BEOGRAD
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u petak da ni on ni Srbija nisu krivi za napetosti u odnosima s Hrvatskom i da je spreman susresti se s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem kad i druga strana za to bude spremna. Nikolić je u intervjuu agenciji Beta rekao da je već razgovarao s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem, kao i s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem te ustvrdio kako Srbija nije odgovorna za pogoršanje odnosa sa Hrvatskom i BiH. "Ja sam predsjednika Hrvatske sreo u Londonu na prijemu kod kraljice i razgovarali smo oko jedan sat. Hrvatskog premijera sam sreo u Rio de Janeiru i razgovarali smo oko pola sata. Sa Izetbegovićem sam razgovarao pola sata u New Yorku i to su bili srdačni razgovori", izjavio je Nikolić u intervjuu agenciji Beta. Kako je Hini rečeno iz ureda hrvatskog predsjednika, Nikolić se s Josipovićem sreo u Londonu ali se ne može govoriti o razgovorima o političkim temama, a kamoli o sat vremena razgovora, jer su samo formalno razmijenili pozdrave. Premijer Milanović pak uopće nije posjetio Rio de Janeiro, priopćeno je iz hrvatske vlade. "Ne znam šta je stvarno problem u odnosima s Hrvatskom i BiH", rekao je Nikolić i istaknuo kako je, odmah nakon je izabran za predsjednika, dočekan na nož, ne samo u Srbiji, već i u regiji. "Ako sam ja rekao da priznajem Hrvatsku u njenim granicama, kako me neko može optužiti da svojatam hrvatski teritorij. Ako sam rekao da prihvaćam Sarajevo kao glavni grad BiH, Daytonski sporazum, kako me neko može optužiti da rušim tu državu", upitao je Nikolić u intervjuu beogradskoj agenciji. Nikolić je objasnio da je nakon oslobađajuće presude Haaškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču reagirao tako što je usporedio odnos Srbije i Hrvatske prema zločinu.
SARAJEVO
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko ocijenio je kako ta zemlja unatoč trenutačnoj krizi u kojoj se nalazi ima izgleda u narednoj godini postići istinski napreedak na putu prema Europskoj uniji i NATO-u. U novogodišnjoj poruci koju je u petak uputio građanima BiH Inzko je konstatirao kako je 2012. bila godina razočarenja za mnoge no ipak ima razloga gledati s optimizmom na mjesece koji dolaze ukoliko domaći političari promjene dosadašnji način ponašanja. "Što se tiče 2013. ja biram optimizam. Regija je krenula naprijed. Hrvatska će se 2013. pridružiti EU. Crna Gora je započela pregovore za članstvo u EU, a Srbija je dobila status kandidata. U 2013. BiH će i dalje ima priliku napredovati u istom smjeru kao i njeni susjedi. Međunarodna zajednica će učiniti sve što je u njenoj moći da vam pomogne da iskoristite prilike koje se nude", poručio je Inzko konstatirajući kako nema pravog razloga da se sada ne krene naprijed. Pozvao je političare u BiH da što prije rješe status Mostara i dogovore novi gradski statut te da u Federaciji BiH prestanu sa svađama i da se fokusiraju na ekonomska pitanja i borbu protiv kriminala i korupcije. Uz ocjenu kako je sustav u Republici Srpskoj dobro funkcionirao Inzko je ipak upozorio kako neki političari iz tog entiteta trebaju "prestatiti trošiti vrijeme na protudržavne inicijative"
BERLIN
Bivši predsjednik Europske komisije, socijalist Jacques Delors, predložio je u petak Velikoj Britaniji, koja se protivi jačanju europske integracije, da iziđe iz Europske unije i sklopi neku drugu vrstu partnerstva s Europom. "Britance zanimaju samo njihovi ekonomski interesi, ništa više. Mogao bi im se predložiti neki drugi oblik partnerstva", rekao je Delors u razgovoru za njemački tjednik Handelsblatt. "Ako Britanci ne budu slijedili trend prema jačanju integracije u Europskoj uniji, mogli bismo unatoč svemu ostati prijatelji, ali u nekom drugom obliku", rekao je. Delors je kao mogućnosti partnerstva s Velikom Britanijom naveo "Europski gospodarski prostor" (EEA) ili "ugovor o slobodnoj trgovini". Europski gospodarski prostor (EEA) utemeljen je 1. siječnja 1994. sporazumom što ga je potpisalo 12 država tadašnje Europske zajednice (EZ) i Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) radi stvaranja jedinstvenog tržišta na kojemu bi se poštovala sloboda kretanja ljudi roba, usluga i kapitala. Utemeljen je kako bi države EFTA-e mogle sudjelovati na zajedničkom tržištu bez ulaska u Europsku zajednicu. EEA danas obuhvaća 30 država – 27 država članica EU-a i tri članice EFTA-e (Island, Lihtenštajn i Norvešku). U slučaju izlaska iz EU-a, Velika Britanija ostala bi "privilegirani partner", istaknuo je. Konzervativni britanski premijer David Cameron rekao je prošli mjesec da podržava britansko članstvo u EU-u, ali i da ne može prihvatiti "status quo" te da želi "novi dogovor" koji bi uključivao povrat nekih ovlasti iz Bruxellesa. Do sada ipak nije jasno ponudio referendum "za ili protiv" EU-a unatoč snažnom pritisku svoje stranke. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy upozorio je u četvrtak da bi Cameron svojim stajalištima mogao izazvati raspad EU-a.
Velika Britanija je članica EU-a od 1973. ali nije članica eurozone niti Schengenskog prostora bez unutarnjih granica.
TOKIO
Novi japanski premijer Shinzo Abe i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili su u petak da će pokrenuti pregovore o mirovnom sporazumu, koji nije potpisan po završetku Drugog svjetskog rata zbog spora oko suvereniteta nad Kurilskim otočjem, rekao je jedan japanski dužnosnik. Isti izvor navodi da je tijekom telefonskog razgovora Abe dogovorio posjet Rusiji u 2013. Posjet Rusiji bivšeg premijera Yoshihiko Node koji je bio predviđen za prosinac, otkazan je zbog Putinovih zdravstvenih problema, prema japanskim medijima. Te je informacije odmah demantirao Putinov glasnogovornik koji je rekao da posjet nije službeno dogovoren i da bi se mogao ostvariti u siječnju. Abe je rekao Putinu da njihove dvije zemlje moraju naporno raditi kako bi pronašle "obostrano prihvatljivo rješenje" teritorijalnog spora, rekao je japanski predstavnik. Putin je precizirao Abeu kako treba naložiti ministarstvima vanjskih poslova dviju zemalja da pokrenu proces pregovora o mirovnom sporazumu. Moskva i Tokio spore se oko četiri otoka arhipelaga Južni Kurili, koje u Japanu nazivaju Sjeverni teritorij, a Sovjetski Savez ih je anektirao na kraju Drugog svjetskog rata. Taj spor od tada onemogućuje potpisivanje mirovnog sporazuma između dviju zemalja.
ZAGREB
Kineska vlada u petak je objavila nova pravila prema kojima će korisnici interneta morati dati svoja prava imenima providerima, a tvrtke koje se bave internetom imat će veću odgovornost koja se odnosi na brisanje nepoželjnih postova i njihovo prijavljivanje kineskim vlastima, piše list The New York Times. Ta je odluka donesena nakon što su cenzori kineske vlade posljednjih tjedana bitno pojačali restrikcije kineskog međunarodnog internetskog prometa. Ovim ograničenjima, navodi New York Times, otežava se tvrtkama zaštita njihovih poslovnih tajni a pojedincima je teže pregledavati stranice koje kineska Komunistička partija smatra politički osjetljivim.
Prema novim odredbama, korisnici interneta mogu koristiti pseudonime ali samo ako su prije toga providerima dali svoja prava imena, što bi moglo izazvati strah među korisnicima Twittera i nekih drugih mreža. Kineske vlasti često uhićuju i zatvaraju korisnike interneta zbog njihovih osjetljivih političkih komentara, poput poziva za uvođenje višestranačke demokracije.
LONDON
Argentinska invazija Falklandskog otočja 1982., koje službeni Buenos Aires naziva Malvinima, zapanjila je tadašnju premijerku Margaret Thatcher za koju je taj dan bio najgori u životu, otkrivaju službeni dokumenti o 74-dnevnom sukobu s kojih je u petak skinuta oznaka tajnosti, prenosi BBC. "Nikad, baš nikad, nisam pomislila da bi Argentina mogla izravno napasti Falklande. Bilo je to toliko glupo", rekla je Thatcher britanskom istražnom povjerenstvu četiri mjeseca poslije sukoba.
Dva dana prije invazije, 31. ožujka 1982., Thatcher je doznala od britanske obavještajne službe da će uslijediti argentinski napad. "Bio je to najgori dan u mom životu", povjerila je u listopadu 1982. istražnom povjerenstvu pod vodstvom lorda Lord Franksa i kazala kako te noći "nitko nije mogao reći hoćemo li uspjeti vratiti Falklande". Pred povjerenstvom je svjedočio i tadašnji ministar vanjskih poslova lord Peter Carrington koji je bio optužen u parlamentu i tisku da je "svjesno ignorirao znakove da se priprema napad". Carrington je ustvrdio da takvih znakova nije bilo i podnio je ostavku, a premijerka je to doživjela kao težak udarac. Dokumenti otkrivaju i da se Thatcher oduprijela pritiscima američkog predsjednika Ronalda Reagana koji ju je pokušao nagovoriti da prihvati međunarodnu mirovne snage na otočju. Britansko-argentinski sukob trajao je od 2. travnja do 14. lipnja 1982., a završio je porazom Argentine. U sukobu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje civila s Falklanda i oko 650 argentinskih vojnika.