Najveći dio prognoziranog povećanja uroda otpada na Europu, a proizlazi iz povećane sjetve koja je potaknuta visokim cijenama i oporavkom prinosa u pojedinim zemljama, poglavito u Ruskoj Federaciji, objavio je FAO u najnovijem tromjesečnom izvješću "Prognoze usjeva i situacija na tržištu hrane".
Slijedom nedavnog smanjenja cijena pšenice i nešto blažeg pojeftinjenja kukuruza, FAO-ov indeks cijena hrane u veljači se drugi mjesec zaredom zadržao na 210 bodova. Na godišnjoj razini smanjen je pak za 2,5 posto, odnosno za pet bodova.
FAO-ov podindeks cijena žitarica u prosjeku je smanjen za jedan posto u odnosu na siječanj i iznosio je 245 bodova, ali je u usporedbi s veljačom 2012. uvećan, i to za osam posto.
Odgovarajući indeks cijena biljnih i životinjskih masnoća u veljači je iznosio 206 bodova, što je za 0,4 posto više u usporedbi s mjesecom ranije. Rast cijena najvećim se dijelom pripisuje poskupljenju palminog ulja, poglavito zbog očekivanog sezonski uvjetovanog usporavanja proizvodnje, kao i smanjenja zaliha s trenutno visokih razina.
U kategoriji mliječnih proizvoda FAO-ov indeks cijena u prosjeku je iznosio 203 boda i na mjesečnoj je razini uvećan za 2,4 posto, odnosno za pet bodova. Riječ je o najizrazitijem rastu od rujna 2012., koji se najvećim dijelom pripisuje smanjenoj proizvodnji u Oceaniji zbog velikih vrućina.
Podindeks cijena mesa u veljači je u prosjeku iznosio 178 bodova, kao i mjesec dana ranije. Cijene peradi na mjesečnoj su razini blago snižene dok je svinjetina nešto poskupila. Cijena ostalih vrsta mesa uglavnom je ostala nepromijenjena.
U kategoriji šećera FAO-ov indeks cijena u prosjeku je iznosio 259 bodova i na mjesečnoj je razini smanjen tri posto, ili 8,6 bodova. Cijene šećera padaju četvrti mjesec zaredom temeljem očekivanja relativno golemog viška u svjetskoj proizvodnji i poboljšanih izvoznih mogućnosti u 2012.-2013., stoji u današnjem priopćenju UN-ove agencije FAO.