ČAKOVEC - Hrvatski premijer Zoran Milanović najavio je u utorak da će 2. travnja biti u Ljubljani na ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom u slovenskom parlamentu. U Čakovcu na predstavljanju kandidata sa zajedničke liste SDP-a, HNS-a i HSU-a za predstojeće izbore za Europski parlament Milanović je istaknuo zadovoljstvo što će 1. srpnja konačno nestati granica između Hrvatske i EU-a te je s im u vezi najavio odlazak u Sloveniju 2. travnja na ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. "Nakon 1. srpnja neće biti više granica između nas i Slovenije i stavljamo sve ono što je bilo iza nas i krećemo zajedno, mali ali svjesni sebe", rekao je Milanović. On je rekao da će zajedno s njim u Sloveniju na ratifikaciju ići i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Slovenija je u zadnjoj skupini zemalja članica EU-a koje će ratificirati hrvatski pristupni ugovor. Ratifikaciju je uvjetovala rješavanjem pitanja Ljubljanske banke, a taj problem je za Sloveniju uklonjen u ožujku potpisanim memorandumom vlada dviju zemalja kojim je rješavanje prenesene stare devizne štednje prebačeno u okvire sukcesije.
PARIZ - Francuski predsjednik Francois Hollande u utorak je rekao da su jamstva za bankovne depozite "neopozivo" načelo a da je slučaj Cipra izuzetan. "Jamstva za bankovne depozite moraju biti apsolutno i neopozivo načelo", rekao je Hollande na konferenciji za tisak sa španjolskim premijerom Marianom Rajoyom i dodao da je Cipar "poseban, jedinstven i izuzetan" slučaj. Čelnik vijeća ministara financija eurozone nizozemski ministar Jeroen Dijsselbloem u ponedjeljak je izjavio da program pomoći za Cipar predstavlja novi model za rješavanje problema banaka u eurozoni te da će druge zemlje možda također morati restrukturirati svoje bankovne sektore. "Sinoć smo zapravo napravili ono što ja nazivam vraćanjem problema tamo gdje se i pojavio", rekao je Dijsselbloem za Reuters i londonski dnevnik Financial Times nakon postizanja dogovora o pomoći Cipru.
MOSKVA - Vlasnici ruskih depozita kojima prijete gubici zbog sanacijskog zajma Europske unije za spas Cipra od stečaja razmatraju strategije za povrat svog novca, a jedna opcija mogla bi biti tužba protiv Cipra ili pojedinih banaka, rekli su odvjetnici svjesni da će cijeli postupak biti dug. Vlasnici velikih depozita na Cipru, a mnogi od njih su Rusi, mogli bi izgubiti do 40 posto vrijednosti svojih štednih uloga zbog paketa pomoći kojim Bruxelles kani stabilizirati ciparski bankovni sustav. "Vrijedi pokušati, neće to biti pravni slučaj rješiv u 24 sata, no potez koji su odlučili poduzeti zvuči kao eksproprijacija", rekao je Andrej Goltsblat iz odvjetničkog ureda Goltsblat BLP u Moskvi. Da bi dobio obećanih 10 milijarda od Europske unije, Cipar mora sam namaknuti nekoliko milijarda. To može učiniti iz prisilnih gubitaka depozita većih od 100.000 eura, dok su ulozi do 100.000 eura zajamčeni. Ruski vlasnici, a oni čine znatan dio vlasnika upravo tih velikih depozita, mogli bi tužiti državu Cipar ili pojedinačno banke, rekli su odvjetnici.
DOHA - Članice Arapske lige na summitu u Kataru u utorak su se složile da imaju pravo pružati vojnu potporu Sirijcima koji se bore protiv predsjednika Bashara al-Assada, po nacrtu deklaraciju koji je dobila agencija Reuters. Nacrt deklaracije skupa u Kataru upućuje poziv međunarodnim organizacijama da priznaju oporbenu Nacionalnu koaliciju sirijskih revolucionarnih i oporbenih snaga kao jedinog legitimnog predstavnika sirijskog naroda. Iako ima diplomatsku važnost jezik nacrta deklaracije skupa o naoružavanju pobunjenika nema nužno praktične učinke za arapske političare jer arapske države nisu podložne embargu EU-a i SAD-a na oružje za Siriju te se mnoge osjećaju slobodnim opskrbljivati pobunjenike oružjem. Uz ocjenu da je postizanje političkog rješenja prioritet u okončavanju sirijske krize summit "potvrđuje pravo svake države, da, prema njenim željama, ponudi sva sredstva samoobrane, uključujući i vojna, kako bi podržala nepokolebljivost sirijskog naroda i Slobodne vojske", kaže se u nacrt dokumenta.
DOHA - Arapska liga je u utorak prihvatila katarski prijedlog da se ustanovi fond od milijardu odlara za arapski istočni Jeruzalem koji Palestinci po bilo kakvom mirovnom spoarzum s Izraelom žele za prijestolnicu njihove neovisne države. Katarski emir šeik Hamad bin Khalifa Al-Thani je rekao da će njegova zemlja dati 250 milijuna dolara za taj fond koji je predložio u svom govoru na otvaranju arapskog summita u Dohi. Središnje teme arapskog summita su bile kriza u Siriji i nastojanja na postizanju izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma. Fondom će upravljati Islamska banka za razvoj sa sjedištem u saudijskom gradu Jeddah.
RIM - Sastavljanje talijanske vlade još je uvijek daleko od zaključenja a ako se ne prevladaju političke razlike Italija vjerojatno ide prema novim izborima, rekao je u utorak visoki dužnosnik stranke desnog centra Silvija Berlusconija. "Ono što ja mogu reći je da su naša stajališta još uvijek međusobno vrlo udaljena i ako ostanu udaljena u idućih 48 sati potvrdit ćemo da je jedini put povratak na izbore", rekao je novinarima tajnik stranke Narode slobode (PDL) Angelino Alfani nakon razgovora s čelnikom lijevog centra Pier Luigijem Bersanijem. Bersani, čija je koalicija osvojila najveći dio glasova na izborima u veljači ali nije osvojila većinu u gornjem domu parlamenta, vodi razgovore s dužnosnicima drugih stranka kako bi dobio potporu za sastavljanje vlade.
NEW YORK - Afričke snage razmještene u Maliju trebale bi se pretvoriti u UN-ovu mirovnu operaciju i razdvojiti ih od borbenih snaga koje se trebaju boriti protiv islamističke prijetnje, preporučio je utorak Vijeću sigurnosti glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Afričke snage podržane od UN-a krajem travnja trebaju preuzeti dužnosti u Maliju od Francuske koja povlači svojih 4000 vojnika. U izvješću Vijeću sigurnosti UN-a Ban je preporučio da afričke snage, poznate kao AFISMA, postanu UN-ove mirovne snage od 11.200 vojnika i 1440 policajaca kada se okončaju veću sukobi. Kako bi se izravno suzbilo islamističke ekstremiste Ban je preporučio stvaranje takozvanih paralelnih snaga koje bi radile u uskoj suradnji s UN-ovom misijom. Diplomati su rekli da će vojnike za te paralelne snage vjerojatno dati Francuska. "S obzirom na očekivanu razinu i prirodu preostale prijetnje postojat će potreba za djelovanje paralelnih snaga uz UN-ovu misiju za vođenje većih i protuterorističkih opercaija", napisao je Ban.