Istaknuto je to, uz ostalo, na današnjem okruglom stolu "5 do 12 za Gorski kotar" kojeg je u Zagrebu u povodu 80. godina od svog osnivanja organiziralo Društvo Goranin Zagreb.
To društvo, koje trenutno ima oko 1.500 članova, kako je kazao Danko Kobali iz njegovog upravnog odbora, ne bave se samo zavičajnim okupljanjima nego i promocijom Gorskom kotara u najširem smislu, izdavaštvom, organizacijom brojnih događanja kao i svojevrsnim lobiranjem za tu regiju u Hrvatskoj i EU.
Prije tri godine društvo je, po riječima potpredsjednika Silka Štefančića, Gorski kotar predstavilo i u Bruxellesu, te su uz Kataloniju bili prve mini regije koje su se tako predstavile.
Društvo Goranin Zagreb osnovano je 1932. te ove godine 80-tu obljetnicu planiraju obilježiti osim okruglim stolom i Festivalom heligonke (mala 'alpska' harmonika 'dugmetara') u dvorani Lisinski u studenom.
Svim tim se želi dodatno skrenuti pažnja na Gorski kotar, jer nažalost, kako kaže Štefančić, država nije našla modele da pomogne toj regiji da zadrži ljude i da neki novi dođu tamo.
A Gorski kotar ima bezbroj prednosti, manje-više poznatih, a ako se izuzme već spomenuta prometna, povezujuća uloga, ono što ga zasigurno najbolje opisuje je prirodno bogatstvo s nezagađenim okolišem, šumom, vodom i zrakom, što su odlični potencijali za razvoj zdravstvenog, ekološkog, izletničkog i drugih selektivnih oblika turizma.
Stoga Štefančić smatra da je vrijedno pozabaviti se tim krajem i uložiti u njega, dati mu poticaje i osmisliti projekte za koje se sredstva mogu tražiti i iz fondova EU-a kako bi ljudi tamo mogli raditi i ostati.
Iako Gorski kotar ima samo 1.500 turističkih kreveta 'čisti' turizam s velikim objektima i tipičnim turističkim sadržajima ne bi bilo dobro rješenje jer je u blizini Kvarner koji sve to ima, nego Štefančić smatra da treba raditi na djelatnostima i sadržajima koji ga neće devastirati.
Zbog toga, a i zato što je to vrlo mali prostor koji se može obići praktično u jedan dan, jako je važna suradnja svih općina, županije i države u planiranju i realizaciji projekata.
Tomislav Mrle na okruglom stolu je naglasio da je za razliku od Primorsko-goranske županije koja je jedna od perspektivnijih u državi, njena mini regija Gorski kotar u sasvim drugom stanju iako u sebi 'nosi' 260 naselja, što je 48,5 posto od ukupnih naselja u toj županiji.
Osim okruglog stola Društvo Goranin Zagreb danas u povodu 80. godina od osnutka predstavlja i novu knjigu iz svoje biblioteke Goranski pot (put) o prvih 14 godina rada društva, a u svom novoobnovljenom sjedištu u Branimirovoj ulici otvaraju i tzv. Goransku informativnu točku kao mjesto susreta i informacija o društvu i Gorskom kotaru.