CAPE CANAVERAL
Ruska svemirska letjelica Sojuz s tročlanom višenacionalnom posadom koju čine Kanađanin, Amerikanac i Rus, u petak je stigla na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). Letjelica u kojoj Chris Hadfield iz Kanadske svemirske agencije, Tom Mashburn iz NASA-e i ruski kozmonaut Roman Romamnenko lansirana je u srijedu s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, a na ISS, koji je u orbiti na 410 kilometara iznad Zemlje, pristala je u 14 sati i 9 minuta po UTC-u. Trojka će se na ISS-u pridružiti zapovjedniku postaje Kevinu Fordu i ruskim kozmonautima Olegu Novitskom i Evgeniju Tarelkinu, koji su na njoj do sada proveli dva od planiranih šest mjeseci. Ford zapovjedništvo nad 100 milijardi vrijednom istraživačkom postajom koju je izgradilo 15 zemalja, treba sredinom ožujka predati Hadfiledu, koji će tako postati prvi Kanađanin na čelu svemirske ekspedicije. Zapovjedništvo na postaji, koja je stalno nastanjena od studenog 2000. godine, obično se mijenjalo između američkog i ruskog člana posade, a belgijski astronaut Frank De Winne je 2009. prekinuo taj krug i postao prvi zapovjednik iz Europske svemirske agencije.
WASHINGTON
Američki Kongres prihvatio je u petak konačnu verziju prijedloga zakona o obrambenoj politici u narednoj fiskalnoj godini kojim se za obranu u 2013. namjenjuje 633 milijarde dolara, određuje pooštravanje sankcija Iranu i jačanje sigurnosnih mjera za veleposlanstva SAD-a. Senat, u kojemu dominiraju demokrati, prihvatio je s 81 glasom za i 14 protiv, prijedlog zakona o nacionalnoj obrani (National Defense Authorization Act). Senat je zakon odobrio nakon što ga je u četvrtak prihvatio Predstavnički dom Kongresa u kojem dominiraju republikanci te je sada na potpis poslan predsjedniku Baracku Obami.
RIM
Talijanski premijer Mario Monti predao je u petak navečer svoju ostavku predsjedniku republike Giorgiu Napolitanu, priopćio je ured predsjednika, čime je otvorio put održavanju općih izbora u veljači. Očekuje se da Napolitano raspusti parlament u idućih nekoliko dana a već je naznačio da je najvjerojatniji datum održavanja izbora 24. veljače. Napolitano će u subotu započeti konzultacije o idućim koracima s političkim čelnicima, najavljuje se u izjavi, a u međuvremenu je zatražio od Montija da nastavi raditi kao obnašatelj dužnosti premijera. Monti je svoju ostavku predao na kratkom sastanku u predsjedničkoj palači ubrzo nakon što je parlament usvojio proračun njegove vlade za 2013. godinu.
WASHINGTON/ZAGREB
Američki predsjednik Barack Obama objavio je u petak imenovanje demokratskog senatora Johna Kerryja na mjesto državnog tajnika, umjesto Hillary Clinton. Obama je Kerryja nazvao "savršenim izborom" za buduće vođenje američke diplomacije, nakon što je prošli tjedan iz igre ispala američka veleposlanica pri UN-u Susan Rice. Obama je rekao da od Senata očekuje brzu potvrdu imenovanja Kerryja. Senatora Kerryja neće trebati upoznavati sa svjetskim čelnicima važnima za američke interese, izvješćuju američki mediji. On je već 27 godina član senatskoga Odbora za vanjsku politku, a zadnjih šest na čelu je toga odbora. Na toj je dužnosti često putovao svijetom, i kao neslužbeni Obamin izaslanik diplomatski gasio vatre u Afganistanu, Pakistanu i Egiptu, piše američki list The Republic. Kad je Obama trebao nekoga da 2009. nagovori afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija na drugi krug izbora, Kerry je satima ispijao čaj i razgovarao s Karzaijem. Otkad je revolucijom u veljači 2011. svrgnut Hosni Mubarak, 69-godišnji Kerry četiri je puta putovao u Egipat. Očekuje se da Kerry, veteran Vijetnamskoga rata i demokratski predsjednički kandidat 2004., lako od svojih kolega u Senatu dobije potvrdu za novi položaj, čak i od republikanaca koji su mu se prije osam godina, kad je bio protukandidat predsjedniku Georgeu W. Bushu, rugali kao surferu i elitističkome političkom prevrtljivcu. Kao predsjednik vanjskopolitičkog odbora Senata, Kerry je zagovarao smanjivanje nuklearnih arsenala i predvodio napore za senatsku ratifikaciju sporazuma SAD-Rusija o ograničenju strateškog naoružanja (novi START) u prosincu 2010. Klimatske promjene označio je kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti i udružio se s republikancima oko prijedloga zakona o borbi protiv klimatskih promjena, koji još nije prihvaćen u Kongresu. Kod Libije, Egipta i nekih drugih pitanja Kerry je među prvima zagovarao agresivniju američku politiku, kakva je kasnije prihvaćena.