Na potpisivanju memoranduma objema državama čestitao je, odmah po njegovu potpisivanju u ponedjeljak u Mokricama, predsjednik Vijeća EU Herman Van Rompuy , no izjava kojom bi memorandum pozdravili svi lideri EU, uvrštena u zaključke summita kao službeni dokument EU-a, za Sloveniju bi značila dodatno jamstvo da će memorandum biti poštovan, navodi STA.
Slovenija očekuje da bi o takvom prijedlogu moglo biti riječi na sastanku Vijeća EU u petak, kad će se na dnevnom redu naći vanjskopolitičke teme, ali još nije jasno hoće li se to dogoditi, navodi slovenska agencija.
Memorandum koji su u četvrtak ratificirale obje vlade predviđa da se zaustavljaju tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj, a u međuvremenu aktivno traži rješenje za pitanje prenesene devizne štednje štediša nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb, a omogućava i brzu ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om u slovenskom parlamentu, vjerojatno još tijekom ožujka.
U pregovorima oko rješenja za pitanja stare devizne štednje nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb, što je Slovenija postavljala kao uvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora, Slovenija je na početku zahtijevala povlačenje tužbi, tumačeći da tužbe protiv Ljubljanske banke Zagreb nisu u skladu s odredbama Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ na koji su 2001. godine pristale sve sljednice te da je riječ o sukcesijskom pitanju koje se tiče svih sljednica jer treba utvrditi tko će naslijediti jamstva nekadašnje federacije koja je jamčila za deviznu štednju građana. Slovenija se, kao što je poznato, zauzima za to da se obveze prema starim deviznim štedišama preuzmu po tzv. teritorijalnom načelu. To znači da bi štediše trebale isplatiti države sljednice (bivše republike) na čijem teritoriju su banke djelovale, bez obzira na vlasništvo banke, odnosno na to gdje je bilo njeno sjedište.
U slovenskim medijima nakon potpisivanja memoranduma pojavilo se više dilema o tome jesu li njime u cijelosti ispunjeni slovenski interesi te bi li tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj, nakon njihova zastoja, mogle biti reaktivirane ako se ne pronađe rješenje u okviru sukcesije. Općenita je ocjena slovenskih medija i analitičara da je memorandum "politički kompromis" koji zadovoljava obje strane pa i Hrvatsku jer je omogućio ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om u slovenskom parlamentu, te da će rješenje pitanja stare devizne štednje u okviru sukcesije trajati još godinama. Slovenski premijer Janša ocijenio je da bi rješenje bilo lakše postići kad nakon Hrvatske članicama EU-a postanu i druge države u regiji jer bi tijekom pristupnog procesa ili kao članice lakše rješavale sukcesijske sporove.