Prevelik bankarski sektor koji je privlačio strane depozite te porezne olakšice za strane tvrtke predstavljali su, uz turizam, osnovu ciparskog gospodarstva, a Cipar je lani imao izvoz od samo 1,4 milijarde eura i četiri puta veći uvoz budući da je skoro bez industrije, kazao je Mencinger u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" od četvrtka.
Mencinger tvrdi da je situacija u Sloveniji, za koju se zbog ciparske krize počelo špekulirati da bi sljedeća mogla trebati pomoć "trojke", sasvim različita jer je riječ o gospodarstvu sa zdravom strukturom.
"Industrija čina petinu slovenskog BDP-a. Lani smo izvozili robe za oko 25 milijardi eura, a uvoz je bio nešto manji od toga. Slovenija je među rijetkim europskim zemljama s pozitivnom trgovinskom i platnom bilancom", tvrdi Mencinger.
Najpoznatiji slovenski makroekonomist starije generacije i nekadašnji potpredsjednik vlade tvrdi da u Sloveniji sada zapravo dolaze do izražaja greške napravljene u privatizaciji, najprije "kuponskom" privatizacijom, u kojoj su dionice nekad društvenih tvrtki podijeljene građanima jer se tako, umjesto dokapitalizacije poduzeća, dogodilo da je njihov kapital potrošen na privatnu potrošnju, a onda u "tajkunskoj" privatizaciji. Tada su menadžeri bez kapitala pokušali preuzeti tvrtke koje su vodili, pri čemu su im slovenske banke odobravale velike kredite, dolazeći do sredstava na međunarodnom financijskom tržištu pod povoljnim uvjetima, u vrijeme kad je Slovenija imala visok kreditni rejting.
Stvari su se promijenile dolaskom gospodarske krize i recesijom jer bankama kredite više nisu mogli vraćati ni "tajkuni" niti poduzeća koja su u međuvremenu završila u stečaju, osobito velike građevinske tvrtke. Zato slovenski bankarski sektor danas ima više od 7 milijardi loših kredita, od čega je dobar dio u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), koja je sistemska banka i bitna za djelovanje financijskog sustava.
Mencinger je za "Večer" ocijenio da su najave kako će Slovenija morati ući u program "trojke" sasvim špekulativne te da bi novoj vladi Alenke Bratušek "koja je unijela nešto optimizma" trebalo dati vremena za djelovanje. No, Mencinger priznaje da ciparska kriza zbog svog djelovanja na eurozonu ubrzava potrebu da se i u Sloveniji nađu rješenja kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi zemlji bila potrebna financijska pomoć..
Mencinger je naveo da je mnogo štete izazvala prvotna najava "eurobirokrata" da će se restriktivne mjere u ciparskim bankama odnositi i na depozite niže od 100.000 eura, jer su špekulacije mogle naštetiti i slovenskim bankama u kojima 90 posto depozita čine upravo takvi depoziti.
Slovenska premijerka Alenka Bratušek je zadnjih dana više puta naglasila da su usporedbe Slovenije i Cipra neutemeljene i da su depoziti u slovenskim bankama sigurni, a za iznose do 100.000 eura jamči i država.