Posjet je ranije najavljen kao prilika za razgovore o provedbi reformi koje Europska unija očekuje od BiH, a posebice o izmjenama ustava i izbornog zakona kojima bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina u toj zemlji.
To pitanje istaknuto je kao najvažnije i nakon Sanninova susreta s predsjednikom RS Miloradom Dodikom.
U priopćenju objavljenom iz Dodikova ureda ponovljene su ranije tvrdnje dužnosnika RS kako su oni spremni na rješavanje ovog pitanja, a krivnja za izostanak konačnog dogovora ponovo je prebačena na Federaciju BiH "zbog nedefiniranog stanja" u tom entitetu.
Sannino bi se u Sarajevu trebao sastati s dužnosnicima Federacije BiH i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, a očekuje se kako će i u njihovim razgovorima dominirati pitanje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u tzv. slučaju "Sejdić-Finci" kojom je još 2009. godine ocijenjeno da BiH krši prava pripadnika nacionalnih manjina jer im ne dopušta kandidiranje za članove Predsjedništva BiH odnosno za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.
Najjače parlamentarne stranke obvezale su se kako će rješenje tog problema predložiti najkasnije do kraja ožujka, no do sada nema naznaka da će se to doista i dogoditi.
Načelna suglasnost postignuta je oko povećanja broja zastupnika u Domu naroda među kojima bi nekoliko mjesta bilo rezervirano i za pripadnike nacionalnih manjina.
Prijepor o tome kako riješiti problem izbora članova Predsjedništva BiH i dalje postoji.
Iz RS predlažu da se naprosto briše nacionalna odrednica uz članove Predsjedništva koji se biraju iz entiteta, no inzistiraju da se onaj kojega se bira iz RS i dalje bira izravno.
HDZ BiH i HDZ 1990. inzistiraju pak da se članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH biraju neizravno, odnosno u parlamentu ili da se pak u tom entitetu stvore dvije izborne jedinice. Bošnjačke političke stranke opet se protive različitim rješenjima za dva entiteta.
Iz krugova Europske unije sugeriran je komplicirani model po kojemu bi članove Predsjedništva BiH birali elektori, a njih bi opet izravno birali građani na biralištima.
Potankosti tog modela još nisu javno predstavljene i on je trenutačno predmetom unutarstranačkih rasprava.
Izmjene ustava i izbornog zakona BiH preduvjet su za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) potpisanog između te zemlje i Europske unije, no o tome ovisi i hoće li Vijeće Europe priznati rezultate općih izbora koji bi se u BiH trebali održati u jesen 2014. godine.