BRUXELLES
Belgijski parlament ovoga bi tjedna trebao glasovati o hrvatskom Ugovoru o pristupanju EU-u, što bi mogao biti i zadnji parlament prije proljetnog izvješća Europske komisije o monitoringu najavljenog za ožujak. Potvrda pristupnog ugovora nalazi u četvrtak na dnevnom redu donjeg doma belgijskog parlamenta, Zastupničkog doma, nakon što je on prošao Senat, te još nekoliko instanci belgijske države. Zbog složene državne i institucionalne strukture u Belgiji, ratifikacija međunarodnih ugovora treba proći sedam različitih instanci. "Očekuje se da će cijeli postupak u Belgiji biti gotov do kraja veljače", rečeno je Hini iz izvora belgijskog parlamenta.
Prije objave izvješća o monitoringu Europske komisije najavljenog za 21. ožujka, moguće je da pristupni ugovor parlamentarnu proceduru prođe i u Nizozemskoj, a Danska i Njemačka trebale bi ugovor ratificirati nakon izvješća. Danski parlament trebao bi ratificirati ugovor u travnju, rečeno je Hini iz izvora u danskom parlamentu. "Ne očekujemo nikakve probleme s danskom ratifikacijom, ali danska vlada sada mora predstaviti nacrt zakona o ratifikaciji. Vlada bi trebala predstaviti nacrt zakona početkom veljače, a prvo čitanje u parlamentu vjerojatno će se održati 21. veljače. Glasovanje će biti dovršeno u travnju", rekao je izvor.
Njemačka je već ranije najavila da će sačekati izvješće EK, dok u Sloveniji proces ratifikacije još nije ni počeo.
BRUXELLES
Europska komisija očekuje da će Hrvatska od 10 zadaća identificiranih u jesenskom izvješću o monitoringu do objavljivanja proljetnog izvješća ispuniti njih sedam, a preostale tri do dana pristupanja, 1. srpnja ove godine, rekao je u utorak u Bruxellesu, Dirk Lange, koji je u Upravi za proširenje zadužen za Hrvatsku. "Po našim procjenama, tri od deset točaka bit će teže ispuniti, to su brodogradnja, granični prijelazi kod Neuma i prijevodi na hrvatski europske pravne stečevine", rekao je Lange, koji je sudjelovao na raspravi Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta. "Govorimo o stvarima koje Hrvatska možda neće sto posto ispuniti do proljetnog izvješća", rekao je Lange. Lange je najavio da Komisija planira 21. ožujka objaviti završno izvješće o monitoringu za tri poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Sloboda, pravda i sigurnost. Komisija sada analizira informacije koje je dobila od Hrvatske o obavljenom poslu na ispunjavanju deset zadaća identificiranih u zadnjem izvješću. Spomenuo je prošlotjedni susret prve potpredsjednice vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić s povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom. "Povjerenik je zadovoljan onim što je čuo i napretkom koji je postignut te je potaknuo hrvatsku vladu da obavi i preostale zadaće", rekao je Lange. Govoreći o brodogradnji, rekao je da je sastanak u ponedjeljak u Bruxellesu ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i povjerenika za tržišno natjecanje Joaquina Almunije rezultirao suglasnošću oko privatizacije Brodosplita. Druga zadaća koja neće biti ispunjena do proljetnog izvješća odnosi se na izgradnju graničnih prijelaza kroz Neum. "Tamo su radovi započeti i očekujemo da ti objekti budu dovršeni do dana pristupanja", rekao je Lange. Kao treća točka ostaju prijevodi europske pravne stečevine na hrvatski jezik. "Hrvatski postaje službeni jezik EU-a i obveza je Hrvatske da pravnu stečevinu prevede na hrvatski", rekao je Lange, dodajući kako očekuje da bi i taj posao trebao biti dovršen do dana pristupanja.
BRUXELLES
U Europskom parlamentu ne razmišlja se o mogućnosti da Hrvatska ne uđe 1. srpnja kako je i planirano, ne postoji plan B, sažetak je rasprave na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta koji je u utorak raspravljao o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske. Članovi Odbora raspravljali su o nacrtu rezolucije o Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu, o stanju pripremljenosti Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, koji je sastavio izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, češki socijaldemokrat Libor Rouček. Većina zastupnika koji su sudjelovali u raspravi osvrnuli su na probleme s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji, upozoravajući da bilateralna pitanja ne smiju ometati proces proširenja. Od slovenskih zastupnika u raspravi je sudjelovao Jelko Kacin koji je ponovio poznata slovenska stajališta da Hrvatska ne ispunjava preduvjete dok ne povuče punomoć za tužbe protiv Ljubljanske banke. "Dodatni pritisci neće pomoći, zemlje članice su suverene i ja ne vidim koji bi član slovenskog parlamenta glasovao za ratifikaciju ako se ti preduvjeti ne ispune. Nije vrijeme za emotivni, nego za racionalni pristup. Hrvatska treba povući te punomoći i ako to napravi nadam se da će se ratifikacija dovršiti na vrijeme na dobrobit svih", rekao je Kacin, ističući da su odnosi s Hrvatskom strateško pitanje i da ne ovise o tome tko je na vlasti niti o tome je li riječ o tehničkoj ili privremenoj vladi. Kacin je istaknuo da pitanje Ljubljanske banke nije bilateralno, nego multilateralno, ponovivši da samo jedna vlada može spriječiti ulazak Hrvatske 1. srpnja te da je to hrvatska vlada. Kacinu je repliciralo više zastupnika. Njemački demokršćanin, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Elmar Brok, naročito je upozorio na zloporabu prava veta. Izvjestitelj Rouček je istaknuo da "nitko ne razmišlja o planu B" i da treba raditi pozitivno kako bi se ostvario ulazak Hrvatske 1. srpnja, kako je i predviđeno. "Mislim da je uistinu tragično da se Slovenija kao prijateljska, susjedna zemlja nađe u poziciji da bude zadnja koja će ratificirati ugovor. Zemlje bivše Jugoslavije trebaju biti predvodnici daljnjeg proširenja. Jasno mi je da postoji niz neriješenih pitanja, bilateralnih i multilateralnih, ali pokušajmo gledati stvari na pozitivan način. Od vitalnog je interesa za Sloveniju da Hrvatska bude članica EU-a. Dođe li do blokade, tu nitko neće biti pobjednik, ni Slovenija, ni Hrvatska ni Europska unija", rekao je Rouček.
LJUBLJANA
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u utorak informaciju ljubljanskog "Dela" da slovenska vlada prošlog tjedna još nije potvrdila prijedlog podneska koji Slovenija treba predati Arbitražnom sudu za rješavanje graničnog prijepora s Hrvatskom, a u kojemu će predstaviti svoje poglede i dokumente o sporu.
Zato je predviđeno da će se vlada s pripremama za arbitražu ponovo upoznati na svojoj sjednici ovoga tjedna, nakon čega će o tome na zatvorenoj sjednici raspravljati i parlamentarni odbor za vanjsku politiku, prenijela je Slovenska tiskovna agencija STA. U ministarstvu nisu željeli komentirati nagađanja zašto, s obzirom na približavanje rokova za predaju podneska Arbitražnom sudu, on na vladi nije potvrđen prošlog tjedna. Ljubljansko "Delo", koje se poziva na svoje neslužbene, ali "pouzdane" izvore, tvrdi da je prošlog tjedna na sjednici vlade došlo do razmimoilaženja o tome bi li u podnesak trebalo uključiti zahtjev da granica na kopnu ide "do savudrijskog rta". Navodno je takvo stajalište blisko nekim strankama koje su se u vrijeme zaključivanja sporazuma o arbitraži tom načinu rješenja spora protivile te su u kampanji pred referendum, na kojemu je arbitražni sporazum potvrđen, agitirale protiv njegova potvrđivanja tvrdeći da je štetan za slovenske nacionalne interese.
Iako sadržaj rezervi oko konačnog teksta podneska u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova ne žele komentirati, STA navodi da se iz drugih izvora doznaje kako je spor na vladi prošlog tjedna izazvao odvojeni prijedlog skupine nekih povjesničara koji su radili na tekstu. Navodno se pojavilo neslaganje u pogledu definiranja predmeta graničnog spora jer neki u skupini povjesničara zastupaju gledište znatno drugačije od većine stručnjaka koji su na podnesku radili. Zbog te razlike u stajalištima slovenska vlada je navodno odlučila pričekati s konačnim potvrđivanjem dokumenta očekujući da se svi stručnjaci u skupini za pripremu podneska slože i na kraju prihvate jedinstveno stajalište.
LJUBLJANA
U Sloveniji će se u srijedu održati štrajk većeg dijela zaposlenih u javnom sektoru u kojemu će, kako se očekuje, od 160.000 zaposlenih u tome sektoru sudjelovati njih 100.000, a među ostalim neće raditi škole i vrtići, dok će zdravstvo raditi po nedjeljnom režimu dežurstva i primati samo hitne slučajeve. Štrajkat će i vatrogasci, javna uprava, općinski redari te policija i carina pa se mogu očekivati i zastoji na graničnim prijelazima s Hrvatskom, javljaju slovenski mediji. Štrajk carinika i policajaca na granici počinje već u ponoć. Samo 18 vrtića i škola izjasnilo se prilikom izjašnjavanja protiv štrajka, a za štrajk se nije opredijelio ni sindikat liječnika Fides te još neke javne službe. Glavni je razlog štrajka je proračun za ovu godinu koji je već prihvaćen, a predviđa smanjivanje sredstava za plaće zaposlenih za pet posto. Sindikati tvrde da je vlada njihove zahtjeve ustrajno odbijala, tvrdeći da ne krši sporazum sa sindikatima iz sredine prošle godine, kad je opsežnim mjerama za financijsku stabilizaciju postignut dogovor o uštedama i racionalizaciji javnog sektora. Do štrajka dolazi na vrhuncu političke krize koja prijeti raspadom koalicijske vlade premijera Janeza Janše.
SARAJEVO
Zaposleni u školama, pravosuđu, policiji i javnoj upravi na poručju entiteta Republike Srpske u utorak su nastavili sa štrajkom započetim u ponedjeljak, a nastave u osnovnim školama nema ni u Zapadnohercegovačkoj županiji, u Federaciji BiH, gdje je također u tijeku štrajk nastavnog osoblja. Štrajkovi su proglašeni zbog najava smanjenja plaća, no vlada RS je u međuvremenu nametnula uredbu o obvezatnom minimumu procesa rada, dok je općinski sud u Širokom Brijegu u ponedjeljak štrajk nastavnika u Zapadnohercegovačkoj županiji, započet prošlog tjedna, proglasio nezakonitim. Nastavnici u osnovnim školama ipak su odlučili nastaviti štrajk pa nastave nije bilo ni u ponedjeljak, dok se u školama na području RS nastava djelomice odvijala sa satovima skraćenim na 30 minuta. U entitetskim pravosudnim tijelima, prema podacima sindikalnih udruga, u utorak je štrajkalo oko 70 posto zaposlenih, a rad je prekinuo i dio zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova.
MUP RS svojim je zaposlenicima nametnuo obvezu da se posebno registriraju ako žele štrajkati, što su u sindikatima također protumačili kao oblik pritiska. Iz MUP-a je u utorak priopćeno kako se od nešto više od 6700 zaposlenih njih tek 61 predbilježilo da će štrajkati.
MOSTAR
Pripadnici policije uništili su u utorak nepoznatu eksplozivnu napravu koja je tijekom jutra otkrivena u Mostaru nedaleko mjesta gdje je u eksploziji oštećen spomenik pripadnicima Armije BiH te su tijekom rata vođeni žestoki sukobi između Hrvata i Bošnjaka. Po riječima načelnika odjela krim-policije MUP-a Hercegovačko-neretvanske policije, pripadnici posebne postrojbe su vodenim topom uništili eksplozivnu napravu. Na ovaj potez policija se odlučila jer je eksploziv bio postavljen na jedan ugostiteljski objekt koji se nalazi u gusto naseljenom dijelu grada. Eksplozivna naprava je neutralizirana bez ikakvih štetnih posljedica. Policija navodi da su pripadnici policije ogradili mjesto incidenta i prikupljaju ostatke i dokaze kako bi pokušali rasvijetlili o kakvom je eksplozivu riječ kao i pronaći osobe koje su podmetnule ovu napravu. Po navodima lokalnih medija u Mostaru, na eksplozivnoj napravi je bio privezan mobitel pa se pretpostavlja da je to bio okidač.
Nepoznatom eksplozivnom napravom oštećeno je prije deset dana spomen obilježje poginulim bošnjačkim pripadnicima Armije BiH u središtu Mostara, a nakon toga u gradu su se pojačale napetosti između lokalnih hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka koje se mjesecima bezuspješno pokušavaju dogovoriti oko održavanja izbora u tome gradu i promjeni gradskog statuta.
ZAGREB
Naftom bogati Katar jako je zainteresiran za ishod krize u Maliju, upozoravaju francuski parlamentarci koji sumnjaju da se Doha približava pobunjenicima radi širenja svoga utjecaja u regiji, komentira u utorak francuska TV mreža France 24. Otkako su islamisti iskoristili vojni udar u glavnom gradu Malija, Bamaku, početkom 2012. kako bi zavladali sjeverom zemlje, sve su glasnije postale optužbe o umješanosti Katara u krizu zbog koje je Francuska razmjestila vojnike u Maliju. Proteklog su tjedna francuski političari otvoreno optužili Katar da materijalno pomaže separatiste i islamiste na sjeveru Malija, potičući nagađanja da taj perzijski emirat igra zakulisnu igru s ciljem širenja islamskog fundamentalizma na sjeveru Afrike, navodi France 24. Čelnik francuske krajnje ljevice Marine Le Pen i senator iz Komunističke stranke Michelle Demessine kažu da Katar mora odgovoriti na brojna pitanja. "Ako se Katar protivi francuskoj intervenciji u Maliju, to je stoga što se boji da bi francuska akcija mogla uništiti njegove najfundamentalnije saveznike", napisao je Le Pen na svojim internetskim stranicama, odgovarajući na poziv na dijalog s islamistima koje je uputio katarski premijer šeik Hamad bin Jassim al-Thani. Prve optužbe o povezanosti Katara sa separatistima iz plemena Tuarega i islamističkim skupinama pojavile su se u francuskom satiričkom tjedniku Canard Ecchaine u lipnju 2012., kada je list optužio naftom bogati Katar da financira separatiste.
"MNLA (sekularni tuareški separatisti), Ansar Dine povezan s al-Kaidom i MUJAO (pokret za jedinstvo i džihad u Zapadnoj Africi) dobivaju novac iz Dohe", prenio je list riječi neimenovanog izvora iz francuskih obavještajnih službi. Regionalni geopolitički stručnjak Mehdi Lazar, specijalist za Katar, izjavio je francuskom tjedniku L'Express u prosincu da su odnosi Dohe s većinski muslimanskim sjevernim Malijem vrlo ispremreženi. Katarska vanjska politika također je motivirana interesima u regiji, napisao je Lazar i ocijenio da bi uspjeh u Maliju "uvelike osnažio interes Katara u zapadnoj Africi i Sahari".
BEJRUT
Najmanje je 56 osoba ubijeno u tjedan dana dugim sukobima na sjeveroistoku Sirije između sirijskih pobunjenika i pripadnika dugo potlačene kurdske manjine koja građanski rat želi iskoristiti kako bi pokušala osigurati autonomiju, rekli su aktvisti u utorak. Sirijski opseravatorij za ljudska prava, sa sjedištem u Londonu, u utorak je rekao da su pobunjenici protiv vlasti Bašara al Asada protiv kurdskih snaga u utorak uporabili tenkove i minobacače. Dok arapski pobunjenici okružuju vladine snage na zapadu i jugu zemlje Kurdi, koji čine oko deset posto stanovništva Sirije, koriste vakum u vlasti kako bi ustanovili kurdske škole i kulturne centre, koji im pod dugom vlašću stranke Baath nisu bile dopušteni, te policiju i naoružane milicije. Kurdi su se do sada držali na distanci spram većinski sunitskih pobunjenika, među kojima raste utjecaj islamista, u strahu da oni neće poštivati težnje za autonomijom regije u kojoj se nalazi znatan dio od procijenjenih 2,5 milijardi barela zaliha sirijske sirove nafte. U utorak su se borci Kurdskih narodnih obrambenih jedinica (KPDU) sukobili s pobunjeničkim skupinama u gradu Ras al-Ainu u sjevernoj pokrajini Hasaka, rekao je Opservatorij. "Sukobi su izbili prošle srijede i rezultirali su smrću najmanje 56 boraca", rekao je Opservatorij.
PARIZ
Većina pariških nastavnika, koji su prošle godine velikom većinom glasovali za Francoisa Hollandea, u utorak su stupili u štrajk prosvjedujući protiv vladinih planova da se doda pola dana dana nastave tjedno, izvijestila ja TV mreža France 24. U utorak je većina osnovnih škola u francuskoj prijestolnici ostala je zatvorena, jer su razljućeni nastavnici pariške regije stupili u štrajk zbog prve velike reforme predsjednika Francoisa Holandea u školskom sustavu zemlje. Mjera kojom se treba skratiti nastava tijekom školskog dana a dodati pola dana nastave u srijedu na snagu će stupiti u rujnu 2013. godine. Francuski osnovnoškolski sustav radi prema četverodnevnom rasporedu a srijedom se nastava ne održava. Učitelji u štrajku kažu da reforma ne čini ništa za poboljšanje obrazovanja djece i da će samo primorati nastvanike da više vremena provedu na radnom mjestu bez naknade. "Ja osobno nisam mnogo očekivao od Hollandea no mnoge kolege nastavnici vrlo su razočarani", rekao je jedan pariški učitelj u štrajku iz sindikata SNUipp. "Ono što socijalistička vlada nudi nema ništa s velikim obećanjima koja su dana. Ništa što nude nije dobro".
U utorak bi stotine učitelja trebale u prosvjednoj povorci doći do pariške gradske skupštine. Pariški gradonačlenik Bertrabd Delanoe, jedan od vodećih članova Socijalističke stranke, brani reformu.
BAGDAD
Najmanje je 17 ljudi poginulo u trima eksplozijama u utorak u Bagdadu i njegovoj blizini, objavile su agencije. Najsnažnija eksplozija dogodila se u Tadžiju, 20 km sjeverno od Bagdada gdje se bombaš samoubojica raznio u automobilu koji je detonirao u blizini vojne baze, pri čemu je najmanje sedam osoba ubijeno, a ranjene su 24. Druga bomba podmetnuta je blizu tržnice u šijtskoj četvrti Šuli, na sjeverozapadu Bagdada, pri čemu je ubijeno pet, a ranjeno 13 osoba, objavila je policija.
U gradu Mahmudiji, smještenom 30-ak km južno od Bagdada, blizu kontrolne točke eksplodirao je automobil bomba. Smrtno su stradala dvojica vojnika, a 14 osoba je ranjeno, među kojima četiri vojnika. Nasilje u Iraku smanjilo se nakon sektaških sukoba tijekom 2006. i 2007., no sunitski pobunjenici i dalje često napadaju, pokušavajući potaknuti nove sukobe između šijitske većine, sunitskih muslimana i Kurda.