ZAGREB - Iako su svi saborski klubovi danas podržali nakanu uređivanja biračkih popisa, HDZ se žestoko usprotivio prijedlogu zakona o registru birača, prigovorivši Vladi da tim rješenjem želi ograničiti biračko pravo dijelu hrvatskih državljana, posebno onima koji žive izvan Hrvatske, tzv. dijaspori. Davorin Mlakar (HDZ) Vladu je prozvao da predloženim institutom aktivne registracije zapravo želi smanjiti broj birača, posebno u dijaspori. "Ne može se biračko pravo oduzeti osobama kojima je to pravo dao Ustav", naglasio je Mlakar, ističući da je HDZ itekako zainteresiran za uređenje popisa birača, ali ne na način kako to predlaže Vlada. Ministar uprave Arsen Bauk odgovorio je kako nitko iz registra birača neće biti izbrisan, izrazivši žaljenje što HDZ ne podupire zakon ni u prvom čitanju, budući da će do njegova izglasavanja Vlada razmotriti sve prigovore i sugestije. Josip Salapić istaknuo je kako HDSSB podupire prijedlog Vlade i nakanu korigiranja biračkih popisa, kako bi zaista u Hrvatskoj znali tko može glasovati na svim izborima. Nada Turina Đurić najavila je potporu HNS-a predloženom zakonu, te pozvala da se, u ovo doba "posvemašnje informatizacije", razmotri mogućnost elektronskog glasovanja na izborima, odnosno putem interneta. Boro Grubišić (HDSSB) također je HNS-u zamjerio odnos prema iseljenoj Hrvatskoj, na što mu je Nada Turina Đurić odgovorila kako u HNS-u smatraju deplasiranim slušati "prodike od stranke u kojoj ima eksperata za brojanje glasova i glasačkih kutija". Aludirala je pritom na priznanje HDSSB-ovca Ivana Drmića da je, kada je bio u HDZ-u, sudjelovao u namještanju stranačkih izbora 2002. na kojima je na čelo HDZ-a došao Ivo Sanader. Grubišić je od predsjedavajuće Dragice Zgrebec zatražio da opomene HNS-ovu zastupnicu, koja, rekao je, svjesno obmanjuje javnost, ističući kako HSSSB nikada nije svoje vodstvo birao na nelegalan način, te poručio HNS-u da se "skrio iza skuta SDP-a kako bi dobio svojih 15 zastupnika". Tonka Ivčević (SDP) je predloženi zakon označila kao korak naprijed u uređenju izbornog sustava i rješavanju problema koji se pojavljuju tijekom izbora. Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) izrazio je nezadovoljstvo jer vladajući ponovno zakonska rješenja vezana uz izbore žele donijeti tek pola godine prije izbora (lokalnih), prozivajući ih da se Hrvatska još uopće nije ozbiljno počela pripremati za izbore za Europski parlament, koji bi se, po njegovu mišljenju, trebali održati isto kao i lokalni.
ZAGREB - Zoran Grgić, član Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi, rekao je kako mu iz jučerašnjih poruka državnog vrha nije razvidna odluka o smjeni predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miševića, ocijenivši da to što je Miševićevo izvješće o nadzoru izlista telefonskih poziva drugačije nego ranije nije nikakva osnova za smjenu. Naglasivši kako izjavu ne daje u svojstvu člana Vijeća nego kao sudski vještak, Grgić je novinarima u Hrvatskom saboru kazao kako iz izjava predsjednika Republike Ive Josipovića i premijera Zorana Milanovića iščitava da je Miševićevo izvješće bilo bitno različito od prethodnih, iz čega zaključuje da je Mišević pronašao nezakonitost i o tome izvijestio vlasti. "Tako sam si ja preveo riječi predsjednika i premijera, što po meni nije nikakva osnova za smjenu, upravo suprotno. Ali, vjerujem da će mješovito neovisno povjerenstvo po tom pitanju ući u detalje", rekao je. Upitan podupire li HDZ-ovu najavu osnivanja saborskog istražnog povjerenstva o aferi nadzora telefonskih ispisa ili smatra da to treba rješavati Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, odgovorio je kako bi "zbog mira u javnosti" bilo dobro da se osnuje povjerenstvo. "S obzirom da je ovo izuzetno teška afera koja je već u medijima duboko odjeknula, mislim da bi zbog mira u hrvatskoj javnosti bilo bolje da to obavi mješovito istražno povjerenstvo, a nije isključeno da to obave i druga tijela", rekao je Grgić. Na pitanje kako tumači stav vladajućih da je sigurnosni sustav pod dubokim utjecajem HDZ-a, odgovorio je kako ne želi ulaziti u političke ocjene. Istaknuo je da je Vijeće, u deset godina rada, svaki put kada je u radu obavještajnog aparata pronašlo nezakonitost ili sumnju vezanu uz političko djelovanje to prijavilo Odboru za nacionalnu sigurnost i to je ušlo u njegovo završno izvješće. "Da je bilo nešto na tu temu, Vijeće bi izvjestilo javnost", rekao je Grgić, a upitan znači li to da nema nikakvog obračuna unutar obavještajne zajednice, odgovorio je kako o tome ne može suditi. Upitan smatra li da bi trebalo povećati nadležnost Vijeća, odgovorio je kako je Vijeće tražilo nadzor nad Operativno-tehničkim centrom (OTC), te istaknuo da je OTC "jedno uslužno tehničko tijelo koje izvršava ono što su dobili u nalog".
ZAGREB - Kulturne i kreativne industrije u okviru programa Kreativna Europa, novog programa za kulturu Europske unije, središnja je tema seminara koji se održava danas u Muzeju Mimara, u organizaciji Ministarstva kulture, Francuskog instituta i mreže Relais Culture Europe France. Program Kreativna Europa poduprijet će europsku kinematografiju, kulturni i kreativni sektor s ciljem njihovog doprinosa održivom rastu i zapošljavanju, a predloženi proračun od 2014. do 2020. je 1,8 milijardi eura. Prema europskim istraživanjima, kultura je sve važnija u razvoju gospodarstva jer sudjeluje s ukupno 4,5 posto BDP-a obuhvaćajući više od 8,5 milijuna radnih mjesta. Taj program EU osmišljen je oko postavki da će kulturni sektor omogućiti gospodarski razvoj Europe, da je kultura važan dio europskih vanjskih poslova te da se u Europi kao političkom prostoru odredi koja su kulturna prava koja treba ostvariti, istaknuto je na seminaru. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić ocijenila je da seminar neće pružiti samo informacije o tom programu, već i pokazati kako povezati razine lokalne vlasti u Hrvatskoj koje su, ustvrdila je, ostale relativno nezainteresirane i neaktivne kada je riječ o tome kako se razvija kulturna politika u Europi i kako će se financirati prostor kulture i umjetnosti. O fenomenu kulturnih industrija u kontekstu njihove proturječnosti, ali i nužnosti govorio je Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra. Francuski veleposlanik u Hrvatskoj Jerome Pasquier istaknuo je kako se u ovom trenutku, zahvaljujući Festivalu Hrvatske u Francuskoj, Hrvatsku vrlo pozitivno percipira u toj zemlji. O kulturnim i kreativnim industrijama u globaliziranom svijetu, njihovoj percepciji i razvoju, govorio je Francois de Bernard, predsjednik Grupe za studije i istraživanja o globalizaciji.
ZAGREB - Hrvatski autoklub (HAK) obilježio je danas 20. obljetnicu provedbe vozačkih ispita prigodnom svečanošću na kojoj prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić istaknuo da HAK funkcionira na europskoj razini i da se to vidi i po njegovim rezultatima. Izgradnja institucija nekog društva važna je pretpostavka njegova razvoja, a HAK kao institucija ima cijeli niz javnih ovlasti - kontrola autoškola, kvalitete i ujednačavanje s europskom praksom, stanica za tehnički pregled, homologacija automobila, izdavanje međunarodnih vozačkih dozvola i drugo. Postoji cijeli niz poslova koji HAK obavlja za državu bez troška za državu, istaknuo je Čačić podsjetivši da HAK djeluje već 106 godina. Smanjena je smrtnost u cestovnom prometu u posljednjih 20 godina više od tri puta i HAK je sustav koji danas okuplja 70.000 ljudi te ima funkciju razvoja građanskog društva koje bez automobilizma ne bi bilo kakvo je danas, pa ni turizma. Predsjednik HAK-a Slavko Tušek podsjetio je da je HAK 1. lipnja 1992. počeo provoditi vozačke ispite te je cilj smanjiti broj smrtno stradalih na hrvatskim prometnicama u ovom desetljeću, koji je 90-tih bio 29,6 na 100.000 stanovnika, a prošle godine 9,7 što je najbolji rezultat do sada.
ZAGREB - Zagrebački kriminalist Antun Gugić posvjedočio je danas na suđenju Tomislavu Merčepu da su tragovi ubojstva zagrebačke obitelji Zec 1991. vodili prema pričuvnoj postrojbi MUP-a za koju je, po podacima dobivenim od MUP-a, bio nadležan Merčep. "Indicije su se slagale i to je vodilo prema MUP-u", rekao je na zagrebačkom Županijskom sudu svjedok Gugić, bivši načelnik odjela za suzbijanje općeg kriminaliteta zagrebačke policije koji je osnovao ekipu za očevid, nakon što su 7. prosinca 1991. dobili podatak o ubojstvu Mihajla Zeca. Svjedok je ustvrdio da skupina pripadnika pričuvnog sastava MUP-a nije bila na izvršenju zadataka te da nisu namjeravali likvidirati Mihajla Zeca, već od njega uzeti novac. No, tada je, kazao je, "nešto krenulo po zlu" jer je Mihajlo Zec, koji je dobro poznavao jednog od pripadnika postrojbe Muniba Suljića, pokušao pobjeći, nakon čega je došlo do uporabe oružja, odnosno ubojstva te odvođenja na Sljeme njegove supruge i maloljetne kćerke. Njihova mrtva tijela pronašli su tek nakon što su od osumnjičenih dobili podatke da se nalaze na Sljemenu. Na mjestu ubojstva su uz Suljića bili Siniša Rimac, jedna djevojka (Snježana) Živanović i još neke osobe koje su navedene u posebnom policijskom izvješću, prisjetio se svjedok, dodavši kako su po njihovim službenim iskaznicama zaključili da je riječ o pripadnicima pričuvnog sastava MUP-a. Svjedok je ispričao da je, nakon što su dobili podatak da je za pričuvni sastav nadležan Merčep, poslao inspektora da s njim razgovara ali su ga tada iz MUP-a obavijestili da Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) vodi protuobavještajnu istragu i da su oni zainteresirani za Merčepa. Svjedok je ustvrdio da njemu nije bilo prihvatljivo da SZUP vodi istragu bez policijskog sudjelovanja s obzirom da je kaznena djela počinila skupina ljudi koja se otela kontroli. Posvjedočio je da prema policiji nije bilo pritisaka iz "viših političkih sfera" i da se od njih očekivalo da stručno odrade svoj posao o čemu su obavještavali čitav operativni sustav. Suđenje Merčepu, kojeg se tereti da je kao zapovjednik pričuvnog sastava MUP-a odgovoran za pljačku, odvođenja i ubojstva srpskih civila sa zagrebačkog, kutinskog i pakračkog područja, nastavlja se sutra ispitivanjem nekolicine bivših "merčepovaca", među kojima je i Snježana Živanović.
ZAGREB - Suđenje Ivi Sanaderu i njegovoj bivšoj stranci HDZ-u danas je nastavljeno svjedočenjem još troje kooperanata marketinške agencije Fimi medije preko koje je, po tvrdnjama tužiteljstva, izvlačen novac iz državnih institucija i tvrtki, među ostalim, i za HDZ-ov crni fond. Direktorica tvrtke Mibel Željka Trubić posvjedočila je da je Fimi media od njene tvrtke naručila namještaj za središnjicu HDZ-a i stranački izborni istožer u vrijednosti 700 tisuća kuna. Osim za HDZ, namještaj je na preporuku Nevenke Jurak nabavljala i za Carinu kojoj je na čelu bio tadašnji HDZ-ov rizničar Mladen Barišić. No, za svaki dogovoreni posao svjedokinja je Nevenki Jurak navodno morala platiti 20 do 25 posto provizije. "Proviziju smo joj plaćali tako što je Fimi medija isporučivala fiktivne račune našoj firmi za neke letke i mobitele koje nikada nismo dobili", prisjetila se svjedokinja. Direktor tvrtke Spin plus Dario Bačić ispričao je kako je njegova tvrtka, posredstvom Fimi medije, isporučivala promotivni materijal za HDZ, ali i javne tvrtke poput HEP-a, HAC-a, Hrvatskih šuma i Hrvatske lutrije. Među plakatima koje su tiskali za Carinu bili su i materijali za kampanju "stop korupciji". Za vladajuću stranku isporučivali su plakate, beđeve i iskaznice, a sve fakture plaćala je Fimi medija. Osim s Nevenkom Jurak, poslove su dogovarali i s njenom suradnicom Anitom Lončar Papeš koja se prije početka suđenja nagodila s USKOK-om i priznala krivnju. Sve fakture Fimi medija je uredno platila, a Spin plus se u dogovoru s tom agencijom javljao i na javne natječaje. O suradnji s Fimi medijom sjedočio je i Vinko Pašalić, čiji je studio za grafički dizajn radio oglase i godišnja izvješća za javne tvrtke te vizitke, čestitke i glasnik mladeži za HDZ. Suđenje se ispitivanjem svjedoka Zdenka Kolačeka i Zvonka Fišera nastavlja 30. listopada kada će sudsko vijeće odlučiti hoće li kao dokaz prihvatiti fotografiju jakne s natpisima HDZ i "Željo majstore" koje je, po svjedočenju Marina Frčka, Fimi medija od njegove tvrtke naručila za HDZ.
SOLIN - Solinsko Gradsko vijeće donijelo je odluku o komunalnom doprinosu kojom se smanjuju troškovi legalizacije za oko 2000 zgrada na solinskome području, izvijestio je danas na konferenciji za novinare gradonačelnik Solina Blaženko Boban. Dodao je kako će se u idućih mjesec dana ta odluka obrazlagati po svim mjesnim odborima kako bi se vlasnici nelegaliziranih zgrada pravodobno prijavili za njihovu legalizaciju po sniženim cijenama. "Radi se, pretežito, o objektima koji su građeni prije 20 ili 30 godina te očekujemo da će veliki broj njihovih vlasnika zatražiti legalizaciju", rekao je dogradonačelnik Dalibor Ninčević. Pročelnica solinskoga Upravnog odjela za komunalije, građevinarstvo i uređenje prostora Sanja Samardžija istaknula je da je ta odluka donesena u duhu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je stupio na snagu u kolovozu ove godine.
DUBROVNIK - U Dubrovniku je počela druga arhitektonska radionica i forum "Škola grada" u središtu koje je ove godine obnova Boškovićeve poljane, jednoga od najljepših baroknih sklopova u Hrvatskoj. Četverodnevni forum bit će posvećen nasljeđu u arhitekturi, odnosno procesima transformacije i afirmacije baštine u suvremenim globalizacijskim procesima, istaknuo je predsjednik Područnog odbora Hrvatske komore arhitekata Romano Duić. Predavači na forumu, koji se održava u organizaciji Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba i Područnog odbora Hrvatske komore arhitekata, ugledni su hrvatski stručnjaci i sveučilišni profesori, među kojima su Ivo Babić, Joško Belamarić i Snješka Knežević. Kao gost na forumu sudjeluje i ugledni japanski arhitekt Sou Fujimoto, pobjednik ovogodišnjeg venecijanskog bijenala, te profesor emeritus na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu Frank Walker. U sklopu foruma bit će prezentirani i rezultati višemjesečnog rada studenata koji su se upoznali s lokacijom i potrebnom povijesnom i tehničkom faktografijom Boškovićeve poljane.
VINKOVCI - Nakon uspješno završenog projekta "Crossovers", financiranog sredstvima pretpristupnih fondova Europske unije (EU) Prekogranična suradnja Hrvatska-Srbija, Udruga ljubitelja filma "RARE!" iz Vinkovaca, koja je organizator Festivala dokumentarog rock filma (DORF), uključila se u projekt suradnje istorodnih festivala iz Hrvatske, Srbije i Austrije, izvijestila je ta udruga. Riječ je o projektu "Fresh Danube Films" financiranom sredstvima Europske kulturne fondacije (ECF) u sklopu kojega će program i aktivnosti biti usmjerene prema promoviranju mladih filmskih autora i njihovih debitantskih ostvarenja. Realizacija projekta počela je 15. listopada s rokom provedbe 12 mjeseci, a pored Udruge "RARE!", u realizaciju projekta, uključeni su i Festival filma i medija Cinema City iz Novog Sada (Srbija) te filmski festivali Slobodna zona iz Beograda (Srbija) i Crossing Europe iz Linza (Austrija). Iz Udruge "RARE!" također najavljuju održavanje prve radionice filmske animacije, koja će se održati u Vinkovcima u studenome, tijekom novog Salona stripa i animacije 2012. koji će ponovno zaživjeti u Vinkovcima.