MEXICO CITY
Enrique Pena Nieto u subotu je položio prisegu za predsjednika Meksika i otvorio mogućnost iskupljenja za njegovu stranku, koja je oblikovala suvremeni Meksiko, ako će uspjeti okončati godine nasilja i loših gospodarskih rezultata. Pena Nieto, 46-godišnji odvjetnik, predstavnik je nove generacije političara Institucionalne revolucionarne stranke (PRI), stožerne meksičke stranke koja je upravljala zemljom između 1929. i 2000. godine, a namjera mu je iskoristiti posljednje povoljnije trendove u meksičkom gospodarstvu kako bi potaknuo brži rast. Dosadašnji meksički predsjednik Felipe Calderon predao je u ponoć vlast Enriqueu Peni Nietu na simboličnoj svečanosti u nacionalnoj palači u središtu grada Mexica. Calderon je potom u subotu popodne predao novom predsjedniku crvenu, bijelu i zelenu predsjedničku lentu u parlamentu gdje je Pena Nieto položo prisegu. PRI s Penom Nietom prekida 12-godišnju vladavinu konzervativne Stranke nacionalne akcije (NAP) s predsjednikom Vicenteom Foxom od 2000. do 2006. i Felipeom Calderonom od 2006. do 2012. godine. Pena Nieto pobijedio je na predsjedničkim izborima, na kojima se glasuje u samo jednom krugu, s 39 posto glasova, više od šest posto više od njegovog ljevičarskog konkurenta Andresa Manuela Lopeza Obradora. Predsjednički mandat je ograničen na šest godina i ustavom je zabranjen reizbor. Tijekom polaganja predsjedničke prisege pred zgradom parlamenta okupilo se nekoliko tisuća prosvjednika, uglavnom iz ljevičarskih skupina koje su podržavale glavnog suparnika novog predsjednika i protive se njegovim planovima reforme.
Policija je uporabila suzavac kako bi rastjerala prosvjednike koji su tresli metalne ograde nastojeći omesti polaganje prisege. Na drugim su mjestima prosvjednici bacali Molotovljeve koktele.
KAIRO
Sirijska oporbena koalicija u subotu je izrazila spremnost da pusti međunarodne mirovne snage u Siriju, ako predsjednik Bašar al-Asad i njegovi saveznici odstupe s vlasti. Glasnogovornik oporbene koalicije Valid al-Buni, na pitanje o izjavi UN-ovog posrednika Lakhdara Brahimija da će se primirje moći održati samo ako ga nadgleda mirovna misija, rekao je da bi oporba prihvatila razmještanje mirovnjaka ako prije toga Asad odstupi s vlasti. Pitanje mirovnjaka izuzetno je osjetljivo. Mnogi u oporbi se pribojavaju da bi to moglo dovesti do podjele zemlje po etničkim i vjerskim crtama i stvoriti utočište za lojalne Asadu na području blizu Sredozemlja gdje živi manjinska sekta alavita. Buni je rekao da je oporba otvorena za svaki prijedlog ako se uklone Asad i njegovi saveznici, među kojima su čelni ljudi vojske i službi sigurnosti."Ako je to prvi uvjet onda možemo o svemu razgovarati. Neće biti nikakvog političkog procesa dok ne odu vladajuća obitelj i svi koji podupiru režim", dodao je."Tko god iznosi politički plan mora znati da, nakon 50.000 mrtvih, 200.000 ranjenih i pet milijuna raseljenih, Sirijci neće prihvatiti da ostanu oni koji su ih tlačili i ubijali posljednjih 50 godina". Buni je izjavu dao na konferenciji za tisak po završetku prvog punog sastanka 60-ročlane koalicije u Kairu.
BEJRUT
U glavnome sirijskom gradu Damsku i u Homsu u subotu ponovno funkcionira internet, kazali su stanovnici obaju gradova, nakon dvodnevnog prekida, koji stručnjaci pripisuju vlastima. Vlada predsjednika Bašara al Asada je i prije prekida internetskih i telefonskih veza optužena za blokiranje komunikacija oporbe i pobunjenika tijekom 20-mjesečne pobune. No vlasti su objaville kako je do prekida došlo zbog terorističkog napada ili zbog tehničke pogreške. "Većina stanovnika glavnoga grada sada ima pristup internetu", rekao je jedan stanovnik Damaska za Reuters putem Skypea. Još nije poznato jesu li internetske veze uspostavljene u cijeloj zemlji, a sirijski Opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu ima podatake prema kojemu su telefonske i internetske veze uspostavljene u većini sirijskih pokrajina.
MOSKVA
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u subotu je optužio zapadne države da pokušavaju potaknuti razvoj demokracije u drugim zemljama "željezom i krvlju", govoreći pritom u prilog odluci Moskve koja se odbila pridružiti onim zemljama koje traže odlazak s vlasti sirijskoga predsjednika Bašara al Asada.
Ponovivši poruku predsjednika Vladimira Putina, Lavrov je upotrijebio oštre riječi u govoru održanom pred vijećem za vanjsku i obrambenu politiku, samo dva dana prije Putinova putovanja u Tursku gdje će, kako se očekuje, razgovorima dominirati problem rata u Siriji. "Rusija se ne protivi zapadnjačkom utjecaju niti želi iz inata 'gurati štap u kotač' u projekte koje inicira Zapad", rekao je Lavrov. "Činjenica je da pokušaj poticanja razvoja demokracije željezom i krvlju ne funkcionira i to je postalo jasno posljednjih mjeseci, u prošlih godinu i pol", kazao je. Moskva tvrdi da zapadne i zaljevske države potiču pobunjenike u Siriji koji traže zbacivanje Asada dok Sjedinjene Države i Europa optužuju Kremlj da štiti sirijskog predsjednika tijekom 20 mjeseci krvoprolića.
BERLIN
Njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdila je u subotu potporu njene zemlje Izraelu, dva dana nakon što je Berlin razočarao židovsku državu suzdržavanjem od glasovanja u UN-u o palestinskom statusu. Njemačka, koju će idućeg tjedna posjetiti izraelski premijer Benjamin Netanyahu i veći broj njegovih ministara, u četvrtak je na Općoj skupštini UN-a bila među suzdržanima u glasovanju koje je de facto priznalo suverenitet palestinske države. Netanyahuova vlada se nadala da će se Berlin pridružiti SAD-u i još nekoliko drugih država u protivljenju rezoluciji. Njemačka, koja nosi teret sjećanja na nacistički režim i holokaust, snažan je saveznik Izraela na diplomatskoj pozornici. "Njemačka će uvijek stajati na strani Izraela u pitanju izraelske sigurnosti", rekla je Merkel u svom tjednom podcastu. "Izrael nema samo pravo nego i obvezu štititi svoje građane", dodala je glede njemačke potpore Izraelu tijekom posljednjih sukoba s Hamasom.
MOSTAR
Uspješno je okončan operativni zahvat kuka ministra financija i riznice BiH Nikole Špirića u subotu u kliničkoj bolnici u Banjoj Luci nakon što je večer ranije doživio prometnu nesreću, priopćili su iz službenog izvora. "Naš kirurški tim predvođen dežurnim liječnikom Nikolom Bojićem, načelnikom traumatologije, uspješno je kirurški zbrinuo povredu kuka pacijenta Nikole Špirića", navodi se u priopćenju kliničnog centra u Banjoj Luci. Državni ministar financija i riznice BiH Nikola Špirić primljen je u bolnicu s napuknućem zdjelice i kuka nakon prometne nesreće koja se sinoć dogodila u Drvaru.
MOSTAR
Srpska demokratska stranka (SDS) pozvala je u subotu institucije Republike Srpske da Haaški sud proglase protusrpskom institucijom te osiguraju pomoć Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću u procesima koji se vode u Den Haagu. SDS, koja je članica vladajuće koalicije na razini države, pozvala je sa sjednice glavnog odbora na donošenje posebne rezolucije o osudi Haaškog suda kao "protusrpske i političke institucije". Izražen je prosvjed zbog posljednjih oslobađajućih presuda izrečenih hrvatskim generalima i albanskim dužnosnicima. "Narodna skupština i sve institucije u Republici Srpskoj trebaju se jasno distancirati od odluka Haškog tribunala i pronaći način kako pomoći osuđenicima iz reda srpskog naroda koji trpe strahovitu nepravdu", rekao je predsjednik SDS-a Mladen Bosić. Ta je stranka pozvala vladu Republike Srpske da po uzoru na vlasti Hrvatske i Kosova osiguraju pomoć ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću i vojnom vođi generalu Ratku Mladiću i ostalim srpskim optuženicima.
BEOGRAD
U Muzeju povijesti Jugoslavije (MIJ) u Beogradu u subotu je otvorena izložba "Jugoslavija od početka do kraja: 1919-1990", koja će, kao jedan od budućih stalnih postava tog muzeja, posjetiteljima nuditi povijesnu priču o 94 godine otkad su južnoslavenski narodi stvorili zajedničku državu. Koncept izložbe temelji se na 10 fenomena, podijeljenih po nazivima, među ostalim: "Jugoslavija - osobna karta", "Teritorij i državni simboli", "Atentati", "Narodi Jugoslavije", "Hrvatski proljećari i srpski liberali", "Lice i naličje režima" i "Kraj Jugoslavije". Ideja autora izložbe nije bila da kronološki prikažu slijed najvažnijih događaja, već da obrade najvažnije fenomene i elemente koji su obilježili države i društva koja su nastajala i smjenjivala se na teritoriju koji je više od sedam desetljeća nosio zajedničko ime - Jugoslavija.
Priprema novog stalnog postava muzeja povijesti Jugoslavije započela je 2009. godine dogovorom i konzultacijama u kojima su sudjelovali stručnjaci iz različitih oblasti.
Potom je međunarodni tim usuglasio i usvojio koncept izložbe, a utemeljen je regionalni tim kustosa i autora koji čine sociolog dr. Jovo Bakić, povijesničari dr. Hrvoje Klasić, dr. Ivana Dobrivojević, dr. Vladimir Petrović, dr. Srđan Cvetković i Ana Panić, kustos MIJ-a. Recenzenti izložbe su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske, Husnija Kamberović iz Bosne i Hercegovine, Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. Marković iz Srbije, a cilj je da se stvori prostor koji će suvremeno, atraktivno i objektivno upoznati posetitelje s jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih državotvornih eksperimenata u 20. stoljeću. Izložba će trajati tri mjeseca, a prati je otvoreni poziv na dijalog, primjedbe, sugestije, okrugle stolove i regiranja stručne i akademske javnosti i publike, što bi u cjelini trebalo činjenicama pridonijeti budućem stalnon postavu izložbe o povijesti Jugoslavije.