ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas da je sinoćnji sastanak hrvatske prve potpredsjednice vlade i ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić i slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca o rješavanju problema Ljubljanske banke u Otočcu ob Krki "bio pozitivan". "Naravno, ne mogu o detaljima dok naše vlade ne zaključe posao do kraja. Nadam se da će sve biti u redu", izjavio je Josipović novinarima nakon obilježavanju desete obljetnice rada Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Predsjednik Josipović nije želio govoriti o detaljima dogovora, no rekao je kako "svako rješenje koje vlade prihvate je sigurno dobro". Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesna Pusić i Karl Erjavec objavili su u srijedu navečer da su našli rješenje za problem Ljubljanske banke, ali ga ne mogu predstaviti javnosti dok ga ne odobre vlade u Zagrebu i Ljubljani. "Ako prijedlog dobro prođe i bude prihvatljiv za vlade i premijere, velika je vjerojatnost da će Slovenija već u ožujku biti u stanju ratificirati naš ugovor (o pristupanju EU), ali to ovisi o prihvaćanju ovog rješenja", kazala je Pusić danas u Saboru odgovarajući na pitanja zastupnika.
ZAGREB
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je danas kako dogovor sa Slovenijom oko Ljubljanske banke, ako se sa slovenskom stranom drugačije ne dogovori, ne zahtijeva raspravu u Hrvatskom saboru, istaknuvši da se o sinoć postignutom dogovoru prvo moraju očitovati hrvatska i slovenska vlada. "O tome se ne mora raspravljati u Saboru ako se tako ne dogovori sa slovenskom stranom. Međutim, kad jedanput slovenska strana zauzme svoj stav, kad se postigne dogovor, onda apsolutno stojim na raspolaganju da dam punu informaciju svima, ali prvo treba napraviti ovaj posao koji je preduvjet", kazala je Pusić novinarima u Saboru. "U ovom trenutku imamo nešto oko čega se slovenski ministar i hrvatska ministrica slažu kao o mogućem dobrom rješenju. 'Ajmo sad vidjeti da li su to stvarno stavovi Slovenije i Hrvatske, i kad dođemo do toga onda ćemo dalje", dodala je. Upitana je li Vlada pristala na dogovor koji je jučer postigla sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem, rekla je kako je na premijeru Zoranu Milanoviću da odgovori na to pitanje. Istaknula je da je s Milanovićem kontaktirala cijelo vrijeme, te da on sudjeluje i obaviješten je o svemu što se događa. "A kakvo je njegovo mišljenje o tome i kada će prezentirati odluku, a u ovom trenutku se konzultira sa svim članovima Vlade, to je zaista na njemu", kazala je Pusić.
ZAGREB
Saborski klubovi podržali su danas Izvješće o radu Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima za 2011. godinu. Sektor za probaciju je u 2011. primio 1067 presuda kojima su izrečene alternativne kaznenopravne sankcije uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, ili rada za opće dobro na slobodi. Probacija je sustav uvjetovane i nadzirane slobode počinitelja kaznenog djela, kojom se potiče na izricanje sankcija koje se izvršavaju u zajednici. Od zaprimljenih presuda uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom izrečena je u 194 presude, a rad za opće dobro na slobodi u 873 presude. Alternativne sankcije izreklo je 79 sudova, uglavnom za kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži (46 posto presuda), pri čemu je presuda rada za opće dobro izrečena najviše u slučajevima kaznenih djela imovinskih delikata. Najveći broj presuda zaštitnog nadzora izrečen je muškarcima u dobi od 41 do 45 godina, a mjera rada za opće dobro muškarcima u dobi od 21 do 55 godina. U 2011. godini s radom je počeo Sektor za podršku žrtvama i svjedocima, u svrhu ublažavanja trauma ili reparaciju posljedica koje nastaju ili su uzrokovane kaznenim djelom. Pomoć je pružena za 18 domaćih svjedoka pred domaćim sudom, za 85 domaćih svjedoka koji su zamolbeno saslušani pred domaćim sudom, 103 svjedoka su dobila pomoć u saslušanju pred inozemnim pravosudnim tijelima, a 15 inozemnih svjedoka pred domaćim sudovima. U 258 slučajeva pružena je psihološka pomoć žrtvama ili svjedocima.
ZAGREB
Deseta obljetnica rada Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba koja je, kako je istaknula njezina ravnateljica Gordana Buljan Flander, ustanovila učinkovit model rada temeljen na multidisciplinarnosti i neophodnoj suradnji raznih institucija uključenih u zaštitu djece, višestruko prepoznat kao primjer dobre prakse, svečano je danas obilježena u Starogradskoj vijećnici. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba je specijalizirana ustanova za rad sa zlostavljanom, zanemarenom i traumatiziranom djecom i njihovim roditeljima, a temelji se na multidisciplinarnom pristupu i jedina je ustanova tog tipa u Hrvatskoj i u regiji, naglasila je Buljan Flander. Poliklinika je u proteklih deset godina u obradu primila više od 10.000 djece i njihovih obitelji, a mnogi od njih ostaju u tretmanu i praćenju mjesecima, pa i godinama. Najveći problem u zaštiti djece jest svjedočenje nasilju u obitelji, a takve djece u deset su godina imali više od 2.500, upozorila je. Napomenula je da iako u nazivu stoji Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, polovica djece u nju dolazi izvan Zagreba. Primjerice, seksualno zlostavljane djece imamo 70 do 100 godišnje, a 60 posto njih dolazi izvan Zagreba, rekla je Buljan Flander. Podsjetila je da su Polikliniku u više navrata Vijeće Europe i Europska komisija pozivali da predstavi svoj model rada kao primjer dobre prakse u radu s traumatiziranom djecom te da je kao primjer dobre prakse predstavljena i u Ujedinjenim narodima u New Yorku.
ZAGREB
SDP-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika i ministar zdravlja Rajko Ostojić izjavio je danas u povodu najave kandidature saborskog zastupnika Hrvatskih laburista Branka Vukšića za zagrebačkog gradonačelnika "da je svaki kandidat i program dobro došao i kako je dobro da ih ima što više". "Svi kandidati i stranke su dobro došli, očekujemo, naravno, njihove programe, da ih predstave i to će biti super", rekao je Ostojić odgovarajući na pitanja novinara nakon obilježavanja desete obljetnice rada Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Upitan o osnivanju fonda za liječenje djece u inozemstvu, Ostojić je rekao kako je to problem koji traje godinama, a njegovo rješavanje nastoje ubrzati. Pojasnio je da postoje takozvana klinička ispitivanja i istraživanja koja prolaze faze i za sve te skupine lijekova i potencijalnih terapijskih sredstava otvarali bi se fondovi, ne samo za djecu. To nam je bilo u planu koji smo prezentirali još prije par mjeseci, a sada ćemo ga, naravno, ubrzati, rekao je Ostojić.
ZAGREB
Predsjednica udruge "Zviždač" Vesna Balenović danas je ispred upravne zgrade Ine pozvala predsjednika Republike Ivu Josipovića da zaštiti "zviždače" i nastavi borbu protiv korupcije, kako je to obećao u svojoj predsjedničkoj kampanji. Vesna Balenović danas je osmi dan nastavila javni prosvjed ispred upravne zgrade Ine u Zagrebu zbog, kako navodi, nezakonitog i nepravednog otkaza kojeg je 2001. dobila nakon ukazivanja na korupciju u Ini u iznosu od sto milijuna dolara. "Nadam se da se predsjednik Josipović ne plaši Uprave Ine i da će na njihovu adresu uputiti adekvatnu poruku. Vjerujem da će u skladu sa svojim ovlastima i obećanjima ispraviti pogreške koje je sustav počinio prema meni i da će naći put za pravedno rješenje mog slučaja", kazala je Balenović novinarima. Istaknula je pritom da je Državno odvjetništvo (DORH) svojim očitovanjem u 2011. potvrdilo utemeljenost njezine kaznene prijave, a Vlada joj je, dodala je, 2009. na preporuku Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ponudila 20 tisuća eura zbog kršenja ljudskih i radnih prava.
ZADAR
Roditelji petogodišnje Zadranke Stephanie Milda, oboljele od Arnold-Chiarijeve malformacije (ACM), danas su na konfereniji za novinare u Zadru izvijestili o troškovima liječenja te najavili osnutak zaklade za pomoć djeci oboljeloj od te bolesti. Kako je rečeno, u humanitarnoj akciji "Samo želim biti zdrava" za operaciju Stephanie Milde u Americi prikupljeno je oko 2,8 milijuna kuna, a na računu je ostalo oko milijun kuna, što će obitelj nakon rješenja mjerodavnog centra za socijalnu skrb uplatiti u Zakladu "ACM Stephanie". "Mogu reći da se nakon operacije Stephanie ponovno rodila. Vesela je i razigrana, dobila je sedam kilograma, a narasla je devet centimetara", rekla je majka Anita. Roditelji Ivica i Anita Milda daju potporu maloj Nori Šitum, oboljeloj od leukemije, koja je otišla u Ameriku na liječnje, a na pitanje novinara može li se preostali novac uplatiti za Norino liječenje, Anita Milda odgovorila je da se na temelju rješenja mjerodavnog centra za socijalnu skrb novcem ne može raspolagati za druge svrhe. Inače, obitelji Milda već su se javili roditelji djece oboljele od ACM-a, bolesti od koje u našoj zemlji, po procjenama, boluje oko 400 djece.
ZAGREB
Uoči Svjetskog dana bolesnika, organizatori humanitarne utrke Terry Fox Run na današnjem su poslovnom domjenku Kanadsko-hrvatske poslovne mreže uručili Institutu Ruđer Bošković i Klinici za dječje bolesti Zagreb 130 tisuća kuna prikupljenih tom akcijom, održanom u Hrvatskoj u rujnu 2012. Polovica toga iznosa poslužit će Klinici za dječje bolesti Zagreb za kupnju neinvazivnih monitora koji se koriste u prepoznavanju boli kod djece, a drugu polovicu primio je Institut Ruđer Bošković za nabavu kemikalija i opreme potrebnih za istraživanje raka molekularnim mehanizmima. Cilj je humanitarne utrke Terry Fox Run prikupljanje sredstava za istraživanje raka i za pomoć oboljelima, a u Hrvatskoj je u rujnu prošle godine održana 13. put. "U ovih 13 godina Terry Fox Run postao je najvažnija 'anti-cancer kampanja'", ustvrdio je predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga, koji je zajedno sa kanadskom veleposlanicom Louise LaRocque danas u Hotelu Esplanade uručio donacije. Eljuga je podsjetio da se ta donacija tradicionalno dodjeljuje na Svjetski dan bolesnika, koji je prije 21 godinu, 11. veljače 1992., pokrenuo papa Ivan Pavao II.
ZAGREB
Na klizištu Kostanjek, koje se proteže na 1,2 četvorna kilometra i najveće je u Zagrebu i Hrvatskoj, uskoro će u punoj funkciji biti oprema i sustav za praćenje pomaka klizišta što je od iznimne važnosti za uspostavljenje sustava ranog upozoravanja i sigurnost građana, ističu iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama gdje su danas održali konferenciju za novinare o klizištima budući da Zagreb ima više od 700 registriranih klizišta, a neka od njih su se nedavno i "aktivirala". "Takva oprema je novost i u svjetskim razmjerima, ne samo u Hrvatskoj - svega je 10-ak takvih poligona u Europi", rekla je profesorica Snježana Mihalić Arbanas iz Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta, gostujuća u Uredu za upravljanje u hitnim situacijama. Navela je da je oprema za praćenje klizišta Kostanjek s ciljem uspostavljanja sustava ranog upozoravanja postavljena zahvaljujući donaciji japanske vlade i u okviru hrvatsko-japanskog znanstvenog projekta, a Fakultet je, dodaje, razvio dobru i s gradskih uredima zaduženima za prevenciju i sanaciju klizišta te s Uredom za upravljanje u hitnim situacijama, u slučaju kad su ugroženi životi.
ZAGREB
Krsto Papić, jedan od istaknutijih hrvatskih filmskih redatelja čiji su filmovi obilježili povijest hrvatske kinematografije, umro je danas nakon teške bolesti u 80. godini u Zagrebu. Krsto Papić, rođen je 1933. (Vuči Do, Crna Gora), a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao filmski redatelj debitirao je 1965. epizodom omnibusa "Ključ", a prvi cjelovečernji igrani film "Iluzije", snima 1967. Već je njegov drugi i dosad najslavniji film "Lisice" (1969.) nagrađen Zlatnom Arenom za najbolji film i najbolju režiju na Festivalu igranog filma u Puli. Bio je jedan od predvodnika tzv. hrvatskog autorskog filma, a oslanjajući se na metode filma istine, šezdesetih i početkom sedamdesetih niže uspješne dokumentarce i kratke igrane filmove, koji su zbog svojih tema nerijetko bili izvrgnuti političkom pritisku tadašnje vlasti. U bogatom filmografskom opusu ističu mu se "Kad te moja čakija ubode" (1968.), "Čvor" (1970.), "Nek se čuje i naš glas" (1971.), "Specijalni vlakovi" (1972.), "Mala seoska priredba" (1972.), "Nezaposlena žena s djecom" (1986.) i "Život sa stricem" (1988.). Papić je osvojio više od stotinu nagrada za svoje filmove.