BRUXELLES
S više od pet i pol sati zakašnjenja čelnici zemalja članica započeli su u četvrtak navečer summit, na kojem hrvatski premijer Zoran Milanović sudjeluje kao promatrač, a koji je posvećen višegodišnjem proračunskom okviru EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. Summit, koji je trebao započeti u 15 sati, započo je oko 20.45. Tih skoro šest sati proteklo je u konzultacijama kako bi predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy mogao na početku sastanka izići s konkretnim prijedlogom sedmogodišnjeg proračuna. Iz diplomatskih izvora se doznaje da nije došlo do približavanja stajališta zemalja članica te da je Van Rompuy odustao od toga da na početku sastanka iziđe s konkretnim prijedlogom. Razgovori o proračunu nastavit će se na plenarnom sastanku te na radnoj večeri. Čelnici zemalja članica i hrvatski premijer Zoran Milanović, koji na summitu sudjeluje kao promatrač, ušli su u u ranim popodnevnim satima u zgradu Vijeća Europske unije i započeli niz sastanaka u različitim formatima.
Premijer Milanović sudjelovao je na sastanku čelnika "prijatelja kohezije", neformalne skupine zemalja koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju.
BRUXELLES
Čelnici Europske unije počeli su u četvrtak navečer u Bruxellesu summit na kojem će u drugom pokušaju nastojati postići dogovor o višegodišnjem proračunskom okviru, a prema njihovim izjavama na dolasku mogu se očekivati dugi i teški pregovori. "U ovom trenutku ne možemo reći hoće li doći do dogovora. Stajalište jednih i drugih su još dosta udaljena", izjavila je po dolasku na summit njemačka kancelarka Angela Merkel. "Moramo paziti na način na koji trošimo, ali također i pokazati solidarnosti između neto-uplatitelja i korisnika", rekla je Merkel. U razgovorima o višegodišnjem proračunskom okviru, zemlje članice tradicionalno su podijeljene u dvije skupine - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prva skupina, koja se neformalno naziva "prijatelji boljeg trošenja", traži da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni europski proračun ne može biti iznimka. Druga skupina, "prijatelji kohezije", u kojoj je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regija u Uniji.
Britanski premijer David Cameron izjavio je da dogovora neće biti ako ne bude daljnjeg smanjivanja iznosa koji je bio predložen u studenom prošle godine. "U studenom su brojke doista bile previsoke i one se sada moraju smanjiti. Ako se to ne dogodi, neće biti dogovora", rekao je Cameron. Na summitu održanom 22. i 23. studenoga čelnici EU-a nisu uspjeli postići dogovor o višegodišnjem financijskom okviru (MFF), ključnom dokumentu kojim se definira na koje će se prioritete trošiti europski novac i utvrđuju najviši iznosi za sve proračunske stavke. Van Rompuy je tada predložio iznos od 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji.
BRUXELLES
Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da dogovor postignut u srijedu navečer u Otočcu ob Krki predstavlja "obećavajući okvir", ali da ga treba još proučiti te da je prerano za konačnu ocjenu. "Za ocjenu je sada još prerano, proučavamo prijedlog. Riječ je o okviru koji može biti obećavajući. Očekujem da ću s (hrvatskim) premijerom (Zoranom) Milanovićem danas ili sutra razgrnuti neke zavjese oko samog sadržaja, a onda sve ovisi od unutarnje procedure u obje države", rekao je Janša po dolasku na summit EU-a u Bruxellesu, odgovarajući na upit da komentira dogovor između ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesne Pusić i Karla Erjavca o pitanju prenesene štednje Ljubljanske banke. Na pitanje je li Hrvatska sada bliže ulasku u EU, Janša je rekao da je "i u interesu Slovenije da Hrvaska uđe u EU ove godine". "Od toga bismo svi imali više, kako Hrvatska, tako i Slovenija i EU. Ali je do tog koraka još nekoliko prepreka i mislim da ćemo ih u idućih nekoliko tjedana ili mjeseci uspješno svladati", rekao je Janša.
MOSTAR
Predstojnica Ureda za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske Darija Krstičević najavila je u razgovoru s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom nastavak snažne potpore Bosni i Hercegovini ističući da je i Europskoj uniji iznimno stalo da se stabilizira stanje u toj zemlji i popravi položaj Hrvata, objavili su u četvrtak iz Tiskovne agencije banjolučke biskupije (TABB). Predstojnica Krstičević, koja je u srijedu u Zagrebu razgovarala s Komaricom, istaknula je opredjeljenost čelnih ljudi hrvatske države i vlade da pomažu Hrvate u BiH, napose povratnike u tu zemlju. Po navodima iz TABB-a, Krstičević je istaknula kako situacija u BiH "nije samo pitanje Republike Hrvatske nego i Europe, ističući da će Europska unija sada graničiti s Bosnom i Hercegovinom te da joj nikako ne može biti svejedno hoće li u BiH biti mir ili nemir odnosno hoće li biti pravne države ili neće".
TORINO
Predsjednik hrvatske vlade i čelnik SDP-a Zoran Milanović sudjelovat će u subotu u Torinu na konferenciji na temu "Renesansa za Europu: Mir, prosperitet i napredak".
Riječ je o skupu koji će okupiti brojne europske progresiste odnosno predstavnike europskog naprednog pokreta, koji se održava nakon slične konferencije održane u Parizu u ožujku prošle godine. Prema najavama, konferenciju će zaključiti obraćanje tajnika Demokratske stranke i kandidata za talijanskog premijera na predstojećim izborima Piera Luigija Bersanija. Uz lidera Demokratske stranke u radu ove konferencije, osim hrvatskog premijera Milanovića, sudjelovat će i belgijski premijer Elio Di Rupo te rumunjski Victor Ponta, zatim predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz i predsjednik predsjednik Stranke europskih socijalista Sergei Stanishev.
"Nakon što je prošlogodišnja konferencija u Parizu bila posvećena ekonomskoj, financijskoj i socijalnoj krizi, skup u Torinu koncentrirat će se na problematiku političke unije, razmotrivši pritom i problem demokratske slabosti EU-a, kako bi se osnažila legitimnost institucija odnosno članica zajednice", navodi se u priopćenju organizatora konferencije u Torinu.
ZAGREB
Tuniski islamisti odbili su u četvrtak plan svoga stranačkog vođe i premijera o promjeni vlade i pogoršali ionako najtežu krizu u toj zemlji od revolucije 2011. Premijer Hamdi Jebali iz stranke Ennahde najavio je u srijedu navečer da će sadašnju vladu zamijeniti nestranačkim kabinetom do održavanja izbora, a njih treba organizirati što prije. No visoki dužnosnik Ennahde rekao je da Jebali nije tražio odobrenje od svoje umjerene islamističke stranke, iz čega Reuters zaključuje da je i stranka podijeljena. U srijedu je ubijen oporbeni čelnik Chokri Belaid, a odmah su u Tunisu izbili neredi.
Tuniski sindikati za petak su zakazali opći štrajk, a tuniska policija suzavcem je rastjerala stotine prosvjednika u blizini zgrade ministarstva unutrašnjih poslova.
Demonstranti su bacali kamenje i izvikivali slogane kojima traže ostavku premijera Jebalija.
KAIRO
Čelnici muslimanskih zemalja pozvali su u četvrtak na "ozbiljan dijalog" između sirijske vlade i oporbene koalicije o političkoj tranziciji kako bi se okončao gotovo dvogodišnji razorni građanski rat. Dvodnevni summit 57 zemalja članica Organizacije islamske suradnje (OIC) podržao je inicijativu Egipta, Turske, Irana i Saudijske Arabije za posredovanje u pregovorima za zaustavljanje krvoprolića u kojemu je izgubilo život najmanje 60.000 ljudi. "Svi smo se složili da postoji potreba da se pojačaju napori za okončanje tragedija koje proživljava sestrinski sirijski narod", rekao je egipatski predsjednik Mohamed Mursi na kraju summita. Međutim, na summitu nisu prevladane razlike i završio je bez potpune konačne izjave.
TIRANA
Albanski sud u četvrtak je oslobodio krivnje dvojicu pripadnika službe sigurnosti za ubojstvo četiri osobe tijekom protuvladinog prosvjeda 2011. godine, što je presuda koja je ogorčila oporbene političare i albanskog saveznika SAD. Članovi glavne oporbene Socijalističke stranke napustili su zgradu parlamenta u znak prosvjeda zbog presude koja je, kako su rekli, pokazala da se oni na vlasti mogu izvući i s ubojstvom.
Četiri prosvjednika su ubijena 21. siječnja 2011. kada su ispaljeni hici iz vladinog kompleksa nakon što su prosvjedi protiv korumpiranosti vlade i lažiranja izbora postali nasilni. Tužiteljstvo je tražilo kazne od 23 i 25 godina zatvora za dvojicu pripadnika Republikanske garde, čija je dužnost štititi vladine zgrade i visoke dužnosnike. Obrana je tvrdila da su oni pucali u znak upozorenja. Te su smrti produbile podjelu između vlade i oporbe i zaustavili reforme koje bi trebale dovesti Alabaniju bliže članstvu u Europskoj uniji. Sjedinjene Države, koje su pružale pomoć u istrazi, priopćile su da su zaprepaštene presudom.
KABUL
U korupciji u javnom sektoru u Afganistanu prošle je godine izgubljeno 3,9 milijardi dolara, što je dvostruko više od proračunskih prihoda Afganistana (1,58 milijardi USD), navodi se u četvrtak u izvješću UN-a. Taj je iznos otprilike jednak godišnjoj pomoći koju je međunarodna zajednica obećala Afganistanu do 2015. na prošlogodišnjoj konferenciji u Tokiju. Izvješće UN-ovog Ureda za drogu i kriminal moglo bi izazvati zabrinutost da će afganistanski dužnosnici loše upravljati doniranim sredstvima u zemlji koja stalno nosi etiketu jedne od najkorumpiranijih na svijetu, piše Reuters. U istraživanju koje je obuhvatilo 7.000 Afganistanaca, utvrđeno je da je korupcija u zemlji rasla za 40 posto od 2009. Polovica stanovnika morala je najmanje jednom podmititi javne službenike tijekom 2012. Da je korupcija u Afganistanu način života, potvrđuje činjenica da 68 posto ispitanih smatra kako je prihvatljivo da javni službenici mitom povećavaju svoja primanja.
WASHINGTON
Zapadne sankcije nametnute Iranu zbog njegova nuklearnog programa pridonijele su tome da je Teheranu prošle godine jako smanjen pristup globalnim izvorima kapitala, navodi američko ministarstvo financija u izvješću Kongresu. Strane banke smanjile su kreditnu izloženost Iranu u ekvivalentu od 9.1 milijardi dolara ili za 53 posto u 2012. godini, navodi se u izvješću čiju je presliku Reuters dobio na uvid u četvrtak.Iranska izolacija što se tiče pristupa stranom kapitalu "znači da su jako potrebne investicije za potporu njegovom gospodarskom razvoju oskudne". Šire međunarodne sankcije protiv Irana i druge slabosti u ulagačkoj klimi u Iranu također su pridonijele padu, kaže se u izvješću u kojemu se navode podaci Banke za međunarodna poravnanja.