Već prije u upravu "slabe banke", čiji je puni naziv Društvo za upravljanje potraživanjima banaka (DUTB), imenovani su Šveđani Lars Nyberg i Arne Berggren.
Svi oni imaju bogato iskustvo u pronalaženju rješenja za riskantna bankarska potraživanja koja su stekli u Švedskoj, ali i u baltičkim zemljama te Španjolskoj, Rusiji i drugim državama.
Četvrti izvršni direktor "slabe banke" je državni tajnik u ministarstvu financija Andrej Šircelj. Inozemne članove uprave slabe banke slovenskoj su vladi preporučili MMF, Svjetska banka i Europska komisija.
Zakon koji planira sanaciju slovenskih banaka koje imaju problem s lošim kreditima u parlamentu je prihvaćen, ali još nije operativan.
Plan Janšine vlade da banke sanira preko slabe banke i dalje nailazi na jake otpore oporbe, ali i nekih slovenskih stručnjaka. Oni smatraju da bi umjesto prebacivanja riskantnih kredita na slabu banku bolje rješenje bila nova dokapitalizacija vodećih banaka koje su u vlasništvu države, a u kojima su takvi krediti najproblematičniji. Osim toga, zbog povezanosti banaka i poduzeća u državnom vlasništvu, oporba tvrdi da slaba banka u kombinaciji s također već potvrđenim konceptom vođenja državne imovine može dovesti do "rasprodaje" vodećih poduzeća koje je pogodila kriza pa su prezadužena.
Premijer Janez Janša otpore osnivanju slabe banke tumači time da se oni koji su svojim intervencijama omogućili enormno povećanje loših kredita u bankama boje da se to tijekom sanacije banaka može otkriti, posebno zato jer je njegova vlada ukinula rokove zastare za gospodarski kriminal.
Računa se da bi za sanaciju bankarskog sustava, koja bi se izvela u nekoliko godina, bilo potrebno 4 milijarde eura u obliku državnih jamstava te dodatnih milijardu eura svježih sredstava kako bi banke ojačale svoje bilance i mogle ojačati svoju kreditnu aktivnost.