Dow Jones ojačao je prošloga tjedna 1,1 posto, na 14.712 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,7 posto, na 1.582 boda, a Nasdaq indeks 2,3 posto, na 3.279 bodova.
Rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će središnje banke nastaviti s poticajnim monetarnim mjerama jer najveća svjetska gospodarstva nisu u dobroj formi.
Američki bruto domaći proizvod porastao je u prvom tromjesečju 2,5 posto na godišnjoj razini, što predstavlja ubrzanje u odnosu na mršav 0,4-postotni rast u posljednjem lanjskom kvartalu. No, to je slabiji rast od 3 posto, koliko su očekivali analitičari.
Zbog toga se ulagača nadaju da će čelnici Feda na dvodnevnoj sjednici ovoga tjedna podržati nastavak programa kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno. Skraćeni
To tzv. kvantitativno popuštanje monetarne politike Fed provodi već godinama, a pridružile su mu se i središnja japanska banka te, djelomice, Europska središnja banka.
Niske kamatne stope i povećana likvidnost, koju ubrizgavaju središnje banke, potiču tržišta kapitala jer bi niža cijena zaduživanja kompanija i stanovništva trebala potaknuti rast gospodarstava, a time i zarade kompanija. Zahvaljujući tome, na Wall Streetu su početkom ovoga mjeseca cijene dionica dosegnule najviše razine u povijesti.
„Mislim da od prošle sjednice čelnici Feda nisu dobili dovoljno podataka da bi promijenili politiku, pa ne vjerujem da će smanjiti programe kupnje obveznica do rujna. Sve dok središnje banke ubrizgavaju na tržišta dodatnu likvidnost, raspoloženje ulagača bit će dobro“, kaže Brian Jacobsen, strateg u fondu Wells Fargo Funds Management.
Osim američkog, usporava se i rast kineskog gospodarstva, drugog po veličini u svijetu, dok je eurozona u recesiji, pa ulagači vjeruju da će na sjednici u četvrtak čelnici Europske središnje banke dodatno smanjiti ključne kamatne stope koje se već sada kreću na rekordno niskih 0,75 posto.
Osim labave monetarne politike središnjih banaka, tržište podržavaju i solidni kvartalni poslovni rezultati kompanija.
Dosad je poslovna izvješća objavila 271 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 69 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, što je iznad prosjeka od 63 posto od 1994. godine. Međutim, samo ih je 44 posto ostvarilo veće prihode nego što se procjenjivalo, što je manje od prosječnih 62 posto od 2002. godine.
Prema najnovijoj anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da su zarade kompanija u prvom tromjesečju porasle 3,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su na početku sezone objave poslovnih izvješća očekivali rast od svega 1,5 posto.
Očekivanja su vrlo niska, pa kompanijama nije veći problem nadmašiti procjene, no pitanje je da li to podržava daljnji uspon cijena dionica.
„Podaci o američkom BDP-u ukazuju na slabost gospodarstva, a mislim da ta slabost nije ugrađena u cijene dionica. Od početka godine cijene su snažno porasle, pa mislim da ulagači samo čekaju neku doista lošu vijest kako bi povukli zaradu s tržišta“, kaže John Praveen, strateg u fondu Prudential International Investments Advisers, koji očekuje pad tržišta za otprilike 5 posto u idućih nekoliko mjeseci.
Osim poslovnih rezultata kompanija i sjednica Feda i ECB-a, u fokusu ulagača bit će ovoga tjedna i niz makroekonomskih pokazatelja iz SAD-a. S najvećim nestrpljenjem očekuje se izvješće o zaposlenosti, koje će biti objavljeno u petak.
Analitičari procjenjuju da je u travnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za 155.000, više u odnosu na 88.000 u ožujku, dok bi stopa nezaposlenosti mogla ostati nepromijenjena na 7,6 posto.