LJUBLJANA
Slovenci u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora odlučuju između aktualnog predsjednika Danila Tuerka i bivšeg premijera Boruta Pahora, a odziv na biralištima vrlo je slab. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je u prva 4 sata od otvaranja birališta u 7 sati glasovalo 211.000 od ukupno preko 1,7 milijuna birača, ili nešto više od 12 posto. To je još manji odaziv birača u odnosu na prvi krug prije tri tjedna kada je u prva 4 sata glasovalo 13,49 posto birača i kada je ukupni izlazak birača na izbore iznosio 47 posto, najmanje na bilo kojim izborima za predsjednika države ili parlament od nastanka samostalne Slovenije. Pretpostavlja se da je još manji broj ljudi na biralištima rezultat slabijih vremenskih prilika, sa snijegom i kišom, ali i zasićenosti birača, te njihova razočarenja političkih elitama koje se je iskazalo i u prosvjedima po slovenskim gradovima uoči izbora. U jutarnjim satima svoje glasove dali su u svojim izborim jedinicama kandidati Danilo Tuerk i Borut Pahor, te predsjednik vlade Janez Janša. Janša je na biralištu u Velenju, gdje je glasovao sa suprogom Urškom, komentirao prosvjede čiji je nastavak najavljen i za idući tjedan, rekavši da je na njima bilo mnogo ekstremnih, i ljevičarskih i desničarskih stajališta, te da su ekstremisti izražavali nezadovoljstvo njegovom vladom, ali i politikom štednje koja prevladava u Europskoj uniji. Pahoru su ankete u izbornom tjednu davale znatnu prednost pred Tuerkom. Slovenska televizija objavit će večeras u 19 sati rezultate izlaznih anketa, a oko 21 sat mogu se očekivati i neslužbeni rezultati sa svih birališta.
BRUXELLES
Europska komisija predlaže zemljama članicama da smanje porezna opterećenja na rad, a povećaju poreze na imovinu, potrošnju te ekološke poreze kako bi nadoknadile gubitak prihoda zbog manjih poreza na rad. Komisija je prošli tjedan objavila godišnji pregled rasta, u kojem preporučuje gospodarske prioritete za narednu godinu. S objavom toga dokumenta započinje europski semestar, instrument za veću koordinaciju proračunskih i gospodarskih politika, koji je uveden u sklopu borbe protiv krize. "Ekonomske studije pokazuju da neki tipovi poreza - poput onih na rad i na prihod - nisu poticajni za rast, dok se porezi na potrošnju i ekološki porezi smatraju poticajnim za rast. Komisija stoga preporučuje zemljama članicama da porezno opterećenje preusmjere s rada i korporatavnih poreza na na potrošnju i ekološke poreze", navodi Komisija. Komisija posebice preporučuje smanjenje poreza na rad, posebice na niskoplaćeni rad. "To ne samo da potiče radnike da rade i poslodavce da zapošljavaju, nego i pridonosi pravednijom poreznom sustavu smanjenjem poreznog tereta za najranjivije", dodaje Komisija. Europska komisija takođe preporučuje proširenje porezne baze, navodeći da povećanje poreznih stopa nije jedini način za povećanje poreznih prihoda. "Pametniji način može biti uklanjanje ili smanjenje poreznih iznimki. Primjerice, ograničavanje korištenja snižene stope PDV-a može donijeti zemljama članicama značajne nove prihode bez daljnjeg povećavanja osnovne stope. Studije pokazuju da bi se u nekim slučajevima ako bi se uklonile sve snižene stope mogla smanjiti osnovna stopa, a da pritom ne dođe do smanjenja poreznih prihoda", kaže Komisija. Prema Komisiji, porezni sustav u nekim zemljama članicama potiče zaduživanje stanovništva i poduzeća, posebno ističući olakšice na hipotekarne kredite. Ekološki porezi koji se plaćaju na energiju i onečišćenje okoliša smatraju se bitnim poticajima ne samo za rast, nego i za ispunjavanje drugih političkih ciljeva poput borbe protiv klimatskih promjena, sigurnosti energije i njezinog učinkovitog korištenja. Komisija poziva zemlje članice da razmisle o ukidanju sniženih stopa PDV-a na energiju.
ZAGREB
Integracija širokog područja gospodarske politike, od bankarske i porezne unije do mogućeg zajedničkog europskog ministarstva financija, ne može se ostvariti bez proporcionalne političke unije, izjavio je bivši britanski premijer Tony Blair, a prenosi u nedjelju američki internetski portal The Huffington Post. HP prenosi Blairovo izlaganje s okruglog stola u Institutu za javnu upravu Berggruen u Berlinu u kojem bivši predsjednik britanske vlade procjenjuje da će se EU raspasti ako se kriza eurozone nastavi u uvjetima duboko politički i gospodarski podijeljene Unije, umjesto Europe s jedinstvenim političkim rješenjem koje bi zadovoljilo različite stupnjeve unutarnje integracije. Blair drži da bi Velika Britanija trebala odigrati konstruktivnu ulogu u oblikovanju te nove Unije, prepoznavajući važnost jače političke integracije za zemlje eurozone i istovremeno paziti da se nužne razlike u ekonomskim pitanjima ne preliju u političke strukture. "To je težak, ali nužan zadatak ako Velika Britanija ne želi biti marginalizirana, a Europa ostati bez tako velike i značajne članice", rekao je Blair. Jedan od problema jače političke unije, drži Blair, osjećaj je bliskosti stanovnika Unije s nacionalnim vladama i parlamentima i izostanak svijesti o jedinstvenoj, homogenoj vlasti kakva primjerice postoji u Sjedinjenim Državama.
"Opasnost se sastoji u tome da, što više približavamo Europu ljudima, to se ljudi osjećaju sve udaljeniji od nje", kaže bivši britanski premijer i ističe da Europi stoga trebaju institucije sposobne izdići se iznad pojedinačnih, nacionalnih interesa. Blair drži da bi najizravniji način uključivanja ljudi bili europski izbori za predsjednika Europskog vijeća ili predsjednika Europske komisije, jer "ljudi mogu razumjeti izbore za neku vodeću funkciju koju obavlja jedan čovjek".
KAIRO
Egipatski Ustavni sud u nedjelju je počeo otvoreni štrajk u znak prosvjeda protiv pristaša predsjednika Mohameda Morsija koji su sucima blokirali ulaz u sudnicu uoči donošenja odluke o legalnosti ustavotvorne komisije, koja je sastavila sporni nacrt ustava usvojen u skupštini kojom dominiraju islamisti. Sud je priopćio kako će s radom nastaviti "kada suci budu mogli donositi odluke bez psihološkog i materijalnog pritiska", prenosi službena agencija Mena. Nekoliko tisuća pristaša egipatskog predsjednika, islamista Mohameda Morsija, okupilo se u nedjelju ujutro ispred zgrade Ustavnog suda u Kairu spriječivši suce da uđu. U petak je egipatska Ustavotvorna skupština prihvatila nacrt novog ustava u kojemu stoji da su načela šerijatskog prava (vjerski propisi iz Kurana), temelji egipatskog zakonodavstva. Morsi je parlamentarnim zastupnicima dao rok za dovršenje rada do veljače 2013., no oni su, a većinom je riječ o islamistima koji ga podupiru, iznenadili Egipćane, donijevši odluku o nacrtu ustava. Morsi je u subotu navečer raspisao referendum o nacrtu ustava za 15. prosinca i u govoru preko državne televizije pozvao Egipćane da iskoriste svoje demokratsko pravo, a više od 100.000 ljudi se okupilo na skupovima širom Egipta u znak potpore predsjedniku i njegovom dekretu kojim si je proširio ovlasti. Ustavni sud je nedjeljne događaje nazvao "crnim danom u povijesti egipatskog pravosuđa".
RAMALAH
Palestinski predsjednik Mahmud Abas u nedjelju je u Ramalahu, po povratku sa sjednice Opće skupštine UN-a u New Yorku, gdje je Palestini odobren status države promatrača nečlanice, izjavio kako Palestinci sada imaju državu. "Sada imamo državu. Palestina je uspjela ostvariti povijesnu stvar u UN-u", rekao je Abas pred više tisuća pristaša okupljenih u kompleksu predsjedničke palače u Ramalahu, prenio je France presse. "Istočni Jeruzalem zauvijek je glavni grad države Palestine", rekao je, dok su ga okupljeni sugrađani oduševljeno pozdravljali. Neki među njima isticali su palestinske nacionalne zastave, a neki žute zastave Abasove stranke Fatah.
JERUZALEM
Izraelska vlada u nedjelju je najavila kao je blokirala transfer financijskih sredstava što ih je prikupio Izrael za Palestinsku samoupravu nakon što je Palestini odobren status države promatrača. Ministar financija Yuval Steinitz je na početku tjednog sastanka vijeća ministara rekao da će 460 milijuna šekela ili oko 92 milijuna eura koji su se tijekom mjeseca trebali prebaciti Palestincima, biti blokirani, objavili su izraelski mediji. "Na samom početku rasprave o statusu Palestine u UN-u kazali smo kako odluka o statusu države promatrača neće proći bez izraelske reakcije", podsjetio je Steinitz. "Ne namjeravam prebaciti financijska sredstva namijenjena Palestinskoj samoupravi tijekom mjeseca kako je bilo najavljeno. Sredstva će se iskoristiti za povrat dugova Palestinske samouprave izraelskoj državnoj elektroprivrednoj tvrtki", kazao je. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponovio je kako izraelska vlada namjerava nastaviti s izgradnjom 3000 dodatnih stanova u području okupirane Zapadne obale i istočnog Jeruzalema.
PARIZ
Europska bespilotna letjelica "Neuron" testirana je blizu Istresa na jugu Francuske, a stručnjaci vjeruju da će u budućnosti imati veliku ulogu u borbenim operacijama, objavio je u nedjelju France 24. Francuska vojna industrija Dassault-Aviation glavni je nositelj projekta pokrenutog 2005. u kojem sudjeluju i druge tvrtke iz Francuske, Italije, Švedske, Španjolske, Grčke i Švedske. Stručnjaci ističu da Neuron nije prototip, nego mu je cilj da europske zemlje testiraju tehnologiju nevidljivosti za neke buduće bespilotne letjelice ili borbene zrakoplove, kao što su Eurofighter ili francuski Rafale. Brojni stručnjaci vjeruju da će naoružane bespilotne letjelice ubuduće imati značajnu ulogu u zračnim bitkama. One bi u prvim danima borbi mogle uništavati neprijateljsku zračnu obranu, ali neće zamijeniti borbene zrakoplove s pilotima, ističu oni.