Sarksjan (59) je osvojio 65,27 posto glasova, a bivši ministar vanjskih poslova Rafi Hovanesjan (54) 30,37 posto, proizlazi iz rezultata u više od 30 posto izbornih jedinica pristiglih u povjerenstvo koje je izvijestilo da se na izbore odazvalo 60,05 posto biračkog tijela.
"Bili su to najbolji izbori u povijesti neovisne Armenije. Oni pokazuju da su demokratski procesi nepovratni", istaknuo je Eduard Šarmazanov, glasnogovornik Republikanske stranke Serža Sarksjana.
No Rafi Hovanesjan je odbio priznati te privremene rezultate, ustvrdivši čak da je on pravi pobjednik izbora i pozivajući Sarksjana da prizna svoj poraz.
Hovanesjanov glasnogovornik Hovser Huršudjan osudio je pak "sramotne izbore obilježene golemim brojem prijevara" i pozvao na okupljanje u utorak poslijepodne.
"Oko 18.00 sati primili smo stotine poruka o masovnom kršenju izbornog zakona kao što su zatrpavanje glasačkih kutija, zastrašivanje i kupovina glasova", istaknuo je u priopćenju koje je objavio Hovanesjanov izborni stožer.
Policija je pak te optužbe nazvala "očitim izmišljotinama".
Po izlaznim anketama Gallupova instituta Sarksjan je osvojio 58 posto glasova, Hovanesjan 32 posto a daleko iza njih je ostalih pet kandidata, među kojima bivši premijer Hrant Bagratjan i bivši sovjetski disident Paruir Hajrikjan.
Izbori održani u ponedjeljak su ispit demokracije u toj bivšoj sovjetskoj republici na Kavkazu.
Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavili su svoje izvješće za utorak ujutro.
Predizbornu utrku za predsjedničke izbore pokvarili su pokušaj ubojstva Hajrikjana koji je ranjen u napadu 31. siječnja i štrajk glađu jednog drugog kandidata.
Tri glavne oporbene stranke koje imaju 48 od 131 mjesta u parlamentu odbile su sudjelovati na ovim izborima.
Vlasti se nadaju da će mir prevladati kako bi se popravili izgledi za pristupanje ove zemlje s tri milijuna stanovnika Europskoj uniji.
U središtu predizbornih rasprava bili su gospodarski problemi u Armeniji koju pogađaju velika nezaposlenost i korupcija.