ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kojima se proširuje odgovornost HNB-a na cjelokupni financijski sustav. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je kako je dosad HNB bio zadužen isključivo za bankarski sektor, no zbog krize u EU-u ovlasti HNB-a proširit će se tako da će ubuduće koordinirati i nadzirati cjelokupni financijski sektor. To ne znači da će HNB preuzeti ovlasti HANFA-e, već će u slučaju krize na području za koje je nadležna HANFA, dakle za nebankarski sektor, osiguravajuća društva i ostale financijske institucije, EU sve komunicirati i koordinirati preko HNB-a, pojasnio je. Izmjenama zakona također se omogućuje fleksibilnije ulaganje međunarodnih pričuva, tako da će HNB na sekundarnom tržištu moći ulagati pričuve u sve obveznice s investicijskim rejtingom. Dosad je HNB mogao ulagati međunarodne pričuve samo u prvoklasne vrijednosnice, s AAA rejtingom, no tih vrijednosnica je ostalo malo na tržištu, a danas uglavnom imaju negativan prinos, kaže Lalovac. Stoge se HNB-u omogućuje da na sekundarnom tržištu može ulagati u sve vrijednosnice koje imaju investicijski rejting, uključujući i hrvatske obveznice nakon što Hrvatska vrati investicijski rejting. Lalovac pritom vjeruje da će se povratak investicijskog rejtinga dogoditi u idućih godinu dana.
ZAGREB - Vlada je danas donijela Uredbu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, kojom se propisuje sadržaj prijave za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera, prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, te sadržaj izvješća o korištenju poticajnih mjera za investicije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da se uredbom također rješava "pravna praznina u zaštiti investitora", tako da će investitori koji su do donošenja uredbe podnosili prijave, a nisu imali obrasce, moći nadopuniti dokumentaciju nakon čega će im se priznati sve što su investirali i planirali. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ocijenio je kako je usvajanjem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja krajem prošle godine ostvarena povoljnija klima za investicije u Hrvatskoj. Ministarstvo poduzetništva je samo u prva tri mjeseca primjene zakona zaprimilo više od 80 zahtjeva za potpore za investicije, ukupne vrijednosti 2,4 milijarde kuna, rekao je Maras ocjenivši kako se radi o "velikom iskoraku".
ZAGREB - Više od tisuću radnika Ine prosvjedovalo je danas pred sjedištem kompanije protiveći se planovima uprave o ustupanju dijela poslova drugim tvrtkama i osobama, smanjenju broja zaposlenih i namjeri poslodavca da pravilnikom o radu, umjesto kolektivnim ugovorom, regulira prava zaposlenih. Prosvjed je organizirao Sindikat radnika Ine i društava Ine "Inaš", uz podršku drugih sindikata koji djeluju u Ini te Udruge branitelja Ine. Prosvjednici su zatražili potpisivanje kolektivnog ugovora kojim će se osigurati radno-pravna i materijalna sigurnost radnika. Predsjednica Inaša Maja Rilović upozorava da produžena primjena sadašnjeg kolektivnog ugovora istječe 31. ožujka, a da poslodavac nakon toga želi radno-pravni status radnika riješiti jednostrano, pravilnikom o radu. Pregovori su prema njezinim riječima zapeli na članku koji štiti radnike od izdvajanja poslova, koji bi mogli prouzročiti višak radnika. To se posebice odnosi na 2.500 radnika zaposlenih u maloprodaji odnosno benzinskim postajama, kojima prijeti najveća opasnost od prelaska u drugu, novu tvrtku. Prosvjednici su uzvikivali da neće pristati na raskid sadašnjih i potpisivanje novih ugovora o radu, jer se boje snižavanja plaća i ukidanja prava koja sada imaju. Kazali su kako će se zajedno oduprijeti takvim pokušajima uprave. Istaknuli su i protivljenje, kako su naveli, odluci poslodavca kojom je utvrđen višak od 187 radnika u Ini.
ZAGREB - Iz Ine su izrazili "iznenađenost postupkom sindikata INAŠ, jednog od četiri sindikata koji djeluju u Ini, koji je samostalno organizirao prosvjed u trenutku dok su kolektivni pregovori još uvijek u tijeku", a u Ini ocjenjuju kako se time "očito pokušava politizirati daljnje pregovaranje i spriječiti mogućnost pronalaska zajedničkog rješenja". Ina u priopćenju navodi kako je u kolektivnim pregovorima ponudila, usprkos nepovoljnom gospodarskom okruženju, povećanje materijalnih prava radnika kroz povećanja dodatka na plaću, jubilarnih nagrada i iznosa u kojem radnici sudjeluju u uspjehu kompanije te naknade za bolovanje. Iz Ine tvrde kako sindikat INAŠ "istovremeno inzistira na odredbi kolektivnog ugovora kojom ograničava i direktno zadire u područje poslovnih odluka koje su odgovornosti Uprave, čime se Ina stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju na tržištu, onemogućuje joj se prilagođavanje stanju na tržištu i posljedično dovodi u pitanje dugoročna održivost pojedinih djelatnosti".
ZAGREB - Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je danas kako je uvjeren da i Uprava i sindikati u Ini rade svoj posao te da "ima prostora da se ispoštuju sva moguća i realna radnička prava". "Koliko ja imam informacije, kolektivno pregovaranje je u tijeku. Do kraja mjeseca je rok da se ispregovara i ja sam uvjeren da svatko tu radi svoj posao. Sindikati se bore za što veća radnička prava i to je dobro. Ina dobro stoji, što znači da ima prostora da se ispoštuju sva moguća i realna radnička prava, a Upravi je posao da vodi tvrtku što bolje", rekao je Vrdoljak komentirajući današnji prosvjed radnika zaposlenih na Ininim benzinskim crpkama. Na primjedbu da je Vlada rebalansom proračuna planirala povlačenje dobiti iz Ine, a da se istodobno pregovara o smanjenju radničkih prava, Vrdoljak je podsjetio da je u Ini prijašnjih godina ostala velika količina zadržane dobiti, a da "nisu realizirane investicije u skladu sa zadržanom dobiti".
ZAGREB - Na današnjoj sjednici Vlade prihvaćen je poziv vlasnicima dionica Brodotrogira iz državnog portfelja da ovlaste Republiku Hrvatsku da s investitorom, tvrtkom Kermas energija, sklopi ugovor o prodaji i prijenosu tih dionica za cijenu od jedne kune. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je najavio da će se idućeg tjedna na sjednici Vlade naći konačan tekst ugovora o prodaji Brodotrogira tvrtki poduzetnika Danka Končara, a potpis ugovora planira se za 6. travnja. Vlada je danas donijela i odluke o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje društva HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura, no, kako je pojašnjeno, tu se ne radi o novom jamstvu nego o produženju otplate glavnice za te dvije HŽ-ove tvrtke.
RIJEKA - Ako se do kraja travnja ne ugovori gradnja barem dva broda i ne nađe rješenje za četiri tvrtke iz Grupe 3. maj, koje je preuzela država, izaći ćemo na ulice, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Koordinacije sindikalnih podružnica Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata (SMH-IS) u Grupi 3. maj Juraj Šoljić. Naglasio je da o tim zahtjevima traže hitno očitovanje, ističući da posao treba osigurati i brodogradilištu, koje će biti privatizirano putem pulskog Uljanika, i izdvojenim tvrtkama. Također, traže rješavanje privatizacije u izdvojenim tvrtkama i aktivno traženje strateškog partnera, nastavak djelatnosti, isplatu plaća i kvalitetno zbrinjavanje viška radnika.
OSIJEK - Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je danas u Bizovcu kako je zadnji čas da se politika u Hrvatskoj odupre bankama tako što će prisiliti banke da uvjete poslovanja i kreditiranja dovedu u istu razinu koje vladaju u zemljama iz kojih dolaze. Na konferenciji za novinare u Bizovačkim toplicama Matijašević je rekao kako HUS pozdravlja nedavni prijedlog mjera predsjednika RH Ive Josipovića da se građanima pomogne u prevladavanju problema dužničkog ropstva, ali kako očekuje da svoj doprinos daju vlast, ali još više i banke. Ocijenio je kako jedina negativna reakcija na prijedlog mjera predsjednika države trenutno dolazi iz redova banaka, "kojima su politika, odnosno Hrvatska narodna banka (HNB), dopustili da im Hrvatska bude Eldorado, da harače nad hrvatskim građanima i poduzetnicima", da imaju zaštitne mehanizme, poput hipoteka, jamaca i valutne klauzule.
ZAGREB - Uprava Dalekovoda izvijestila je danas da će programom zbrinjavanja viška radnika biti obuhvaćena 63 radnika te tvrtke. Uprava Dalekovoda d.d. je nakon prethodnog savjetovanja s Radničkim vijećem, sindikalnim povjerenikom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), dostavila danas HZZ-u Program zbrinjavanja viška radnika, navodi se u obavijesti te tvrtke objavljenoj na Zagrebačkoj burzi. Programom zbrinjavanja radnici koji imaju najmanje dvije godine neprekidnog staža u Dalekovodu ostvaruju pravo na otpremninu u skladu s odredbama Pravilnika o radu i Kolektivnog ugovora tvrtke u iznosu jedne polovine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Po riječima predsjednika Uprave Dalekovoda Matjaža Gorjupa, zbrinjavanje viška radnika dio je neodgodivog procesa provođenja promjena koje su nužne kako bi se stvorili uvjeti za održivo i dugoročno poslovanje Dalekovoda.
ZAGREB - Nadzorni odbor i Uprava Ine usuglasili su prijedlog o isplati kao dividende 50 posto konsolidirane neto dobiti Ine koja je u 2012. godini iznosila 687 milijuna kuna. Iz Ine su danas objavili na Zagrebačkoj burzi da je Nadzorni odbor te kompanije na jučerašnjoj sjednici dao suglasnost na revidirane financijske izvještaje za 2012. godinu s izvještajem neovisnog revizora, prihvatio izvješća o stanju društva i obavljenom nadzoru te dao suglasnost na prijedlog za izbor revizora za 2013. Na istoj sjednici Uprava i Nadzorni odbor usuglasili su prijedlog o isplati 50 posto konsolidirane neto dobiti kao dividende. Konsolidirana neto dobit Ine d.d. u 2012. godini iznosila je 687 milijuna kuna. To bi značilo da bi za dividendu iz prošlogodišnje neto dobiti Ine bilo izdvojeno 343,5 milijuna kuna. Ujedno je najavljeno da će u skladu s donesenim odlukama Ina pravovremeno sazvati Glavnu skupštinu društva.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze danas su blago ojačali, uz vrlo slab promet uoči skorašnjih blagdana, pa tržište naprosto nema snage reagirati na korporativne vijesti. Oko 12,00 sati Crobex je bio u blagom plusu, 0,22 posto, na 2.008 bodova. Istodobno, Crobex10 ojačao je 0,37 posto, na 1.115 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2,3 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego jučer u to doba. Najlikvidnija, sa 428.000 kuna prometa, do podneva je bila dionica Optima telekoma. Cijena joj je skočila gotovo 25 posto, na 8,95 kuna. U nešto većem fokusu investitora još je i dionica Petrokemije, sa 403.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,14 posto, na 232 kune. Cijena dionice Dalekovoda pala je gotovo 2 posto, na 48,52 kune, uz promet od 103.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago oslabila prema euru, za 0,005 posto, dok je ojačala prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,588051 kunu. Istodobno je kuna ojačala prema ostalim promatranim inozemnim valutama, prema švicarskom franku za 0,11 posto, američkom dolaru za 0,02 posto te prema britanskoj funti za 0,007 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,221754 kune, dolara 5,930018 kuna i funte 8,965089 kuna.