BEOGRAD
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u intervjuu objavljenom u ponedjeljak da, unatoč "tvrdoj retorici", ono što je učinjeno u prethodne tri godine u srpsko-hrvatskim odnosima nije poništeno tjekom posljednjih šest mjeseci, ali je "vrijeme da se led otopi i da se ode brže i dalje od onoga što je dostignuto do sada".
Josipović je u ekskluzivnom intervjuu beogradskom dnevniku “Danas” prošlotjedni susret premijera Hrvatske Zorana Milanovića i i Srbije Ivice Dačića ocijenio kao “odličnu vijest za naše države i za cijelu regiju”. “Sadržaj o kojem su raspravljali i njihove namjere na tragu su politike pomirenja i dobrosusjedskih odnosa. Drago mi je da su se (Milanović i Dačić) sastali i zadovoljan sam rezultatima toga susreta”, rekao je Josipović za beogradski list. Komentirajući ocjenu hrvatskog premijera da je u odnosima Beograda i Zagreba “izgubljeno pola godine”, Josipović je podsjetio da su skoro svi ranije dogovoreni praktični oblici suradnje nastavljeni i minulih mjeseci.
“To znači da, bez obzira na tvrdu retoriku i odnose koje su novinari duhovito nazvali ‘ledenim dobom’, nije poništeno ono što se učinilo u prethodne tri godine. Štete je bilo na psihološkom planu i planu dnevne politike. Ali, mislim da ćete se složiti da su gotovo svi praktični oblici suradnje koji su prije dogovoreni nastavljeni i u ovih šest mjeseci. Vrijeme je da se led otopi i da se ode brže i dalje od onoga što je dostignuto do sada”, ocijenio je hrvatski predsjednik u intervjuu beogrdskom listu “Danas”. Josipović je kazao kako susret dvojice premijera smatra “poticajnim da vlade odlučnije krenu u rješavanje otvorenih pitanja”, te da na listi problema koju su utvrdili šefovi vlada Srbije i Hrvatske, on osobno posebno ističe pitanje nestalih osoba jer je to “prije svega, pitanje ljudskosti, a onda i važno političko pitanje”.
Osim rješavanja problema, na čemu moraju raditi državna tijela, Josipović sugerira da „međusobno poverenje treba podupirati i politički“ i “poticati kulturnu i sportsku razmjenu, turizam, trgovinu, znanstvenu suradnju“. Komentirajući izjavu srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića kako su se prvo trebali sastati predsjednici država pa tek potom premijeri, Josipović je ocijenio da je to “jedan od pristupa” i da je tako krenula suradnja koju je on započeo s bivšim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem. “Drugi je ovaj, da se krene sa međuvladine razine, da se ostvare neki rezultati, da se ojača povjerenje i da susret na predsjedničkoj razini bude kruna novog vala poboljšanja odnosa. Mislim da i predsjednik Nikolić i ja želimo da naš sastanak ostvari rezultat, da ojača povjerenje među narodima i državama. Za to je potrebno imati u vidu sve one razloge koji su doveli do ‘ledenog doba’, zajednički ih otkloniti i izabrati pravi trenutak. Mislim da je manje važno hoće li do susreta doći koji mjesec prije ili kasnije, puno je važnije da on u cjelosti ostvari svoju svrhovitost”, istaknuo je predsjednik Josipović.
KABUL
Bombaši samoubojice i naoružani napadači napali su u ponedjeljak sjedište prometne policije u Kabulu, rekli su lokalni dužnosnici, što je drugi takav koordinirani napad na vladine zgrade u manje od tjedan dana. Talibani su preuzeli odgovornost za napad, koji je pokazuje da su pobunjenici sada više usredotočeni na testiranje afganistanskih snaga sigurnosti u Kabulu nakon niza velikih napada na zapadne ciljeve prošle godine. Nasilje je u cijeloj zemlji u porastu u posljednjih godinu dana, što je izaziva zabrinutost da afganistanske snage sigurnosti koje broje 350.000 pripadnika neće moći osigurati stabilnost kada se strani vojnici povuku iz zemlje do 2014. godine. Četiri policajca i sedam civila ranjeno je u napadu koji je počeo oko 6 sati po lokalnom vremenu, kada su dva bombaša detonirala eksploziv, rekao je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Sediq Sediqqi. Još dva bombaša samoubojice naoružani automatskim puškama tada su upali u zgradu, smještenu između dvaju policijskih sjedišta i nedaleko zgrade parlamenta. Gusti crni dim dizao se iz policijske zgrade dok je helikopter afganistanske vojske lebdio iznad mjesta na kojem su pobunjenici i snage sigurnosti sudjelovale u silovitom oružanom okršaju. "Iskreno govoreći, ova vrsta napada na početku godine pokazuje da će narednih mjeseci biti teško. Talibani će htjeti prikazati svoju prisutnost izvodeći u Kabulu te vrste napada", rekao je vladin dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
ANKARA
Njemačke rakete Patriot zemlja-zrak koje će biti raspoređene u Turskoj kako bi ju štitile od mogućih napada iz Sirije, stigle su u ponedjeljak ujutro u jednu luku na jugu zemlje, doznaje se od NATO saveza. Jedan drugi brod s nizozemskim raketama Patriot također je stigao u tu luku i teret bi uskoro bi trebao biti iskrcan, dodao je taj izvor. Sukladno odluci NATO-a, Njemačka, Nizozemska, Sjedinjene Države predviđaju postaviti u Turskoj dva sustava Patriot i svaka zemlja po 350 vojnika.
Do početka veljače će šest sustava biti operativno: nizozemski u Adani, njemački u Marasu i američki u Gazianteu, trokutu na jugoistoku Turske, koja graniči sa Sirijom gdje bijesni građanski rat. Američka je vojska početkom siječnja poslala opremu i vojnike u sklopu te misije. Rakete zemlja-zrak Patriot mogu u letu uništiti taktičke balističke rakete, krstareće rakete i zrakoplove. Ankara je od NATO-a tražila njihovo raspoređivanje nakon niza sirijskih granatiranja turskog pograničnog terotorija krajem 2012. Turske vlasti i NATO inzistiraju na isključivo defenzivnom obilježju tog raspoređivanja, koje kritiziraju sirijski predsjednik Bašar al-Asad i Rusija.
BOGOTA
Pobunjenici iz Kolumbijskih revolucionarnih oružanih snaga (FARC) objavili su u nedjelju prekid jednostranog primirja koje su u znak dobre volje bili proglasili tijekom pregovora na Kubi prije dva mjeseca, a vlasti u Bogoti optužuju ih da su primirje iskoristili kako bi "ojačali". "Teška srca moramo priznati da se vraćamo na ratno stanje koje nitko ne želi", rekao je novinarima Ivan Marquez, voditelj izaslanstva Kolumbijskih revolucionarnih oružanih snaga (FARC) u Havani, gdje se marksistička gerila ponovo sastala s izaslanicima predsjednika Juana Manuela Santosa radi pregovora. Drugi čovjek FARC-a je ipak ponovo pozvao Santosa da ispita "mogućnost obostranog primirja" kako bi se stvorilo "mirno ozračje" na pregovorima čija je zadaća zaustaviti najdugotrajniji sukob u Latinskoj Americi, u kojemu je u pola stoljeća izginulo 600.000 ljudi, 15.000 je nestalo a gotovo 4 milijuna su raseljena. Marquez je predložio da se barem razgovara o "dogovoru o uređenju rata" kako bi se spriječilo "još veće stradanje civila". Vladino izaslanstvo koje je predvodio bivši potpredsjednik Humberto de la Calle, nije pak dalo nikakav komentar uoči nastavka pregovora. No predsjednik Santos je već više puta odbio mogućnost bilateralnog primirja prije konačnog dogovora s FARC-om, podsjetivši da su vojne ofenzive omogućile da se njegovo ljudstvo smanji na dosad najnižu razinu.