Istaknuto je kako provedeni izračuni pokazuju da je recikliranje otpada u Zagrebu znatno ispod ciljeva (do 12 posto) te da bi taj postotak do 2020. trebalo povećati na 50 posto. Sadašnji stupanj odlaganja biorazgradivog otpada znatno je iznad dopuštenih količina pa bi već do kraja ove godine trebalo smanjiti odlaganje takvog otpada (kuhinjski i vrtni otpad, papir, drvo, tekstil) za oko 60.000 tona.
U Holdingu smatraju da je ciljeve moguće ispuniti izgradnjom sustava odvojenog skupljanja otpada. Otpad odvojen u postrojenju za automatsku separaciju prema pravilima EU računa se kao produkt recikliranja, što bi uz odvojeno skupljanje iskoristivih vrsta otpada omogućilo zadovoljavanje uvjeta iz europskih direktiva o otpadu.
Uz to, automatska sortirnica kompatibilna je sustavu odvojenog skupljanja otpada, a provedba tog koncepta traži osiguranje adekvatnih financijskih sredstava te zbog svoje prirode udovoljava uvjetima za financiranje iz EU fondova. Prema iskustvima nekih zemalja u regiji, može se očekivati i do 75 posto sredstava iz strukturnih fondova EU za izgradnju predviđenih postrojenja.
Troškovi unaprjeđenja sustava za odvojeno skupljanje su znatni i povećavaju troškove skupljača za oko 10 posto prema provedenom pilot projektu. To je obveza koja se mora ispuniti, smatraju u Zagrebačkom holdinga te dodaju kako bi se takvim sustavom dobio dio otpada koji je biološki neaktivan pa bi njegovo odlaganje na postojećem odlagalištu bilo bez neugodnih utjecaja na okoliš, posebno neugodnih mirisa.
Predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović poručio je kako izradom tog projekta nastoje pomoći gradskim uredima i službama da se definitivna rješenja izrade čim prije, kako između ostaloga, ne bi došli u opasnost plaćanja kazni koje nameću obveze iz EU direktiva. Istaknuo je da je "predloženo rješenje sustava utemeljeno na stručnim izračunima i ni na koji način ne prejudicira konačno rješenje koje mora izraditi i usvojiti Grad Zagreb".
Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić rekao je da se trenutno odvojeno prikupi samo oko dva posto otpada, a brojni gradovi u Europi, poput Graza odvojeno prikupe 60 i više posto. Istaknuo je kako se zalažu da se za preostali otpad izgradi postrojenje za mehaničko-biološku obradu, a protive se izgradnji spalionice otpada jer spaljivanje rezultira s oko 30 posto pepela koji je ovisno o tome što se spaljuje više ili manje toksičan.
Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Neven Voća ocijenio je da je taj prijedlog Zagrebačkog holdinga odlična stvar jer je najgora varijanta da se otpad bez ikakvih oporaba odlaže na odlagališta. Svaka opcija njegovog energetskog ili bilo kakvog drugog zbrinjavanja je svakako bolja nego situacija kakva je sada, rekao je Voća.
"Doista je glupo optuživati građane da oni neće razvrstavati otpad ili da se neće prilagoditi novim sustavima jer svima je jasno da ovakav sustav nikome ne donosi koristi i da je vrlo štetan za okoliš. Ovakav način je naprosto neodrživ", istaknuo je. Rekao je da u Hrvatskoj jedan stanovnik proizvede oko kilogram otpada dnevno, a u Zagrebu i više, te da se otpad u više od 90 posto slučajeva samo odlaže na odlagališta bez ikakve daljnje oporabe.