QUITO
Ekvadorci su u nedjelju priredili novi plebiscit predsjedniku Rafaelu Correi, jednom od vođa latinoameričke ljevice, izabravši ga velikom većinom glasova na čelnu dužost te zemlje s 15 milijuna stanovnika, po nepotpunim službenim rezultatima izbora. Karizmatičan i popularan čelnik, 49-godišnji ekonomist koji je od dolaska na vlast 2007. počeo provoditi ambiciozne socijalne programe, obećao je da će osnažiti svoju "revoluciju" u drugom i posljednjem četverogodišnjem mandatu koji mu dopušta zakon. "Zahvaljujemo vam na povjerenju. Nikada vas nećemo razočarati, ovo je i vaša pobjeda", rekao je Correa s balkona predsjedničke palače u Quitu pred tisućama oduševljenih pristaša. "Ovu revoluciju nitko ne može zaustaviti. Upravo stvaramo povijest", rekao je predsjednik koji je pobijedio već u prvom krugu s više od 56 posto glasova, nakon prebrojavanja gotovo 40 posto glasačkih listića. Correa nadmoćno pobjeđuje svog glavnog protukandidata, konzervativnog bankara Gullerma Lassa, koji dobiva 24 posto glasova, po tim rezultatima koje je objavilo izborno povjerenstvo. I tri ankete na izlasku s birališta govore u prilog Correine pobjede, s velikom prednošću ispred njegova suparnika koji je priznao poraz. Nakon objave rezultata, ulice je preplavilo mnoštvo zelenih zastava predsjednikove stranke Alianza Pais. "Rafaele, volimo te", uzvikivalo je mnoštvo uz buku petardi i zvuke automobilskih sirena.
EREVAN
Armenci su u ponedjeljak počeli glasovati na predsjedničkim izborima koji su ispit za demokraciju u toj bivšoj sovjetskoj republici, nakon predsjedničkih izbora 2008. koje su obilježili krvavi sukobi, izvijestile su svjetske novinske agencije. Oko 2,5 milijuna birača pozvano je na birališta kako bi izabrali novog predsjednika. Izbore će sve do zatvaranja birališta u 17.00 sati po srednjoeuropskome vremenu nadzirati više od 600 međunarodnih promatrača. Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora i potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Tonino Picula predvoditi će promatračku misiju OESS-a na predsjedničkim izborima u Armeniji. Uz promatrače Parlamentarne skupštine OESS-a, predsjedničke izbore nadzirat će i izaslanstva Europskoga parlamenta i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
Predsjednik na odlasku Serzh Sargsjan koji se kandidirao za drugi mandat u utrci u kojoj ima šest protukandidata, ima najveće izglede za pobjedu, sa 68 posto glasova po anketi Gallupova instituta. Sargsjan je obećao "slobodne" izbore u toj zemlji na jugu Kavkaza s tri milijuna stanovnika i izbori će se pomno pratiti s obzirom na to obećanje. "Trebaju nam slobodni i pravedni izbori, poput kisika. A danas imamo sve mogućnosti organizirati najbolje moguće izbore", rekao je.
Godine 2008. njegova je pobjeda na izborima, koju je oporba osporila, potaknula prosvjede koji su se nakon policijske intervencije prometnuli u sukobe u kojima je poginulo 10 ljudi.
LONDON
Osnivač mrežne stranice WikiLeaksa Julian Assange misli da je pronašao način kako će izaći iz ekvadorskog veleposlanstva u Londonu, kamo se sklonio prije osam mjeseci: trebaju ga izabrati za zastupnika u gornjem domu australskog parlamenta, rekao je za australski elektronički medij u ponedjeljak. Ako 41-godišnji Australac osvoji mjesto u Senatu na izborima 14. rujna "američko ministarstvo pravosuđa se neće upustiti u međunarodni diplomatski sukob" i pustit će ga na miru, ističe web stranica The Conversation koja prenosi dio razgovora s Assangeom. Sjedinjene Države će "odustati od istrage za špijunažu a nakon njih i David Cameron (britanski premijer)", dodaje The Conversation. Ako mu Velika Britanija ne dopusti izlazak iz zemlje, "politička cijena sadašnjeg 'statusa quo' bit će još veća", dodao je Assange a prenosi stranica. Optužbe za silovanje podignute protiv njega u Švedskoj "upravo padaju u vodu", rekao je Assange. U Australiji se upravo osniva stranka WikiLeaks, s nacionalnim odborom s deset ljudi i kandidatima za izbore 14. rujna. Assange će biti kandidat za državu Victoriju. Assange kojega u Švedskoj traže zbog optužbi za silovanje, koje on odbacuje, sklonio se u ljeto 2012. u ekvadorsko veleposlanstvo, strahujući da će na koncu biti izručen SAD-u gdje mu prijeti smrtna kazna zbog objavljivanja tisuća povjerljivih diplomatskih brzojava. Ekvador mu je dao politički azil, ali je Velika Britanija, koja želi provesti nalog švedskih vlasti za njegovo uhićenje, upozorila da će uhititi Assangea ako izađe iz zgrade veleposlanstva. Odmah nakon pobjede na predsjedničkim izborima u nedjelju ekvadorski predsjednik Rafael Correa pozvao je da se pronađe "brzo rješenje" za Juliana Assangea.