Kako se navodi u priopćenju, Agencija je, nakon 15 provedenih natječaja za četiri IPARD mjere, do sada ugovorila 249 projekta s ukupnim iznosom ulaganja od gotovo milijardu kuna te iznosom ugovorene potpore od pola milijarde kuna.
Od ukupnog iznosa ugovorene potpore 75 posto sredstava je osigurano iz sredstava proračuna Europske unije, dok je 25 posto sredstava osigurano iz državnog proračuna.
Te podatke Agencija iznosi u priopćenju u kojem napominje da, "iako postoje predrasude da se do sredstava pretpristupnog fonda IPARD dolazi vrlo teško, činjenice govore same za sebe".
Ističu također da su najviše sredstava iz IPARD-a povukle Osječko-baranjska (33 projekta) i Istarska županija (44 projekta), a prate ih Zagrebačka (20 projekata), Varaždinska (15 projekata), Sisačko-moslavačka (14 projekata) te Karlovačka županija (14 projekata).
Najbrojnija ulaganja odnose se na sektor ruralnog turizma u mjeri 302 "Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti", te na sektor voća i povrća u sklopu mjere 101 "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva", koji je, kažu u Agenciji, "apsolutni hit IPARD-a s ukupno 66 ugovorenih projekata".
Sektor voća i povrća, ali u obliku prerade, najpopularniji je i u mjeri 103 "Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda", dok su se atraktivnim pokazali i sektori ribarstva i mesa.
Jedinice lokalne samouprave koje imaju manje od 10 tisuća stanovnika, koje su prihvatljivi korisnici u mjeri 301 "Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture", najviše zanimanja pokazale su za projekte u sektorima kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda te lokalnih nerazvrstanih cesta, za koje se može ostvariti povrat sredstava u iznosu od 100 posto.
Za ugovaranje IPARD projekata preostaje još 2013. pa se očekuje ugovaranje svih raspoloživih sredstava iz IPARD programa, navode iz Agencije u kojoj još i važnijom od iskorištenosti novaca iz IPARD programa smatraju činjenicu da će korisnici tog pretpristupnog fonda, državna administracija i ostali sudionici u tom procesu steći potrebna znanja i iskustva za korištenje znatno većih sredstava koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju po ulasku u EU.
IPARD je za poljoprivrednike jedan od najznačajnijih i najpovoljnijih oblika financiranja koji nudi različite mogućnosti za unapređenje poslovanja u sektoru poljoprivrede. Korisnici IPARD programa, ovisno o mjeri, mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, tvrtke i jedinice lokalne samouprave, ali i fizičke osobe koje se ne bave poljoprivredom, podsjećaju iz Agencije.