Na konferenciji održanoj nakon današnjeg sastanka na koji je Mrsić pozvao 17 sindikata javnih i državnih službi, a odazvala su se samo dva sindikata, Avberšek je optužila Vladu i ministre da ne provode reforme iako im "novac curi" iz ministarstava, već svakih nekoliko mjeseci dolaze sindikatima s novim rezovima.
U zdravstveni sustav je prethodnih godina ušlo 8.000 ljudi nezdravstvenog profila "po svim linijama", koji ne rade ništa jer nemaju što raditi. Umjesto da se njih riješi, Vlada reže plaće onima koji su potrebni sustavu i "krvavo rade", rekla je Avberšek poručivši Mrsiću da ima "zeleno svjetlo" od sindikata da pošalje višak zaposlenih na burzu rada.
Mrsić, koji je pozvao sindikate na konzultacije nakon najave da će bruto plaće zaposlenima u javnim i državnim službama, osim prosvjetarima, od ožujka biti manje za tri posto, opravdavao se da su plaće morali rezati kako ne bi morali podijeliti otkaze za 10.000 službenika.
Mi provodimo strukturne reforme, no to je dugotrajan posao koji ne podrazumijeva otpuštanje ljudi, jer cilj nam je sačuvati svako radno mjesto, tumačio je Mrsić obećavši da Vlada ove godine više neće dirati masu za plaće jer je osigurala uštede od potrebnih 1,7 milijardu kuna.
Također je napomenuo kako je počela sanacija županijskih bolnica koja bi trebala pokazati koliko će trebati restrukturirati bolnički sustav, a kada sanacija završi "bit će pametniji" u vezi viška zaposlenih.
Što se tiče prijetnje većine sindikata javnih i državnih službi da bi na Vladinu prevaru (jer im je obećala da ove godine neće dirati plaće) mogli odgovoriti štrajkom, Mrsić je rekao kako je štrajk legitimno pravo sindikata na iskazivanje nezadovoljstva, a na to nema komentara.
Također je izjavio da će se mirovine usklađivati i isplatiti na vrijeme, a prve usklađene mirovine za ožujak bit će isplaćene u travnju, zajedno s razlikom za siječanj i veljaču.
Najavio je i sastanak predstavnika Ministarstva s Hrvatskom udrugom banaka kako bi postigli dogovor oko ovrhe mirovina, jer je odlučeno da se može plijeniti samo trećina mirovine, bez obzira što su neki umirovljenici potpisivali ugovore u kojima pristaju na zapljenu cijele mirovine.