BRUXELLES - Postoje tri ili četiri moguća načina za rješavanje pitanja Ljubljanske banke, od kojih je prebijanje dugova samo jedan od njih, a podaci koji se pojavljuju u slovenskoj javnosti u vezi s bilancom te banke nisu točni, izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "Postoje tri ili četiri različite mogućnosti o kojima ćemo u srijedu razgovarati kolega (Karl) Erjavec i ja zajedno s financijskim stručnjacima (Zdravkom Rogićem i Francom Arharom), koji će prvi razgovarati, a onda ćemo vidjeti koja su moguća kompromisna rješenja", rekla je prva potpredsjednica vlade Pusić, koja u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara vanjskih ili europskih poslova zemalja članica. Na pitanje da komentira navode slovenskog veleposlanika u Hrvatskoj Vojka Volka u intervjuu Delu, koji tvrdi da su potraživanja Ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj četiri do pet puta veća od prenesene štednje, ministrica Pusić je rekla da to nije "impresionizam". "To nije pitanje impresionizma, to je pitanje podataka. Naš financijski stručnjak ima podatke slovenske vlade koji u tom pogledu govore upravo o suprotnim odnosima. Mi kao ministri vanjskih poslova nećemo se oko toga nagađati, nego ćemo angažirati stručnjake da na temelju dokumenata definiraju odnose", rekla je Pusić.
BRUXELLES - Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je u ponedjeljak da je Hrvatska dovršila svoj podnesak za arbitražu o granici, da će se o njemu na vladi još jednom razgovarati ovaj tjedan i da će biti upućen na vrijeme, prije roka koji istječe 11. veljače. "Riječ je o prvoklasnom dokumentu od tristotinjak stranica, koji je napravljen u suradnji s vrhunskim svjetskim stručnjacima", rekla je ministrica koja u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara vanjskih ili europskih poslova zemalja članica EU-a. Ona nije htjela komentirati potez slovenskog premijera Janeza Janše da podnesak za arbitražu o granici uputi u parlament na odlučivanje.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je u ponedjeljak u Zagrebu u vezi arbitraže oko graničnog spora sa Slovenijom da se u Hrvatskoj "dobro upravlja predmetom". Josipović je to rekao odgovarajući na novinarsko pitanje je li, s obzirom da je slovenska vlada drugi prijedlog memoranduma u vezi graničnog spora s Hrvatskom spustila u parlament koji o njemu raspravlja u ponedjeljak, i hrvatska vlada to trebala učiniti te dodao da je to "tipično pitanje kojim upravlja vlada". "Vlada se konzultira stručno i politički, postoji ekspertna skupina koja na tome radi, prema tome, mislim da se kod nas dobro upravlja predmetom", rekao je Josipović novinarima nakon razgovora s predsjednikom crnogorskog parlamenta Rankom Krivokapićem u svome uredu.
BEOGRAD - Srbijansko državno odvjetništvo za ratne ločine naredilo je istragu protiv bivših pripadnika srpskih paravojnih snaga u Sotinu kraj Vukovara Žarka Miloševića i Dragana Lončara, osumnjičenih za ubojstvo 16 hrvatskih civila 1991. godine, priopćeno jeu ponedjeljak u Beogradu. Kako se navodi u priopćenju državnog odvjetništva za ratne zločine u Beogradu, Milošević i Lončar terete se da su od listopada 1991. pa do kraja te godine ubili 16 civila hrvatske nacionalnosti u Sotinu i počinili ratni zločin protiv civila. Miloševića i Lončara sumnjiči se da su, s drugim pripadnicima paravojnih snaga u Sotinu, po popisu priveli više od 10 civila i zatvorili ih u policijsku postaju da bi 26. prosinca 1991. skupinu zatočenih ukrcali u vojni kamion, odvezi ih na nepoznato mjesto i ubili ih. Državno odvjetništvo u priopćenju navodi i da broj žrtava i broj osumnjičenih u ovom slučaju "nije konačan".
ZAGREB - Bilateralni odnosi između Hrvatske i Crne Gore su dobri a dvije zemlje trebaju razvijati gospodarsku suradnju, kazao je u ponedjeljak u Zagrebu, nakon sastanka s predsjednikom Skupštine Crne Gore Rankom Krivokapićem, hrvatski predsjednik Ivo Josipović. "Važno je da razvijamo gospodarsku suradnju, i uz dobre političke odnose radimo na povećanju trgovine i međusobne suradnje", izjavio je Josipović novinarima nakon sastanka, dodajući da je s Krivokapićem razgovarao i o stanju u regiji, te ponovio da je hrvatski strateški interes da zemlje u regiji uđu u euroatlantske integracije, pri čemu mogu računati na pomoć Hrvatske. Hrvatski predsjednik također je kazao da otvorena pitanja između Zagreba i Podgorice, poput pitanja granica i sukcecije ne opterećuju dnevnu politiku, te se polako rješavaju. "Posebno osjetljivo je pitanje granice i mi u Hrvatskoj preferiramo dogovor i ako nije moguć, onda za to postoje međunarodni mehanizmi poput arbitraže i Međunarodnog suda pravde", rekao je Josipović. Upitan o otvorenim pitanjima između dviju država, poput pitanja Prevlake, Krivokapić je odgovorio da je to pitanje koje treba rješiti, ali da ono ne opterećuje međusobne odnose.
BEOGRAD - Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) i potpredsjednik srbijanske vlade Aleksanar Vučić izavio je u ponedjeljak da zbog "afere Šarić" neće biti raspisani izvanredni izbori, ali će odgovarati svi koji su počinili kaznena djela, bez obzira na ime i dužnost koju obnašaju. Nakon sjednice predsjedništva SNS održane u ponedjeljak, u povodu krize vlade izazvane kampanjom u medijima u kojoj je predsjednik vlade Ivica Dačić doveden u svezu s ljudima iz skupine odbjeglog vođe narko-klana Darka Šarića, Vučić je istaknuo da u Srbiji sad ima važnijih poslova, iako bi izbori, prema njegovim riječima, u ovom trenutku najviše odgovarali upravo njegovoj stranci. “U ovom trenutku važniji su nam interesi države i naroda i nikada neće biti izbora koji će ovisiti samo o nama nego o ukupnom ozračju, prije svega o onome što se u društvu događa. Za nas je najvažnije da nastavimo rad na izvlačenju Srbije iz krize, na dobivanju datuma pregovora (s EU), privlačenju inozemnih ulaganja”, izjavio je Vučić nakon sjednice predsjedništva SNS.
LONDON - Afganistanski predsjednik Hamid Karzai upitao se je li Zapad odlučio povući svoje snage iz Afganistana "zato što je shvatio da se bore na pogrešnom mjestu", u razgovoru za britanske medije Guardian i ITV, ocijenivši kako je razina sigurnosti u pokrajini Helmandu bila bolja prije dolaska britanskih vojnika. "Ili misle da su ispunile ciljeve borbe protiv terorizma i slabljenja al Qaede, ili su shvatili da se od samog početka bore na pogrešnom mjestu i da bi morali prekinuti to i otići", rekao je Karzai u razgovoru uoči trostranog sastanka s britanskim premijerom Davidom Cameronom i pakistanskim predsjednikom Asifom al-Zardarijem. Trostranim sastancima prethodili su potezi Pakistana kojima je htio izgraditi povjerenje poput puštanja na slobopdu nekoliko desetaka talibanskih zatvorenika koje je Kabul htio na slobodi. Oni su podigli nadu u pokretanje stvarnih afganistanskih mirovnih pregovora, koji bi bili praktički neostvarivi bez potpore Pakistana. Karzai je izrazio uvjerenje da se trajni mir može postići isključivo uz sudjelovanje u pregovorima "vanjskih čimbenika" koji su sudjelovali u stvaranju nestabilnosti i sukoba, ocijenivši da će kontakti njegove vlade s talibanima donijeti ploda, budući da se odnosi s Pakistanom poboljšavaju, zahvaljujući i britanskom posredovanju.
BERLIN - Ponuda potpredsjednika Joea Bidena za otvaranjem bilateralnog dijaloga s Teheranom znak je promjene američkog pristupa, rekao je ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi u ponedjeljak u Berlinu gdje je potvrdio da saveznicu Siriju Iran pomažu ekonomski, ali ne i vojno. "Kao što sam već jučer rekao, optimističan sam. Vjerujem da nova administracija ovaj put doista pokušava barem odmaknuti se od svog tradicionalnog stajališta prema mojoj zemlji", rekao je Salehi u Berlinu na konferenciji Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). Teheran redovito tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo civilan no Zapad ga optužuje za prikriveni razvoj nuklearnog oružja zbog čega Iran trpi niz međunarodnih sankcija.
RIM - Silvio Berlusconi želi kupiti Talijane obećavajući im pred izbore povrat novca koji su u 2012. dali za nepopularni porez na nekretnine IMU, istaknuo je u ponedjeljak njegov protivnik i predsjednik vlade na odlasku Mario Monti. Berlusconi je na Milanskom sajmu u nedjelju najavio da će, pobijedi li na izborima 24. i 25. veljače, "nova vlada već na prvoj sjednici odobriti povrat poreza na prvu nekretninu uplaćen u 2012." Il Cavaliere koji je vodio Italiju od 2001. do 2006. i od 2008. do studenog 2011. i koji svoju šestu izbornu utrku u 18 godina vodi uz puno buke, već je prije bio najavio da će, vrati li se u vladu, ukinuti porez na prvu nekretninu. "To je simpatičan pokušaj korupcije. Kupujem tvoj glas novcem i to novcem građana", komentirao je bivši europski povjerenik s uobičajenom hladnom podrugljivošću za radio RTL.
PRAG - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan rekao je u ponedjeljak da je polustoljetno čekanje Turske da postane članicom Europske unije "neoprostivo" i da se ulazak više ne bi smio odgađati. Turska je počela pristupne pregovore s EU-om 2005., četiri desetljeća nakon sporazuma iz Ankare o carinskoj uniji s EEZ-om, no pregovori su zapeli zbog protivljenja Francuske i Njemačke i neriješenog spora oko Cipra. Do sada je zatvorila samo jedno poglavlje. Erdogan je u listopadu prošle godine upozorio da bi EU mogao izgubiti Tursku ako joj ne odobri članstvo do 2023., kada se obilježava stota obljetnica osnivanja moderne turske države. To je bilo prvi put da je kazao koliko bi Turska mogla još čekati.
BAGDAD - Najmanje su 22 osobe poginule, među kojima je većina pripadnika milicije koja se bori s al Qaedom, a 44 su ranjene u ponedjeljak u napadu bombaša samoubojice u Tajiju, 25 km sjeverno od Bagdada, doznaje se od medicinskog i sigurnosnog izvora. Meta napada bili su pripadnici Sahwe (buđenje, na arapskom), sunitske milicije koja sudjeluje u borbi protiv ekstremističke mreže, koji su došli po plaću. Nešto ranije istog dana vlasti su izvijestile o četvorici poginulih. Sahwa, koju su koncem 2006. utemeljili plemenski čelnici na sunitskim područjima, uspjeli su protjerati većinu pobunjenika iz al Qaede, ali potonji redovito uzvraćaju napadima na njih ali i na vojsku, policiju i političke čelnike koji im se protive.
RAMALAH - Izraelska vojska u noći na ponedjeljak na Zapadnoj obali uhitila je dvadesetak članova Hamasa, među kojima i trojicu parlamentarnih zastupnika, objavili su u ponedjeljak iz tog islamistčkog pokreta. Izraelska vojska objavila je da je uhitila 25 osoba, no nije objavila pojedinosti. Zastupnici Hamasa uhićeni su u Hebronu i u Ramallahu. Zastupnika iz Istočnog Jeruzalema, uhićenog 26. rujna 2011. izraelska vojska protjerala je na Zapadnu obalu. Hamas ima 74 zastupnika u palestinskom zakonodavnom vijeću koje ukupno broji 132 člana.