Smatraju da je utvrđivanje činjenica o stradalima i kažnjavanje odgovornih za počinjena kaznena djela osnovni preduvjet normalizacije odnosa, pomirenja, suživota i izgradnje održivog mira.
Udruge ističu da nesrazmjer između vojne sile koja se mjesecima obrušavala na stanovništvo i snage obrane Dubrovnika, u koju je u početnoj fazi bilo najviše 1000 ljudi, nesumnjivo ukazuje da se radilo o osvajačkom pohodu koji je kao političku pozadinu imao za cilj prisilno protjerivanje nesrpskog stanovništva i pripajanje tog područja Crnoj Gori.
Gotovo 240 dana Dubrovčani su živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BiH, navodi se u priopćenju.
U jednogodišnjem ratu na dubrovačkom području, podsjećaju udruge, ubijeno je 116 civila, a više je stotina ranjeno. Poginulo je 430 hrvatskih branitelja, 443 osobe zatočene su u logorima, prognano je 33 tisuće osoba i uništeno je više od 2000 stambenih objekata.
Do danas su zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih u Dubrovniku provedeni ili pokrenuti postupci pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, Županijskim sudom u Dubrovniku i pred Višim sudom u Podgorici.
Udruge ističu da je potrebno uložiti još puno napora na putu ka uspostavljanju odgovornosti i pravde, izgradnji povijesnog pamćenja na temelju činjenica i sprječavanju ponavljanja zločina u budućnosti, a time i vraćanju dostojanstva žrtavama.
"Za društveni proces suočavanja s prošlošću i izgradnju povjerenja neophodno je da svoj dio odgovornosti za zločine preuzmu i nekadašnji donositelji političkih odluka pa je razumljiva ljutnja stradalnika koji očekuju individualizaciju krivnje na izravnoj, ali i najvišoj zapovjednoj, a time i političkoj razini za počinjene zločine", navode u priopćenju.
Smatraju da je unaprjeđenje regionalne suradnje na progonu i kažnjavanju počinitelja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida jedini put koji vodi okončanju tog procesa.