"Slovenija pozdravlja rješenja prihvaćena radi stabilizacije prilika u eurozoni i nada se da će što prije doći do sanacije ciparskoga bankovnog sustava", navelo je slovensko ministarstvo financija u priopćenju za javnost.
Iako se Slovenija zadnji tjedan zbog slučaja Cipra ponovno spominjala kao potencijalni novi slučaj u kojoj će neka od ranjivih ekonomija u eurozoni biti prisiljena tražiti financijsku pomoć iz fonda za spašavanje eura, slovenski stručnjaci i mediji ponavljaju da je riječ o dva sasvim različita slučaja.
Za razliku od ciparskoga bankovnog sektora koji je zbog povoljnih uvjeta za strane deponente bio predimenzioniran, pa bilance ciparskih banaka višestruko nadmašuju ciparski BDP, u Sloveniji to nije slučaj, njena zaduženost u odnosu na nacionalni BDP također je znatno niža od ciparske, a niti trenutačne kamate na slovenske državne obveznice ne sugeriraju kao u slučaju Cipra da bi zemlja trebala tražiti pomoć ostalih članica eurozone ili EU-a, navode slovenski mediji.
Kako je u ponedjeljak, pozivajući se na izvore u Bruxellesu, javila Slovenska tiskovna agencija STA, u Europskoj komisiji ocjenjuju da je ključno da Slovenija što prije sredi stanje u svom bankovnom sektoru koji je opterećen lošim kreditima jer bi u protivnom uskoro mogla zapasti u teškoće.
U tom će smislu za Sloveniju presudna biti dva iduća mjeseca, a ako do tada ne uspije izvesti mjere potrebne za sanaciju banaka, izgledi da će morati zatražiti pomoć bi se povećali, prenijela je.
Riječ je u prvom redu o sanaciji njezinih najvećih banaka koje opterećuju loši krediti, te dilemama koje se postavljaju pred novu vladu koju je parlament potvrdio prošli tjedan, a vezani su na tempo privatizacije budući da u Sloveniji prevladava državno vlasništvo u dobrom dijelu banaka, ali i u dijelu velikih tvrtki.
Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec izjavio je u petak da do takve situacije koja je zahtijevala da Cipar zatraži financijsku pomoć u Sloveniji koja nema predimenzioniran bankovni sektor ne može doći i da je ona sposobna sama riješiti teškoće u bankama. No, Kranjec se izjasnio protiv povećanja vlasništva države u bankama i poduzećima, te za veće privatno vlasništvo i privlačenje stranih investicija.