Povjerenstvo je, kako je rečeno na konferenciji za novinare, ocijenilo ukupno pet prijava sumnji na neurološke nuspojave, za koje je HALMED-u bila dostavljena medicinska dokumentacija. Od tih pet, HALMED je za njih dvije saznao putem medija, dok su tri podnijeli izravno pacijenti.
U svih pet slučajeva radilo se o prijavama sumnji na nuspojavu GBS-a, autoimunog poremećaja koji se klinički manifestira kao upalna poliradikuloneuropatija s posljedičnom obostranom mišićnom slabošću i oslabljenim refleksima u zahvaćenim područjima. Uzrok GBS-a zasad nije poznat, no brojna epidemiološka istraživanja provedena tijekom posljednjih 30-tak godina jasno ukazuju da su najvažniji pojedinačni čimbenici rizika za razvoj GBS-a prehlada i druge infekcije gornjeg dišnog sustava, gripa i sindromi nalik gripi te pojedine infekcije probavnog sustava. Osobe koje obole od tih bolesti imaju 5 do 10 puta veći rizik da u sljedećih šest do osam tjedana obole od GBS-a. GBS je poznata i očekivana nuspojava na cjepiva koja se događa vrlo rijetko, odnosno kod manje od jedne na 10.000 cijepljenih osoba.
Kontinuirana epidemiološka istraživanja iz Europe i svijeta pokazuju, kako je rečeno, da je u državama u kojima je stupanj procijepljenosti populacije protiv sezonske (ili pandemijske) gripe visok, učestalost GBS-a u 'kritičnim razdobljima', tj. neposredno nakon sezone gripe, manja nego što bi se očekivalo bez cijepljenja.
Nakon detaljne ocjene pojedinačnih prijava sumnji na nuspojave i sveobuhvatne analize farmakoepidemioloških podataka, Povjerenstvo je ocijenilo da omjer koristi i rizika primjene cjepiva protiv gripe ostaje pozitivan, odnosno da navedene prijave ne utječu negativno na omjer koristi i rizika primjene pandemijskog i sezonskog cjepiva protiv gripe.