Kučić.
Prema njegovim riječima, u "siromašno, malo i zapostavljeno hrvatsko ribarstvo" u ovom se trenutku nalazi uloženih 720 milijuna kuna od kojih gotovo 100 milijuna kuna u istočnu Slavoniju, u kojoj se, kako je ustvrdio, gotovo 20 godina ništa nije radilo.
Prema njegovoj ocjeni, da bi hrvatsko ribarstvo opstalo i postalo konkurentno potrebno je, uz primjerenu naknadu, smanjiti broj brodova za ribaranje na Jadranu jer ih je u ovom trenutku između 20 i 30 posto više nego što bi trebalo ukoliko želimo rentabilnu proizvodnju, a sva preostala sredstva usmjeriti za akvakulturu uz naglasak na slatkovodno ribarstvo.
"Moramo povećati količinsku proizvodnju i kvalitetu i što je najvažnije, moramo dizati konkurentnost naših proizvoda", poručio je voditelj HGK-ove Grupacije za akvakulturu i dopredsjednik Europskog udruženja FEAP Želimir Filić.
Također je kazao kako, iako je europska akvakultura kvalitetna po svojoj tehnlogiji, ona čini svega 2 posto svjetske proizvodnje. "Od 100 posto konzumacije ribe na europskom tržištu 10 posto hrane iz mora pokriva akvakultura, oko 25 posto ribolov, a oko 65 posto se uvozi iz trećih zemalja. To nam govori da postoji veliki prostor za razvoj te djelatnosti i tu Hrvatska mora pokušati iskoristiti svoju šansu", ustvrdio je Filić.
Predsjednik Udruženja ribarstva RH pri HGK Milan Božić mišljenja je kako su pomaci u ribarstvu evidenti, međutim stanje nije zadovoljavajuće jer neprestano "radimo jedan korak naprijed, a dva unatrag".
Ulaskom u EU se nadamo da će se to stanje popraviti jer ćemo morati primjeniti ona pravila koja vrijede za ostale članice, naveo je podsjetivši kako je Hrvatska nekada godišnje proizvodila između 17 i 18 tisuća, a danas tek između pet i šest tisuća tona ribe.
Također je naveo kako je prošle godine iz hladnovodnog uzgoja domaće tržište konzumiralo oko 2,5, a iz toplovodnog oko 3,5 tisuća tona ribe. Istodobno, imamo potrebe za proizvodnju još oko dvije tisuće tona ribe za domaće tržište, zaključio je Božić.
Na skupu "Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji - sadašnjost i budućnost" sudjeluju brojni stručnjaci i predstavnici državnih i strukovnih udruženja iz Hrvatske i susjednih zemalja koji će izlagati niz tema vezanih uz ribarstvo i stanju u toj gospodarskoj djelatnosti.
Skup završava sutra, a organizatori su Hrvatska gospodarska komora i Veleučilište Lavoslava Ružičke Vukovar.