BRUXELLES - Izvanredni summit čelnika zemalja članica EU-a, na kojem je kao promatrač sudjelovao hrvatski premijer Zoran Milanović, završio je u petak popodne bez dogovora o višegodišnjem financijskom okviru (MFF) za razdoblje 2014-2020, a novi sastanak na tu temu trebao bi se održati početko sljedeće godine. "Razlike između zemalja članica su dosta velike, ali sastanak nije bio loš, nije bilo drame. Dogovoreno je da se nađemo sljedeće godine, pretpostavljam u siječnju, a predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy dobio je zadaću da dalje radi na usklađivanju teksta zaključaka i stajališta koji su dosta različiti", rekao je nakon sastanka hrvatski premijer Zoran Milanović. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je u noći na petak predstavio novi prijedlog za razdoblje 2014-2020 od 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji. Van Rompuyev prijedlog je u realnim iznosima za 20 milijardi eura, odnosno dva posto, manji u odnosu na proračunski okvir za sadašnje sedmogodišnje razdoblje 2007-2013. Prijedlog predsjednika Europskog vijeća nije dobio potporu, stoga je odlučeno da se o tome nastave razgovori i pokuša postići konsenzus. Milanović je rekao da je Hrvatska u ovim razgovorima dobro prošla. "Mi smo u ovoj priči za sada dobro prošli, plus minus trebamo uplatiti četiri milijarde eura, a imamo šansu dobiti natrag 11,5 milijardi. To je ono što moramo osigurati, moramo se za to izboriti jer to nije servirano na tanjuru", rekao je Milanović, ograđujući se da je to prijedlog koji nije još usvojen.
SARAJEVO - Pravosudne vlasti Bosne i Hercegovine vode istragu o mogućim ratnim zločinima počinjenim tijekom završnih ratnih operacija na zapadu te zemlje u rujnu 1995., no nitko od nadležnih tijela nije potvrdio pisanje nekih medija o postojanju raspisane tjeralice niti uhidbenog naloga za generala Antu Gotovinu, doznaje u petak Hina. "Tužiteljstvo BiH vodi istragu protiv većeg broja osumnjičenih u predmetu u kojem se istražuju događaji koji su se dogodili u okviru akcija 'Maestral' i 'Južni potez', no detalje u svezi s navednim predmetom ne možemo iznositi", kazao je Hini glasnogovornik bosanskohercegovačkog državnog tužiteljstva Boris Grubešić. U Tužiteljstvu BiH tako nije bilo moguće dobiti potvrdu tko je sve obuhvaćen istragom, no predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske su ranije naveli kako su još 2009. državnom tužiteljstvu podnijeli kaznenu prijavu protiv generala Gotovine te još četrnaest osoba. Njih se tereti da su odgovorni za smrt više od 600 osoba tijekom operacija oslobađanja dijelova zapadne Bosne odnosno Mrkonjić Grada, Glamoča, Bosanskog Grahova, Bosanskog Petrovca, Drvara, Šipova, Ključa i Bosanske Krupe. Glasnogovornica MUP-a RS Mirna Šoja kazala je u petak kako ne postoji tjeralica za generalom Gotovinom koju bi raspisala entitetska policija i to tim prije što je cijeli slučaj u nadležnosti državnog tužiteljstva pa bi o raspisivanju tjeralice odluku mogao donijeti samo Sud BiH. U Sudu BiH rečeno je pak kako ne prakticiraju davati informacije o tome za kim je raspisana tjeralica.
ZAGREB - Od travnja iduće godine ruski će građani za ulazak u Hrvatsku trebati vizu pa su zbog toga u Moskvi održane političke konzultacije, objavljeno je u petak iz ministarstva vanjskih i europskih poslova. Pomoćnica ministrice Andreja Metelko-Zgombić održala je u četrtak političke konzultacije u ministarstvu vanjskih poslova u Moskvi, o primjeni sporazuma između hrvatske i ruske vlade o uzajamnim putovanjima hrvatskih i ruskih državljana koji je potpisan u ožujku 2010. u Moskvi. Sporazum će stupiti na snagu 31. ožujka 2013. i njime će se uvesti klasičan vizni režim između dviju zemalja, u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. U hrvatskom veleposlanstvu u Moskvi održan je i sastanak s ruskim turističkim agencijama o pripremama za primjenu toga sporazuma jer se procjenjuje kako će se u Rusiji izdavati oko 150 tisuća viza za Hrvatsku na godinu, što je triput više nego u svim ostalim hrvatskim diplomatskim misijama i konzularnim uredima zajedno. Hrvatsko izaslanstvo posebno je istaknulo kako vizni režim ne bi trebao biti zapreka dolasku ruskih turista u Hrvatsku. Hrvatska će od 1. srpnja 2013. postati članica EU-a, a ruska agencija RIA objavila je da hrvatska viza ruskim građanima neće vrijediti za ostale članice Unije.
SARAJEVO - Ministri znanosti zemalja u jugoistočnoj Europi u petak su na sastanku u Sarajevu usvojili zajedničku deklaraciju o suradnji koja bi trebala otvoriti put jačanju ukupnih odnosa. Na skupu, koji se pod pokroviteljstvom UNESCO-a održava svake dvije godine, sudjelovali su ministri i predstavnici ministarstava znanosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Bugarske, Makedonije, Crne Gore, Grčke, Moldavije, Srbije, Rumunjske i Turske. Domaćin sastanka, ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, novinarima je kazao kako je postignuta suglasnost o potrebi jačanja partnerstva između javnog i privatnog sektora u području znanosti, tehnologije i inovacija te suradnja kroz međunarodne projekte i fondove koji nude potporu istraživanjima. "Još je jednom potvrđeno da ministri znanosti jugoistočne Europe dijele zajedničko stajalište po kojemu znanost nadilazi političke granice jačajući ukupne odnose", kazao je Nović. Dodao je kako je upućen zajednički poziv UNESCO-u, Europskoj uniji i drugim međunarodnim organizacijama da pruže potporu zemljama jugoistočne Europe u jačanju domaćih i regionalnih znanstvenih kapaciteta.
BEOGRAD - Srbijanski ministar obrane Aleksandar Vučić rekao je u petak da Srbija, poštujući svoj ustav, neće ulaziti u NATO niti bilo koji drugi vojni savez, izvijestila je Radio-televizija Srbije (RTS). "Srbija, poštujući svoj ustav i parlamentarnu deklaraciju, neće ulaziti u NATO ni u koji drugi vojni savez, ali će kroz program Partnerstvo za mir nastaviti daljnju modernizaciju i profesionalizaciju oružanih snaga, kao i unaprjeđenje i razvitak operativnih i funkcionalnih sposobnosti vojske", rekao je Vučić u Oslu nakon stastanka s norveškim dužnosnicima. On je u Oslu razgovarao s članovima stalnog odbora norveškog parlamenta i norveškom ministricom obrane Anne Grete Strom Eriksen.
KAIRO - Ukaz egipatskog predsjednika Mohameda Mursija prema kojem se njegove odluke ne mogu pravno osporavati do izbora novog parlamenta izazvao je u petak bijes njegovih protivnika koji ga optužuju da je novi Hosni Mubarak i otima revoluciju. Tisuće prosvjednika napunile su trg Tahrir, središte pobune protiv Mubaraka 2011., tražeći Mursijevu ostavku i optužujući ga da je izvršio državni udar. Nasilnih prosvjeda bilo je u Aleksandriji, Port Saidu i Suezu. Mursijevi pomoćnici su rekli da je predsjednički ukaz donesen kako bi se ubrzala tranzicija koja se previše produžila uslijed pravnih prepreka ali Mursijevi protivnici su predsjednika brzo osudili kao novog autokratskog faraona koji želi Egiptu nametnuti svoju islamističku viziju. "Ja sam za sve Egipćane. Neću biti pristran spram ni jednog sina Egipta", rekao je Mursi na pozornici ispred predsjedničke palače i dodao da on radi za društvenu i gospodarsku stabilnost i rotaciju vlasti. Predsjednik, koji je potekao iz sadašnje vladajuće islamističke stranke Muslimanske braće, u četvrtak je ukazom zabranio svako pravno osporavanje svojih odluka dok se ne izabere novi parlament.
BRUXELLES - Europska unija u petak je pozvala egipatskog predsjednika Mohameda Mursija na poštivanje "demokratskog procesa" nakon što si je on u četvrtak ukazom proširio ovlasti. Vidjeli smo nedavnu izjavu predsjednika Mursija. Najvažnije je da se demokratski proces provede skladu s obvezama koje su preuzele egipatske vlasti o odvajanjima ovlasti, neovisnosti pravosuđa, zaštiti elementarnih sloboda i organizaciji demokratskih parlamentarnih izbora čim bude moguće", stoji u priopćenju glasnogovornice šefice europske diplomacije Catherine Ashton. Povećanje ovlasti predsjednika oporba naziva diktatorskim odstupanjem. Mursi je u petak svojim pobornicima, okupljenim ispred predsjedničke palače rekao da je Egipat na putu slobode i demokracije, dok su se prosvjedni skupovi oporbe odvijali u nekoliko egipatskih gradova.
GAZA - Izraelska vojska je u petak u Pojasu Gaze ubila jednog Palestinca blizu granice, što predstavlja prvi test za primirje između Izraela i Hamasa na vlasti u palestinskoj enklavi. Glasnogovornik Hamasa je ukazao na prvo izraelsko kršenje primirja i precizirao da će o tome izvijestiti Egipat, posrednika dogovora. Jedan dvadesetogodišnjak je ubijen a 19 Palestinaca je ranjeno kada su izraelski vojnici pucali na skupinu poljoprivrednika u jednom selu istočno od Khan Junesa, precizirao je jedan glasnogovornik hitne službe u Gazi. Svjedoci su rekli da su vojnici pucali sa svog položaja na skupinu Palestinaca, uglavnom poljoprivrednika, koji su išli na svoje farme blizu granice. Vojska je zabranila pristup do graničnog pojasa pod prijetnjom otvaranja vatre. Vojska je navela da se oko 300 Palestinaca pokušalo približiti sigurnosnoj ogradi. Vojnici su ispalili pucnjeve upozorenja, ali Palestinci su se nastavili kretati i zatim su im pucali u noge, rekla je jedna vojna glasnogovornica.
SARAJEVO - Nekoliko stotina ljudi ponovno je u petak mirnim prosvjedima u središtu Sarajeva iskazalo solidarnost s Palestincima, osudivši istodobno Izrael zbog napada na pojas Gaze. Na poziv nevladine udruge "Front" između 300 i 400 ljudi u koloni je prošlo središtem Sarajeva zaustavivši se pred spomenikom posvećenom djeci ubijenoj tijekom opsade toga grada od 1992. do 1995. godine.
Prosvjednicima su se priključili i Palestinci koji se školuju ili rade u BiH, a među njima je bio i palestinski veleposlanik u toj zemlji Khaled Alltarash. Na transparentima koje su nosili bile su ispisane poruke protiv ubijanja civila, osude Izraela te zahtjevi za primanje Palestine u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.
MOSKVA - Rusija je u petak ponovila protivljenje postavljanju NATO-ovih projektila Patriot na tlu Turske duž granice sa Sirijom, jer smatra da bi se tim potezom povećala opasnost od "teškog oružanog sukoba". "Što više se gomila oružja, veća je opasnost da bude upotrijebljeno", izjavio je novinarima ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. "Svako gomilanje oružja stvara opasnost i vjerojatno izaziva one koji su skloniji uporabi sile, a povećava i opasnost od mogućnosti da neka provokacija ne potakne težak oružani sukob. To želimo izbjeći pod svaku cijenu", dodao je.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u petak je pokušao umiriti Rusiju oko postavljanja projektila Patriot u Turskoj duž granice sa Sirijom, napomenuvši da je riječ o "isključivo obrambenoj" mjeri. Rasmussen je u telefonskom razgovoru ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu rekao da "ni na koji način nije riječ o uspostavi zabrane zone letenja ili o ofenzivnim operacijama", rekla je glasnogovornica NATO-a Carmen Romero u Bruxellesu. Rasmussen je Lavrovu objasnio da se raspoređivanjem projektila želi "osnažiti sposobnost turske protuzračne obrane u cilju zaštite stanovništva i teritorija Turske". "Taj će potez odvratiti moguće prijetnje i time pridonijeti smanjivanju krize na jugoistočnoj granici NATO-a", rekla je glasnogovornica. Rusija je prije toga u petak ponovila protivljenje postavljanju NATO-ovih projektila Patriot na tlu Turske duž granice sa Sirijom, jer smatra da bi se tim potezom povećala opasnost od "teškog oružanog sukoba"
LONDON - Novi virus iz iste obitelji kao SARS otkriven u rujnu kad je izazvao i globalnu uzbunu, sad je ubio dvije osobe u Saudijskoj Arabiji i Kataru pa je ukupan broj inficiranih narastao na šest, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Agencija Ujedinjenih naroda za zdravstvo izdala je krajem rujna globalno upozorenje u kojem stoji da je virusom koji prije nije napadao čovjeka inficiran 49-godišnjak u Kataru. On je prije toga bio u Saudijskoj Arabiji, a ondje je još jedan muškarac umro od istog virusa. U petak je WHO objavio da su zabilježena još četiri slučaja te da je jedan od novih pacijenata umro. "Novi su slučajevi identificirani u sklopu pojačanog nadzora u Saudijskoj Arabiji (tri zaraze, jedan smrtni slučaj) i u Kataru (jedan slučaj)", objavio je WHO. Novi virus poznat je i kao koronavirus i dijeli neke simptome sa SARS-om, teškim akutnim respiratornim sindromom koji se pojavio u Kini 2002. i ubio svakog desetog od osam tisuća zaraženih diljem svijeta. Potvrđeni su simptomi vrućica, kašalj i teškoće u disanju. Zaraza koronavirusom, kao i druge respiratorne infekcije pa i gripa, kapljična je zaraza.
BEOGRAD - Ruski ministar financija Anton Siluanov potvrdio je u petak u Moskvi da je Rusija odobrila Srbiji zajam od 800 milijuna dolara za željezničku infrastrukturu uz petogodišnji rok otplate, izvijestili su mediji u Beogradu. Siluanov je precizirao da će kredit biti dostupan Srbiji već ove godine uz kamatu od 4,1 posto na godišnjoj razini, navode srbijanski mediji pozivajući se na ruske agencije Ria Novosti i Interfaks. Među predviđenim projektima koje će Srbija financirati ruskim kreditom je i kupnja dizelsko motornih vlakova od ruske tvrtke "Metrovagonmaš". Ukupna vrijednost projekata procenjena je na 920 milijuna dolara, a Srbija će morati osigurati 15 posto novca, odnosno 120 milijuna dolara.
SARAJEVO - Predstava "Gospođa ministarka" zagrebačkog satiričkog kazališta "Kerempuh" proglašena je najboljom na kazališnom festivalu što je u petak završen u Brčkom u Bosni i Hercegovini. Grand prix ovog festivala Kerempuhova "Gospođa ministarka" u režiji Olivera Frljića zaslužila je u konkurenciji osam predstava od kojih su šest u izvedbi bosanskohercegovačkih kazališta a jedna je bila iz Srbije. Za najbolje izvedbe bosanskohercegovačkih kazališta proglašene su predstave "Kad bi ovo bio film" sarajevskog Narodnog kazališta u režiji Dine Mustafića te "Grebanje ili kako se ubila moja baka" Narodnog kazališta iz Zenice redateljice Selme Spahić.