Riječ je o tvrtkama koje imaju perspektivu, ali se ne mogu zaduživati jer su prezadužene i njihovi ukupni dugovi iznose oko 3 milijarde eura, a bilo bi neodrživo pustiti ih da propadnu, izjavio je u razgovoru za vodeći slovenski list zamjenik guvernera slovenske središnje banke Janez Fabijan. Dodao je kako očekuje da će nova slovenska vlada, o kojoj parlament glasuje u srijedu, podržati taj plan koji uključuje i program sanacije i restrukturiranja banaka.
Restrukturiranje poduzeća i banaka s njihovom dokapitalizacijom vodilo bi se povezano, dok bi se na tzv. "slabu banku" za sada prenijela samo potraživanja prema poduzećima koja su završila u stečaju poput nekih velikih građevinskih tvrtki. Za prezadužena poduzeća koja imaju perspektivu na tržištu izvelo bi se restrukturiranje, uz dokapitalizaciju, a bio bi moguć i privremeni ulazak države u njihovu vlasničku strukturu u zamjenu za dobivena sredstva.
Za realizaciju tog programa, kojim bi se loši krediti u tri najveće banke u državnom vlasništvu smanjili za trećinu, a velika poduzeća učinila konkurentnijima jer bi im opet bila dostupna kreditna sredstva po normalnim uvjetima, bilo bi potrebno da se Slovenija zaduži na financijskom tržištu i to što prije, rekao je Fabijan dodajući da bi za taj program i za nove investicije država trebala nekoliko milijardi eura.
Slovenska središnja banka o tome je razgovarala i s predstavnicima MMF-a, a predstavit će ga i vladi, piše "Delo". Fabijan pritom ističe kako je nužno potrebne korake poduzeti što prije.
Uroš Čufar, koji će u novoj vladi Alenke Bratušek biti ministar financija, u svom je predstavljanju pred parlamentarnim odborom za financije u utorak i sam naveo da će se nova vlada fokusirati ne samo na sanaciju banaka nego i na pomoć poduzećima kako bi došlo do ponovnog pokretanja gospodarstva i rasta.
Bivši ministar financija Janez Šušteršič ocijenio je, međutim, zabrinjavajućom Čuferovu izjavu kako slovenske banke nisu prezadužene te da su pravi problem prezadužena poduzeća i da im treba pomoći usporedno sa sanacijom bankarskog sustava. Tehnički je možda točno da banke nisu prezadužene, ali one zbog loših kreditnih plasmana već nekoliko godina nemaju pristup međunarodnom financijskom tržištu pa im likvidne teškoće rješavaju državni depoziti i zajmovi Europske centralne banke, rekao je Šušteršič. On je u razgovoru za Slovensku televiziju osporio i svrsishodnost mogućeg ulaska države u vlasničku strukturu poduzeća kako bi se restrukturala, a onda prodala.
Šušteršič se, dok je bio na dužnosti, zalagao za prodaju banaka u državnom vlasništvu nakon što se njihovi loši krediti prebace na "slabu banku", te za brže korake u privatizaciji tvrtki u kojima je država već sada većinski vlasnik. On tvrdi da bi se prebacivanjem svih loših kredita na tzv. slabu banku, kako je planirala ranija Janšina vlada, pomoglo i bankama jer bi njihove bilance bile očišćene, ali i gospodarstvu, no da je dio tvrtki koje su već sada u vlasništvu države potrebno što prije prodati.