Lokalna samouprava u pojedinim područjima još nije dovoljno obuhvaćena otkrivanjem i progonom počinitelja kaznenih djela korupcije, ustvrdio je, predstavljajući izvješće, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izdvojivši kao prioritet u idućem razdoblju bolju kontrolu lokalnih razina.
Podsjetio je i kako u koruptivnim kaznenim djelima prioritet DORH-a nisu bile samo osuđujuće presude i zatvorske kazne, već i tzv. prošireno oduzimanje imovinske koristi osumnjičenim osobama.
"U samo osam mjeseci ove godine oduzeli smo pet milijuna kuna imovinske koristi za koruptivna kaznena djela, u predmetima organiziranog kriminala oduzeto je još 15 milijuna kuna, a zamrznuto je 70 milijuna kuna imovine koja će u idućem razdoblju biti predmet konačnog oduzimanja ako dokažemo da je osumnjičenik počinio kazneno djelo korupcije", istaknuo je glavni državni odvjetnik.
Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan upozorio je važnost nulte stope tolerancije u borbi protiv korupcije, pa i pokretanje postupaka protiv osoba koji su sudjelovali u tzv. uličnoj korupciji za 100, 200 ili 500 kuna.
"Provjeravamo sve informacije od anonimnih prijava do informacija iz medija", rekao je Cvitan, napomenuvši da su potpisani sporazumi s cijelim nizom državnih tijela koja raspolažu financijskim podacima i olakšavaju financijske istrage u slučaju sumnje na korupciju.
"Iz Uskočke aktivnosti u prvih osam mjeseci zbirno je oduzeto oko 20 milijuna kuna, a zamrznuta imovina je 70 milijuna kuna, desetci nekretnina - stanova, kuća, zemljišta. Koliko će u konačnici to prijeći u vlasništvo države, ovisit će o ishodu suđenja, ali na temelju statističkih podataka za prvih osam mjeseci, vjerujem da ćemo i dalje biti ovako uspješni", istaknuo je Cvitan.
U prvih osam mjeseci ove godine, dodao je, sudovi su donijeli 226 presuda u uskočkim predmetima - 142 presude za koruptivna djela te 84 presude za organizirani kriminal, a ukupna je uspješnost u postupcima u tim predmetima tijekom ove godine iznosila 97,78 posto.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić podsjetio je i na racionalizaciju mreže državnih odvjetništava u 2011. i 2012. budući da je u tom razdoblju broj općinskih državnih odvjetništava smanjen sa 61 na 33, a županijskih s 20 na 15.
"Cilj nam je još više smanjiti broj odvjetništava, kako bi se novac preusmjerio u bolju informatičku povezanost i ekipiranost preostalih ureda", istaknuo je.
Izvješće DORH-a i USKOK-a dobilo je nepodijeljene pohvale članova vijeća, s tim što je Peđu Grbina (SDP), kako je rekao, iznenadilo "stajalište da je okrupnjivanje državnih odvjetništava posljedica pritisaka lokalne samouporave".
"Ne mogu prihvatiti da je lokalna samouprava ostala jedino neistraženo područje u ovoj zemlji", ustvrdio je Grbin.
Laburist Dragutin Lesar osvrnuo se pak na to da je do sada zamrznuo oko 4 posto sredstava koja, po nekim procjenama, završavaju u korupciji u Hrvatskoj, te poručio Bajiću i Cvitanu kako "bismo mogli biti zadovoljni da zamrznuta imovina iznosi barem 10 posto"
Jadranka Kosor (HDZ) naglasila je važnost rada DORH-a i USKOK-a u otvaranju i zatvaranju Poglavlja 23, u vezi kojega je Hrvatska još uvijek pod monitoringom.
"Kao bivša predsjednica vlade odgovorno tvrdim kako nije točno da je ijedna istraga u Hrvatskoj pokrenuta po nalogu europskih institucija ili da je ijedna osoba u Hrvatskoj žrtvovana da bismo zatvorili pregovore", rekla je Kosor, s čime se složio i glavni državni odvjetnik.
Predsjednik antikorupcijskog vijeća Vladimir Šeks posebno se tijekom današnje sjednice osvrnuo na činjenicu da je Ministarstvo pravosuđa otvorilo i zatvorilo javnu raspravu o Nacrtu novog Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije, a da o tome nije izvijestilo članove Vijeća koji su za to, rekao je, doznali iz medija.
Uz konstataciju da bi koordinacija između vijeća i vlade trebala biti bolja, Šeks je za iduću sjednicu Vijeća najavio raspravu o nacrtu novog Akcijskog plana.