Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
21. ožujka 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Rebalans proračuna: prihodi se smanjuju za 254, a rashodi za 874 milijuna kuna
7. Zakon o kreditnim institucijama: promjene u vezi menadžerskih bonusa
8. Fitch snizio rejting UniCreditovim podružnicama u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Rusiji
9. Vlada: država preuzima četiri tvrtke iz sastava Grupe 3. maj
10. OTP banka u 2012. sa 100 milijuna kuna dobiti
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
21. 03. 133.520.000 283.520.000 83.520.000 2,55
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 8.510.000 1,86 1 tjedan 61.890.000 2,38 1 mjesec 8.120.000 3,01 3 mjeseca 5.000.000 5,00 Ukupno 83.520.000 2,55
Izvor: Tržište novca
Na Tržištu novca Zagreb danas je ostvaren znatno veći promet nego jučer, a premda je ponuda bila velika, dio potražnje ostao je nepokriven jer su iskorišteni limiti kreditora prema onima koji traže pozajmice.
Potražnja je danas dosegnula 133,5 milijuna kuna, što je oko 90 posto više nego jučer, dok je ponuda porasla za 18 posto, na 283,5 milijuna kuna.
Većinu prometa, 61,89 milijuna kuna, činili su krediti na rok od tjedan dana, uz kamatu od 2,38 posto.
Prekonoćni krediti iznosili su 8,51 milijun kuna, pri čemu im je cijena pala za otprilike pet posto, na 1,86 posto.
Na rok od mjesec dana, po cijeni od 3,01 posto, plasirano je, pak, 8,12 milijuna kuna, dok je 5 milijuna kuna, po kamati od 5 posto, plasirano na tri mjeseca.
Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 83,5 milijuna kuna, što je oko četiri puta više nego jučer, a prosječna kamatna stopa pala je s jučerašnjih 2,78 na 2,55 posto.
Danas se trgovalo i devizama, pa je 900.000 eura plasirano na tjedan dana po kamati od 0,30 posto.
„Danas se na Tržištu novca Zagreb, uz prekonoćne pozajmice, trgovalo i ročnima, i to na tjedan dana, jedan i tri mjeseca. Iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili s blagim padom vrijednosti, i to Crobex za 0,08 posto, na 1.992,42 boda, a Crobex10 za 0,15 posto, na 1.108,30 bodova.
Među sektorskim indeksima pak pad vrijednosti bilježe indeksi prehrambenog, za 0,50 posto i građevinskog sektora, za 1,04 posto, dok su ostali trgovinski dan završili u plusu.
Redovni promet Zagrebačke burze danas je bio manji od 9 milijuna kuna.
Promet veći od milijun kuna bilježi samo dionica HT-a, od 1,3 milijuna kuna, uz lagani pad cijene za 0,08 posto, na 216,10 kuna.
Dionicom SN Holdinga, kojem se trguje na MTP-u, ostvareno je nešto manje od 922 tisuća kuna prometa. Pritom se cijena te dionice nije mijenjala i iznosila je 150,01 kunu.
Nešto manje od pola milijuna kuna iznosio je promet povlaštenim dionicama Adris grupe, koje također nisu zabilježilo promjenu cijene, od 293 kune.
Blagi pad cijene, za 0,07 posto, na 147 kuna, bilježe pak dionice Valamar Adria Holdinga, kojima je realizirano 466 tisuća kuna prometa, a u istom je postotku porasla cijena dionica Konzuma, kojih je protrgovano za 411,3 tisuće kuna. Njihova je cijena na kraju trgovanja iznosila 147,10 kuna.
Redovnim i povlaštenim dionicama tvrtke Končar-distributivni i specijalni transformatori ostvareno je po više od 350 tisuća kuna prometa, pri čemu je redovna dionica te tvrtke poskupjela za 5,83 posto, na 1.270 kuna, a povlaštena za 4,23 posto, na 1.157 kuna.
Više od 300 tisuća kuna iznosio je i promet dionicama Industrogradnja grupe, koje su pojeftinile za 1,69 posto, na 116 kuna.
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex indeks ojačao 0,07 posto
Nakon dva dana pada, Mirex indeks, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je porastao za 0,07 posto, na 181,6946 bodova, pri čemu su ojačale obračunske jedinice sva četiri fonda.
Prema danas objavljenim podacima HANFA-e, najviše je, 0,10 posto, porasla vrijednost obračunske jedinice AZ fonda, na 186,3887 bodova. S rastom od 0,07 posto, na 187,7886 bodova, slijedio je Erste Plavi fond, dok je vrijednost obračunske jedinice PBZ Croatia osiguranja porasla 0,06 posto, na 166,1963 boda, a Raiffeisen mirovinskog fonda 0,03 posto, na 181,1079 bodova.
I većina dobrovoljnih mirovinskih fondova, njih 17 od 23, zabilježila je u srijedu dobitke, između 0,02 i 0,11 posto, dok je njih šest izgubilo na vrijednosti između 0,01 i 0,10 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
19. 03. 20. 03.
Mirex 181,5644 181,6946 0,07
AZ OMF* 186,1974 186,3887 0,10
Erste Plavi OMF. 187,6656 187,7886 0,07
PBZ Croatia osig.OMF 166,0906 166,1963 0,06
Raiffeisen OMF 181,0453 181,1079 0,03
AZ benefit DMF** 195,3993 195,3357 -0,03
AZ profit DMF 218,3181 218,5198 0,09
Croatia osiguranje DMF 134,6507 134,7184 0,05
Erste Plavi Expert DMF 157,8666 157,9428 0,05
Erste Plavi Protect DMF 158,9190 158,8976 -0,01
Raiffeisen DMF 172,3700 172,4918 0,07
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,5140 107,5333 0,02
Auto Hrvatska ZDMF 121,0097 121,0013 -0,01
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,6952 209,8310 0,06
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,3684 204,5761 0,10
AZ VIP ZDMF 220,4847 220,6983 0,10
AZ ZABA 101,4088 101,3040 -0,10
AZ Zagreb ZDMF 160,0724 160,2126 0,09
ZDMF cestarski fond 139,6958 139,5647 -0,09
ZDMF Croatia osiguranje 118,2651 118,2989 0,03
ZDMF Ericsson N. Tesla 179,9850 180,1674 0,10
ZDMF HEP grupa 124,2189 124,2447 0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,4660 134,5021 0,03
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,8042 193,9813 0,09
ZDMF Novinar 165,7390 165,9223 0,11
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,4730 136,4524 -0,02
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,4764 120,5124 0,07
ZDMF T-HT 155,1231 155,1346 0,10
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.511 14.455 Tokyo/Nikkei 12.635 12.468 London/FTSE-100 6.383 6.432 Frankfurt/DAX 30 7.904 8.001
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks porastao, nakon tri dana klizanja, jer je ulagače ohrabrila poruka američke središnje banke da će i dalje podržavati gospodarstvo monetarnim mjerama.
Dow Jones ojačao je 55 bodova, ili 0,39 posto, na 14.546 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,67 posto, na 1.558 bodova, a Nasdaq indeks 0,78 posto, na 3.254 boda.
Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda poručili su jučer da će nastaviti s programom otkupa državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno jer je nezaposlenost još uvijek visoka.
Premda je središnja banka poručila i to da će pratiti moguće rizike od vođenja takvih politika, njezino priopćenje ohrabrilo je ulagače jer to znači da će Fed, unatoč protivljenju nekoliko njegovih dužnosnika, i dalje voditi politiku rekordno niskih kamatnih stopa i tiskanja svježeg novca kako bi potaknuo kreditiranje i rast gospodarstva.
„Nevjerojatno je što Fed tako podržava tržište. Njegove politike ohrabruju i tako istiskuju puno nesigurnosti i loših vijesti“, kaže Burt White, direktor u tvrtki LPL Financial.
Zbog toga su ciparski problemi jučer pali u drugi plan. Nakon što je tamošnji parlament odbio kontroverzni prijedlog eurozone o oporezivanju depozita u bankama, nastavljeni su pregovori o uvjetima po kojima bi ta članica eurozone mogla dobiti 10 milijardi eura međunarodne pomoći kako bi izbjegla bankrot.
Premda se radi o maloj zemlji, ulagači se plaše da bi kolaps tamošnjeg bankarskog sustava mogao izazvati rast kamata na obveznice prezaduženih članica eurozone i tako produbiti recesiju u tom bloku.
Ipak, zabrinutost ulagača je splasnula. Nakon što je u prva dva dana ovoga tjedna skočio za otprilike 25 posto, jučer je VIX indeksa 'straha' Čikaške burze opcija pao 12 posto, što pokazuje da ulagači manje osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
No, na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 5,9 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,45 milijardi.
Na azijskim se burzama u četvrtak trgovalo oprezno, a ulagače nisu znatnije potaknuli ni dobri makroekonomski podaci iz Kine, ni poruka američkog Feda da će i dalje voditi vrlo popustljivu monetarnu politiku.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao 1,3 posto, na 12.635 bodova, novu najvišu razinu u četiri i pol godine, dok su cijene dionica u Šangaju i Singapuru porasle između 0,3 i 0,6 posto.
Burzovni indeksi u Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji oslabili su, pak, između 0,1 i 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto.
Prema izvješću HCBC banke, PMI indeks industrijske aktivnosti u Kini porastao je u ožujku s 50,4 na 51,7 bodova, što pokazuje da će drugo po veličini svjetsko gospodarstvo u prvom tromjesečju porasti solidno, ali ne i spektakularno.
Ti su podaci ohrabrili ulagače, zabrinute zbog ciparske dužničke krize..
„Ulagači su vjerojatno u pravu kada očekuju rješenja kako ciparska kriza ne bi destabilizirala šira europska i globalna financijska tržišta. No, kakav bi oblik mogao imati taj kompromis, još je nejasno, pa bi se jednim okom trebao pratiti razvoj situacije na tom mediteranskom otoku“, navode analitičari Barclays banke u izvješću klijentima.
Pozitivno je na tržišta utjecala i poruka američke središnje banke da će i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku.
„Ove se godine očekuje razuman rast američkog gospodarstva, pa bi se stopa nezaposlenosti trebala smanjivati. No, to neće navesti Fed da popusti gas, pa će se program kvantitativnog popuštanja monetarne politike nastaviti barem do početka 2014. godine“, kaže Martin McMahon, ekonomist u Commonwealth banci.
Terminska cijena nafte na burzi u New Yorku oslabila je u četvrtak ujutro za 30-ak centi, na 93,25 dolara po barelu.
Europske dionice oslabile su u četvrtak jer su ulagače uznemirili razočaravajući njemački podaci u nervoznom okruženju zbog dužničke krize na Cipru.
Londonski FTSE pao je 0,76 posto na 6.383 boda, frankfurtski DAX za 0,79 posto za 7.904 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 1,15 posto i iznosio 3.785 bodova.
Cijene automobilskih dionica, osjetljivih na nervozu na tržištu, ošto su pale, kao i cijene dionica proizvođača sintetičke gume Lanxess koji se pridružio popisu dobavljača automobilskih kompanija pogođenih lošim stanjem na europskom tržištu automobila. Cijene dionica Lanxessa pale su za više od sedam posto, nakon što je kompanija upozorila na oštar pad prihoda u prvom tromjesečju.
Njemački podaci pokazali su da će najveće europsko gospodarstvo zadržati tek oskudan rast u ovom tromjesečju, što je prigušilo dobro raspoloženje nakon objave podaka o rastu aktivnosti u kineskom proizvodnom sektoru i nastavljenog programa poticaja za gospodarstvo koji je pokrenula američka središnja banka.
Trgovci napominju da bi podaci o njemačkoj poslovnoj klimi u ožujku sutra ipak mogli poduprijeti tržišta. "Ako sutrašnji podaci instituta Ifo budu dobri, tržišta dionica će poskočiti. Ovo je vrlo, vrlo kratkoročna slabost", kazao je Michael Hewson, analitičar iz tvrtke CMC Markets.
"U ovom trenutku tržišta su malo iznenađena i bilo je nešto dobitonosnih prodaja nakon jučerašnjeg rasta".
Ciparska kriza utjecala je na raspoloženje ulagača. U pokušaju da spriječi financijski kolaps, vlada u Nikoziji naložila je bankama da ostanu zatvorene do idućeg tjedna, nakon što je parlament odbacio uvjete Europske unije za dobivanje pomoći.
Neki investitori ostali su ipak relativno hladni na situaciju na Cipru.
"Mislim da je Cipar samo kamen spoticanja i ništa drugo. Stvarno ne mislim da će to zaustaviti tržište i ne očekujem veliku rasprodaju temljem toga", rekao je Terry Torrison, generalni direktor u u tvrtki McLaren Securities.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2903 1,2955 1,2879
USD/JPY 95,18 96,11 95,02
GBP/USD 1,5157 1,5209 1,5086
USD/CHF 0,9463 0,9482 0,9436
*Izvor: REUTERS
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 20. 03. USLIB 0,15500 - 0,20470 0,28410 0,44790 20. 03. EULIB 0,01929 + 0,001 0,06000 0,13214 0,22857
*Izvor :FINANCIAL TIMES
Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, pogođen slabim podacima iz eurozone, ponajprije onima iz Njemačke koji su iznova potpirili bojazni u vezi oporavka najvećeg europskog gospodarstva, a uteg mu je i dalje i neizvjesna situacija na Cipru.
Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,36 posto, na 1,2885 dolara, što je nedaleko najniže razine u četiri mjeseca od 1,28435 dolara, na koju se spustio u utorak.
Jedinstvena europska valuta ujedno je zabilježila najnižu razinu prema britanskoj funti u posljednjih pet tjedana, a nakratko je oslabila i više od jedan posto prema jenu.
Dolar je također kliznuo prema jenu, 0,83 posto, te se njime trgovalo po 95,19 jena.
Strah od kolapsa ciparskog bankarskog sustava i neizvjesnost u vezi te prezadužene članice eurozone i dalje su prisutni, a u fokusu su danas bili i najnoviji gospodarski pokazatelji koji ne navješćuju oporavak. Sve to vjerojatno će i dalje pritiskati potražnju za eurom, napominju analitičari.
Izvješće o indeksima menadžera nabave (PMI), koje izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, pokazalo je da su aktivnosti u gospodarstvu eurozone dodatno oslabile u ožujku, čak i prije izbijanja krize na Cipru. Ulagače ponajviše brine usporavanje rasta aktivnosti u Njemačkoj.
Njemački sveobuhvatni PMI smanjen je u ožujku, no drži se i dalje iznad 50 bodova, odnosno u području rasta. Odgovarujući indeks u Francuskoj spustio se pak na najnižu razinu u posljednje četiri godine.
"Danas objavljeni podaci podupiru tvrdnje da poticajne mjere moraju i dalje ostati na snazi", kazao je Chris Walker, valutni strateg u banci Barclays. "Očekujemo da će euro slabiti."
Strah od skorog financijskog kolapsa na Cipru zasada je stišan, no malena otočna zemlja i dalje pokušava osigurati financijsku pomoć, nužnu da otkloni prijetnju bankrota. Tamošnje banke ne namjeravaju početi s radom prije idućeg tjedna kako bi se onemogućila navala klijenata i masovno povlačenje novca. Ciparska vlada traži pomoć i u Rusiji.
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 22. ožujka
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5863 5,8722 8,9198 6,1572 6,2131 8,7973
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna bilježi blage promjene prema tečajevima važnijih svjetskih valuta, pa je tako prema euru ojačala za neznatnih 0,008 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi tako 7,586312 kune.
Osim eura, u odnosu na jučerašnju tečajnu listu smanjen je još i tečaj američkog dolara, i to za 0,03 posto, te srednji tečaj dolara iznosi 5,872213 kuna.
Tečaj švicarskog franka povećan je pak za blagih 0,008 posto, na 6,213196 kuna po srednjem tečaju, a britanske funte za 0,29 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,919826 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 22. ožujka
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6600 6,0800 9,1674 6,3820 OTP Banka Hrvatska 7,6536 6,0329 9,0972 6,3596 Štedbanka 7,6816 6,0811 9,1085 6,3446 Partner banka 7,6550 6,0650 9,1069 6,3640 Erste&Steiermarkische 7,6520 6,0560 9,1740 6,3950 Hrvatska poštanska banka 7,6500 6,0973 9,2346 6,4766 Splitska banka 7,6470 6,0600 9,1419 6,3791 Podravska banka 7,7653 6,1023 9,1379 6,3687 Istarska kreditna banka 7,6550 6,0500 9,1695 6,4120 Karlovačka banka 7,6590 6,0590 9,2035 6,4108 Croatia banka 7,6614 6,0278 9,0830 6,3561 Sberbank 7,6750 6,0601 9,1428 6,4307 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 6,0902 9,1782 6,4162 Fina 7,6200 6,0973 9,2346 6,4766 Privredna banka 7,6500 6,1445 9,1491 6,4248 Centar banka 7,6500 6,0014 9,1428 6,3995
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6044 5,8721 8,8857 6,2163 Zagrebačka banka 7,6500 5,9966 9,0416 6,2944 OTP Banka Hrvatska 7,6400 6,0035 9,0349 6,3285 Štedbanka 7,6510 6,0090 9,0183 6,2818 Partner banka 7,6450 6,0204 9,0687 6,3408 Erste&Steiermarkische 7,6400 6,0220 9,1232 6,3596 Hrvatska poštanska banka 7,6400 6,0072 9,0982 6,3809 Splitska banka 7,6370 5,9864 9,0750 6,3169 Podravska banka 7,7645 6,0023 9,0979 6,3387 Istarska kreditna banka 7,6450 6,0200 9,0625 6,3809 Karlovačka banka 7,6490 5,9880 9,0957 6,3357 Croatia banka 7,6462 5,9867 9,0206 6,3188 Sberbank 7,6550 6,0308 9,0982 6,3996 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,9901 9,0781 6,3161 Fina 7,6000 6,0072 9,0982 6,3809 Privredna banka 7,6400 6,0240 9,0585 6,3612 Centar banka 7,6401 5,9720 9,0982 6,3685
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5589 5,8370 8,8326 6,1791 Zagrebačka banka 7,5500 5,7938 8,7358 6,0815 OTP Banka Hrvatska 7,5262 5,7623 8,7679 6,0864 Štedbanka 7,5362 5,7686 8,6576 6,0305 Partner banka 7,5450 5,7202 8,7660 6,0851 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,7398 8,6956 6,0616 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,7254 8,7146 6,0516 Splitska banka 7,5370 5,7805 8,7629 6,1180 Podravska banka 7,5300 5,7821 8,7624 6,1476 Istarska kreditna banka 7,5450 5,7400 8,7681 6,0609 Karlovačka banka 7,5400 5,7000 8,6582 6,0309 Croatia banka 7,5483 5,7853 8,8127 6,1119 Sberbank 7,5550 5,7665 8,7593 6,1200 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,7899 8,7779 6,1159 Fina 7,5400 5,7254 8,7146 6,0516 Privredna banka 7,5400 5,7301 8,7908 6,0509 Centar banka 7,5400 5,7723 8,7592 6,0578
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,7359 8,6485 6,0207 OTP Banka Hrvatska 7,5141 5,7270 8,6788 6,0430 Štedbanka 7,5060 5,7109 8,5710 5,9702 Partner banka 7,5350 5,6804 8,7232 6,0646 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,7160 8,6520 6,0370 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6395 8,5839 5,9608 Splitska banka 7,5270 5,7246 8,6960 6,0682 Podravska banka 7,5150 5,7121 8,6724 6,0976 Istarska kreditna banka 7,5350 5,7100 8,7503 6,0268 Karlovačka banka 7,5300 5,6400 8,5670 5,9674 Croatia banka 7,5332 5,7500 8,7503 6.0746 Sberbank 7,5350 5,7372 8,7147 6,0889 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,6898 8,6778 6,0158 Fina 7,5200 5,6395 8,5839 5,9608 Privredna banka 7,5300 5,6728 8,7029 5,9903 Centar banka 7,5301 5,7400 8,7414 6,0268
6. Rebalans proračuna: prihodi se smanjuju za 254, a rashodi za 874 milijuna kuna
Vlada je danas Saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna kojim se prihodi proračuna smanjuju za 253,9 milijuna kuna, na ukupno 113,4 milijarde kuna, a rashodi se smanjuju za 874 milijuna kuna, na 123,6 milijardi kuna.
Glavni razlog rebalansa proračuna je korekcija projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8 posto na 0,7 posto, istaknuo je na sjednici Vlade zamjenik ministra financija Boris Lalovac.
Na smanjenje projekcije rasta najviše su utjecali usporavanje ekonomske aktivnosti u EU, posebice među hrvatskim trgovinskim partnerima, negativna kretanja u hrvatskom gospodarstvu te smanjenje obujma investicija javnog sektora.
Lalovac ističe kako se rebalansom nastavlja fiskalna konsolidacija, jer se proračunski deficit smanjuje s ranije planiranih 10,9 milijardi kuna na 10,2 milijarde kuna. Time će deficit s 3,2 posto BDP-a biti smanjen na 3 posto BDP-a.
Također, manjak proračuna konsolidirane opće države iznosit će 11,5 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, što je 0,5 postotnih bodova manje nego što je dosad bilo predviđeno.
Ukupni rashodi iznose 123,6 milijardi kuna, što je 874 milijuna kuna manje nego u prvotnom proračunu.
Rashodi su smanjeni ministarstvima gospodarstva za 270 milijuna kuna, obrane za 153 milijuna kuna, poljoprivrede za 130 milijuna kuna, zdravlja za 120 milijuna kuna. Rebalansom je smanjenje prihoda predviđeno i kod Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za 107 milijuna kuna, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za 104 milijuna kuna te Ministarstva poduzetništva i obrta za 35 milijuna kuna.
Povećanje rashoda predviđeno je samo kod Vlade za 5,2 milijuna kuna te za neke projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u iznosu od 40 milijuna kuna, dok su ministarstva financija te rada i mirovinskog sustava obavili preraspodjele ne mijenjajući svoj limit.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je Vlada donijela takvu političku odluku jer su znanstveni projekti "stvari koje se polako i dugo rade i time želimo preokrenuti trendove".
Lalovac je napomenuo da je značajna konsolidacija napravljena i kod izvanproračunskih korisnika kao što su Hrvatske vode i Hrvatske ceste, koji će smanjiti svoje investicije, a time i manjak za 1,1 milijardu kuna. Sveukupni manjak izvanproračunskih korisnika tako iznosi 1,3 milijarde kuna ili 0,4 posto BDP-a.
Lalovac je naglasio da nisu dirane ni plaće niti mirovine, već je dinamika ostvarivanja nekih kapitalnih projekata "samo postavljena u realnije okvire".
Krajem prošle godine očekivali smo snažniju dinamiku u prvom kvartalu ove godine, a evidentno je da imamo problema u konsolidaciji privrede, pogotovo u građevini, kazao je. Građevinske tvrtke nisu završile procese restrukturiranja, nadamo se da će se to završiti u četvrtom ili petom mjesecu pa intenziviranje radova očekujemo u drugom dijelu godine, rekao je Lalovac dodajući kako zbog toga smatra da izmjene proračuna neće imati značajniji utjecaj na gospodarski rast.
Objasnio je i kako je rezultat korekcije rasta BDP-a s 1,8 posto na 0,7 posto smanjenje projiciranih proračunskih prihoda za 1,5 milijardi kuna, no zbog planiranih jednokratnih prihoda u iznosu od 1,3 milijarde kuna te niza mjera za bolju naplatu, smanjenje prihoda je manje. Tako su ukupni prihodi rebalansom projicirani na 113,4 milijarde kuna, što je 254 milijuna kuna manje od originalnog plana.
Naime, povećanje prihoda bilježi se od uplate dobiti HNB-a u iznosu od 380 milijuna kuna, dobiti Ine u iznosu od 250 milijuna kuna, te prihoda od prodaje dionica HANDA-e u JANAF-u po osnovi usklađenja zaliha naftnih derivata u iznosu od 627 milijuna kuna.
Rebalasom su prihodi od poreza planirani u iznosu od 66,2 milijarde kuna, što je smanjenje za 951 milijun kuna, a najveće se smanjenje bilježe prihodi od PDV-a (za 461 milijun kuna, na 43 milijarde kuna) te od posebnih poreza i trošarina (za 358 milijuna kuna, na ukupno 11,8 milijardi kuna), kao rezultat smanjenja ekonomskih aktivnosti.
Proračunom su od socijalnih doprinosa planirani prihodi od 37,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 439 milijuna kuna u odnosu na originalni proračun. Ta je projekcija, kako se objašnjava, izrađena na temelju očekivanja kretanja na tržištu rada uz cjelogodišnje učinke smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje te bolje naplate doprinosa.
7. Zakon o kreditnim institucijama: promjene u vezi menadžerskih bonusa
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama kojima se taj zakon usklađuje s direktivama EU-a te se mijenja način definiranja visine i dinamike isplate menadžerskih bonusa.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da se predloženim izmjenama zakon usklađuje s relevantnim direktivama EU-a koje se prvenstveno odnose na smanjenje izlaganja bankarskog sektora rizicima.
EU je zaključila da je jedan od osnovnih uzroka postojeće krize pretjerano izlaganje banaka rizicima, a tome su doprinijeli i neadekvatni sustavi nagrađivanja članova uprava i drugih važnih radnika.
Zbog toga se uvode promjene u sustav menadžerskih bonusa pa se ti bonusi više neće moći isplaćivati odjedanput u gotovini, nego kroz duže vremensko razdoblje i kroz neke druge financijske instrumente, kaže Lalovac.
Vlada izmjenama zakona ne propisuje koliki će biti ti bonusi, nego će se visina i dinamika njihove isplate definirati podzakonskim aktima, odnosno odlukom HNB-a.
Premijer Zoran Milanović to je prokomentirao rečenicom da "ima svoje mišljenje o ekstremnim bonusima, međutim što su ti bonusi veći to država uzima više poreza" pa ne zna treba li to ohrabrivati ili onemogućavati.
Izmjene zakona predviđaju i tješnju suradnju HNB-a s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u vezi razmjene informacija. Također se jačaju unutarnje kontrole banaka i postrožuju uvjeti za članstvo u nadzornim odborima banaka.
U Hrvatskoj dosad nije trebala suglasnost HNB-a za članstvo u nadzornom odboru neke banke, no to će se sada promijeniti jer stroža pravila EU-a povećavaju kontrolu menadžmenta zbog boljeg upravljanja rizicima. Stoga će svi novi članovi nadzornih odbora ubuduće trebati suglasnost HNB-a, a postojeći članovi morat će se uskladiti do ožujka 2014.
Liberaliziraju se i informacije vezane za bankarsku tajnu kako bi se onima koji su eventualno obavili transakciju na krivi račun omogućilo da od banke dobiju povratnu informaciju, kao i da se omogući davanje određenih podataka koje zatraži DORH.
Izmjenama zakona dodaju se nove odredbe o zaštiti potrošača, tako da će banke morati puno jasnije i transparentnije poslovati s građanima kod odobravanja kredita, ističe Lalovac.
Potrošače se mora jasno obavijestiti pod kojim uvjetima uzimaju kredite, vezano za kamatne stope i način njihove promjene, kao i u vezi naknada, prigovora i mjera zaštite potrošača.
8. Fitch snizio rejting UniCreditovim podružnicama u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Rusiji
Agencija Fitch Ratings snizila je dugoročne i kratkoročne rejtinge Zagrebačke banke, UniCredit Tiriac Banke i ZAO UniCredit Banke, zbog oslabljene sposobnosti krovne talijanske bankovne grupe UniCredit da im pruža potporu.
Rejting Zagrebačke banke za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti snižen je s 'BBB+' na 'BBB', a rejting za kratkoročno zaduživanje u inozemnoj valuti s 'F2' na 'F3'. Rejting održivosti ostao je nepromijenjen na 'bb+', kao i rejting potpore '2'. Prognoza je negativna.
Iako će UniCredit i dalje pružati snažnu potporu tim bankama s obzirom na stratešku važnost regije srednje i istočne Europe i Rusije za njezino poslovanje, u Fitchu ukazuju na "oslabljenu sposobnost" krovne banke da im pruža potporu.
Agencija podsjeća da je nedavno snizila rejting talijanskog UniCredita s 'A-' na 'BBB+', uz negativnu prognozu, zbog sniženog rejtinga talijanske države. Početkom mjeseca Fitch je snizio kreditni rejting Italije s 'A-' na 'BBB+' zbog političke neizvjesnosti nakon parlamentarnih izbora.
Fitch je u najnovijem potezu snizio i dugoročni i kratkoročni rejting rumunjskog UniCredit Tiriac Banka (UCTB) za zaduživanje u inozemnoj valuti, te dugoročni i kratkoročni rejting ruskog ZAO UniCredit Banka za zaduživanje u domaćoj i inozemnoj valuti.
Rejtinzi poljskih Bank Pekao i Bank Pekao BH ostali su nepromijenjeni jer u agenciji ocjenjuju da je rizik širenja teškoća iz talijanskog UniCredita na te dvije podružnice umjeren.
Rejtinzi ZABA-e, UCTB-a i ZAO UniCredit Banka mogli bi se stabilizirati na važećim razinama ako prognoza za krovnu talijansku grupu UniCredit bude izmijenjena iz negativne u stabilnu, ističe se u priopćenju.
U povodu smanjenja rejtinga, iz Zagrebačke banke danas su objavili da navedena promjena rejtinga nije povezana s fundamentima i financijskim rezultatima banke.
„Zagrebačka banka u okruženju povećanih rizika u gospodarstvu nastavlja sa stabilnim i profitabilnim poslovanjem temeljenim na visokoj adekvatnosti kapitala (23,63 posto), osiguranim izvorima likvidnosti, nastavku generiranja prihoda u poslovanju sa svim segmentima klijenata, adekvatnom upravljanju rizicima i efikasnom upravljanju troškovima. Stoga navedena ocjena neće imati utjecaja na njezino poslovanje niti na odnose s njezinim klijentima“, stoji u bančinoj izjavi.
Još se navodi i da je najnoviji rejting Zagrebačke banke za jednu razinu iznad važećeg rejtinga Republike Hrvatske, koji iznosi BBB-, i ima negativnu prognozu.
9. Vlada: država preuzima četiri tvrtke iz sastava Grupe 3. maj
Vlada je danas odlučila da će država u svoje vlasništvo preuzeti četiri tvrtke iz sastava Grupe 3. maj - 3. maj Motori i dizalice, 3. maj Tvornica industrijske brodske opreme (TIBO) , 3. maj Ugostiteljstvo i 3. maj STIM, a čime se stvaraju preduvjeti za privatizaciju riječkog 3. maja.
Sukladno pismu namjere pulskog Uljanika, koji je iskazao interes za kupnju samo dionica matičnog društva 3. maj, a ne i dionica i poslovnih udjela ovisnih društava u Grupi 3. maj, predloženo je da se dionice i poslovni udjeli četiri ovisna društva prenesu u stopostotno vlasništvo države, bez naknade, objasnio je na sjednici Vlade ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
"Time se otvaraju vrata za daljnje pregovore s Uljanikom u pripremi teksta ugovora o kupoprodaji 3. maja, a koji bi se trebao zaključiti tijekom svibnja", kazao je Vrdoljak.
Podsjetio je i da je Europska komisija jučer odobrila tekst ugovora za Brodotrogir.
Za privatizaciju Brodotrogira prihvaćena je ponuda tvrtke "Kermas energija" Danka Končara, s kojom je u siječnju parafiran ugovor.
Slijedi usuglašavanje završnog teksta ugovora za Brodotrogir koji bi se pred Vladom mogao naći za koji tjedan. Početkom travnja taj bi ugovor mogao biti i potpisan, a usporedo s tim i privatizacija 3. maja ide u pravom smjeru, rekao je Vrdoljak.
Uskoro se može očekivati i privatizacija IPK Tvornice ulja Čepin za koju su pristigle dvije obvezujuće ponude, a potpunijom je, kaže Vrdoljak, ocijenjena ponuda osječke tvrtke Mambo, koja je u sastavu Žito grupe.
Uz ponudu tvrtke Mambo, iz sastava Žito grupe u vlasništvu osječkog poduzetnika Marka Pipunića, za kupnju 81,48 posto dionica IPK Tvornice ulja Čepin pristigla je i ponuda američkog društva PS International.
Povjerenstvo je ponudu tvrtke Mambo, iz sastava Žito grupe, ocijenilo potpunijom i preciznijom, ta tvrtka planira nastaviti proizvodnju i u iduće dvije godine investirati 295 milijuna kuna, kazao je Vrdoljak dodajući kako bi u sljedećih nekoliko tjedana trebalo ispregovarati i konačni tekst ugovora.
10. OTP banka u 2012. sa 100 milijuna kuna dobiti
OTP banka je u prošloj godini ostvarila neto dobit nakon oporezivanja u visini od 100 milijuna kuna, a ukupna bilanca te banke u 2012. je rasla za 4,2 posto te je na kraju godine iznosila 13,3 milijarde kuna, objavili su danas iz OTP banke.
Iz OTP banke ističu da su u prošloj godini, unatoč nepovoljnim trendovima u okruženju i suprotno trendu ukupnog bankarskog sustava, održali profitabilnost poslovanja na razini iz 2011. godine te su ostvarili povrat na prosječni kapital od 6,86 posto, što je iznad povrata ukupnog sustava (4,84 posto).
Ostvareni rezultat temeljen je na čvrstoj osnovi, odnosno na porastu operativne dobiti u visini od 9 posto, zahvaljujući porastu ostvarenih neto prihoda od kamata i naknada te umjerenom rastu operativnih troškova. Tako je rast neto kamatnih prihoda iznosio 2,7 posto, a neto prihoda od naknada 11,8 posto, dok je bankarski sustav zabilježio pad u oba segmenta. Operativni troškovi rasli su svega 0,5 posto unatoč znatno većoj inflaciji, ističu iz OTP-a.
Dodaju i da je u 2012. povećan tržišni udio OTP banke mjeren ukupnom bilancom za 0,20 postotnih poena, na 3,34 posto.
Iz OTP-a navode i kako su krediti odobreni stanovništvu rasli, što je rezultiralo porastom tržišnog udjela za 0,14 postotnih bodova, a povećan je i tržišni udjel u segmentu kredita trgovačkim društvima za 0,16 postotnih bodova te primljenih depozita trgovačkih društava za 0,26 postotnih bodova.
Na hrvatskom bankarskom tržištu krajem 2012. godine, OTP banka zauzimala je 8. mjesto po ukupnoj aktivi te 7. mjesto po ostvarenoj dobiti i u segmentu kredita i depozita građana, navodi se u priopćenju.
Iz OTP-a ističu i da su tijekom 2012. godine imali dobru kunsku i deviznu likvidnost te da im je stopa adekvatnosti kapitala na kraju prošle godine, nakon pripisa dobiti, iznosila 16,04 posto.
Poštovani, zbog tehničkih poteškoća danas nismo mogli pripremiti tablice dionica na Zagrebačkoj burzi, ni izvješće o investicijskim fondovima.
Ispričavamo se i lijepo Vas molimo za razumijevanje.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821