Slovenski mediji objavili su u srijedu ocjenu Instituta za međunarodne financije (IIF), sa sjedištem u Washingtonu, da bi Slovenija od ove do 2015. godine trebala 10 milijardi eura kredita iz stalnog mehanizma za stabilnost eura (ESM) te da bi joj to, uz agresivniju privatizaciju te fiskalnu i bankarsku reformu, moglo pomoći da se vrati na međunarodno financijsko tržište koje joj trenutačno zbog visoke ocjene rizika na njene državne obveznice nije dostupno.
IIF je ustanova koja objedinjuje 450 najvećih svjetskih banaka, među njima i one koje su u ime privatnih investitora sudjelovale u pregovorima "trojke" s Grčkom.
Štoviše, IIF smatra da bi bilo dobro da EU preko ESM-a Sloveniji što prije odobri financijsku pomoć od 10 milijardi eura za premošćivanje teškoća, što je znatno manje nego što su u sličnoj situaciji trebale neke druge države eurozone, jer bi u slučaju predugog čekanja trošak "spašavanja" Slovenije, čiji bankarski sektor opterećuje oko 7 milijardi eura loših kredita, a na naplatu joj ove i idućih godina dolazi i dobar dio stranog zaduženja, mogao biti i veći od spomenutog iznosa.
Iako je Bratušek prilikom svog prvog posjeta Bruxellesu zajamčila da njena vlada radi dan i noć kako bi država sama i bez stvarne financijske pomoći riješila svoje probleme, a usporedbe Slovenije s Ciprom nazvala špekulativnim ocjenama, međunarodno financijsko tržište za Sloveniju i dalje je nedostupno, a kamate koje bi morala platiti na zaduživanje državnim obveznicama s desetogodišnjim dospijećem još uvijek prelaze 6 posto.
Ljubljansko "Delo" u srijedu u komentaru navodi da jer odlazak Bratušek u Bruxelles bio "vatrogasna" akcija kojom je pokušala smanjiti štetu za Sloveniju, koja se zbog špekulacija nakon Cipra našla na "meti" financijskih tržišta, ali upozorava da je njenoj vladi preostalo malo vremena da vrati kredibilitet Slovenije u pogledu potrebnih mjera za sanaciju banaka, štednje i stabilizacije.
Ako u tome Bratušek ne bi uspjela, odnosno ako njena vlada u kratkom vremenu ne poduzme konkretne korake za vraćanje povjerenja financijskih investitora, onda će o sudbini Slovenije odlučivati glavni akteri na financijskom tržištu jer "onaj koji se kod njih zadužuje i očekuje milijarde mora i plesati po njihovom taktu", upozorava u komentaru vodeći slovenski list. "Štoviše, novi modeli spašavanja bankrotiranih država i banaka, kako zorno prikazuje slučaj Cipra, ne iskazuju nikakve milosti, u sadašnjim složenim prilikama kao što su predstojeći izbori u Njemačkoj, nego umjesto solidarnosti donose križni put", navodi u komentaru "Delo".