Kosovo je u međuvremenu, uz snažnu međunarodnu potporu i priznanja vodećih zemalja Zapada, priskrbilo značajne atribute u prilog neovisnosti i uspostave državnosti, ali pred Prištinom i Beogradom stoje još mnoge zapreke bez čijeg prevladavanja neće biti mogućno dugoročno i sustavno riješiti uzajamne odnose, prava i međunarodne obveze.
Dugogodišnji protektorat koji je, pod paskom međunarodne zajednice, trajao na Kosovu s namjerom da uspostavi i osnaži institucije, okončan je 2012. godine kad je Međunarodna upravljačka skupina za Kosovo (ISG) priopćila u Beču kako je Priština de facto dostigla puni suverenitet, što je u rujnu i formalno realizirano.
Koliko god je Beograd u prvim reagiranjima i komentarima minimizirao tu odluku ISG-a, promjenom vlasti u Srbiji, ali i uz srazmjerno pojačavanje pritisaka SAD u Europske unije, postupno su se stjecali uvjeti da dotadašnji pregovori Prištine i Beograda dobiju posve novu dimenziju i budu dignuti na višu razinu od tehničkih dogovora, usuglašavanja i rješavanja problema.
Prelomni politički događaj bio je zajednički posjet američke državne tajnice Hillary Clinton i šefice eurodiplomacije Catherine Ashton 30. listopada Beogradu, a potom i Prištini, što je ubrzalo približavanje Beograda i Prištine pregovaračkom stolu na najvišoj političkoj razini.
Pokroviteljstvo je, uz snažnu potporu administracije u Washingtonu, preuzeo Bruxelles, a ulogu domaćina i medijatora Catherine Ashton, u čijem su se uredu prvi put, uz prethodno višemjesečno otezanje Beograda, susrela dvojica predsjednika vlada srbijanski Ivica Dačić i kosovski Hashim Thaci.
Nova vlada u Beogradu u međuvremenu je izvijestila EU da će prihvatiti i primjeniti dogovore koje je s Prištinom postigao raniji pregovarački tim srbijanske vlade, a prvi na tom popisu bio je sporazum o integriranom upravljanju graničnim prijelazima. No, upravo je primjena tog sporazuma izazvala brojne prosvjede, incidente i blokade dva prijelaza koje su organizirali Srbi na sjeveru Kosova.
Istodobno, retorika Prištine i Beograda u tumačenju sporazuma pokazala je da će različita stajališta i ubuduće biti otežavajuća okolnost u pregovorima, budući su srbijanski dužnosnici upotrebljavali izraz "nadzor administrativnih prijelaza", dočim je Priština govorila o uspostavi "nadzora granice".
U međuvremenu, državni vrh Srbije je u siječnju ove godine usvojio platformu i rezoluciju za pregovore s Kosovom kao temeljne dokumente za rješavanje kosovskog pitanja, čija je srž stajalište da Srbija nikad i ni pod kojim uvjetima neće priznati neovisnost Kosova.
U dosadašnjim pregovorima postignut je napredak je u kontroli i nadzoru graničnih prijelaza, te naplati dažbina i carina koje će ići na poseban račun i biti usmjerene za razvoj kosovskog sjevera, ali su, među ostalim, i dalje neriješena pitanja paralelnih institucija kojima upravljaju kosovski Srbi.
Upravo će ta tema biti na stolu idućeg susreta Dačića i Thacija 22. veljače u Bruxellesu, a obje strane su već natuknule svoja stajalište - Beograd da će zahtjevati autonomiju u obliku zajednice srpskih općina koja bi imala značajne ovlasti lokalne uprave - od policije i obrazovanja do pravosuđa, dok Priština najavljuje da će "institucije Kosova prihvatiti strukture iz područja obrazovanja, zdravstva i javnih usluga koje djeluju na sjeveru Kosova".
Među ostalim, Hashim Thaci je uoči skorog odlaska na sastanak s Dačićem rekao da će kosovska strana u Bruxellesu predstaviti "pozitivnu ponudu za Srbe na sjeveru, kako bi se oni integrirali u novi kosovski život, u budućem parlamentu Kosova i u središnjim i lokalnim institucijama".
Ivica Dačić, pak najavljuje da "Srbiji predstoji najteži dio dijaloga s Prištinom, jer mora se riješiti pitanje paralelnih institucija na Kosovu", što je, kako je rekao, jedino moguće postizanjem dogovora o načinu funkcioniranja zajednice srpskih općina.
"Bez toga dogovora Srbija neće imati ni moralno ni političko pravo da ukida bilo koje svoje institucije na Kosovu, kojih ionako ima veoma malo", rekao je u petak Dačić i ocijenio da je utvrđivanje nadležnosti proces "koji bi mogao dovesti do održivog rješenja" i koji bi se morao primjenjivati u potpunosti kako bi se otklonila paraliza institucija na Kosovu.
Nakon četvrtog susreta Dačić-Thaci pod pokroviteljstvom Catherine Ashton u Bruxellesu su se, prvi put, sastali i predsjednici Srbije i Kosova Tomislav Nikolić i Atifete Jahjaga, i taj je susret sa stajališta Prištine bio povijesni jer Kosovo smatra da je time priznata njegova državnost, dok je Beograd zadržao svoju retoriku inzistirajući da "bez Srbije nema neovisnosti Kosova i Metohije", čime je ukazano da će Srbija blokirati Kosovo da dobije mjesto u Ujedinjenim narodima.
Inače, napredak u dijalogu Beograda i Prištine i dalje ostaje ključni uvjet za odluku Bruxellesa hoće li Srbiji dodjeliti pristupni datum za pregovore o članstvu u EU, a idući krug dijaloga zakazan je za 22. veljače i bit će to peti susret Dačić-Thaci.