Njemačka počinje osjećati posljedice krize koja je mnoge njezine susjede gurnula u recesiju a najteže su pogođeni radnici s niskim plaćama i stariji umirovljenici, ističu.
Najnovije istraživanje njemačkog ministarstva rada o siromaštvu, koje se objavljuje svake četiri godine, pokazalo je da se dodatno produbio jaz između bogatih i siromašnih u najvećem europskom gospodarstvu.
Brojke to zorno prikazuju. Tako je 1998.45 posto ukupnog njemačkog bogatstva bilo je u rukama 10 posto tamošnje populacije, da bi 10 godina kasnije taj udio iznosio 53 posto. Istodobno približno polovina kućanstava u Njemačkoj posjeduje samo 1,0 posto tog bogatstva, pokazala je najnovija studija.
"Satnice, čak i ako netko radi puno radno vrijeme, više nisu dostatne za podmirenje potreba jednočlanog kućanstva, povećavaju rizik siromaštva i potkopavaju društvenu koheziju", upozoravaju iz njemačkog ministarstva rada.
Sindikati tvrde da su upravo one reforme tržišta rada koje su pomogle Njemačkoj da izbjegne najgore posljedice dužničke krize i da smanji nezaposlenost na najniže razine nakon ujedinjenja pridonijele produbljivaju jaza između bogatih i siromašnih.
Nepostojanje zakonom propisane minimalne plaće, uz snažan rast sektora slabo plaćenih poslova i takozvanih "mini" poslova, koje je u sklopu reformi tržišta rada uveo tadašnji njemački kancelar Gerhard Schroeder, išlo je na račun najsiromašnijih u društvu, tumače kritičari.
'Mini' zaposlenja uvriježen su naziv za poslove ograničenog trajanja ili ograničene mjesečne naknade do 400 eura, za koje zaposleni ne plaćaju poreze ni doprinose, dok su poslodavci za njih dužni plaćati puno niže doprinose nego za odgovarajuće puno zaposlenje. Procjenjuje se da bi iduće godine limit od 400 eura mogao biti podignut na 450 eura.
Prema podacima njemačke Agencije za rad, u lipnju ove godine na takvim je poslovima bilo zaposleno 7,375 milijuna Nijemaca. Oko dvije trećine zaposlenih čine žene a poslovi se uglavnom otvaraju u sektorima koji zahtijevaju niske kvalifikacije, ponajprije u ugostiteljstvu, cateringu i građevinskom sektoru.
Europski povjerenik Laszlo Andor ustvrdio je u nedavnom intervjuu da je njemačka politika striktnog obuzdavanja rasta plaća pomogla produljiti i produbiti sadašnju krizu u Europi jer je jedan od uzroka neravnoteža među gospodarstvima regije a time i problema europskog kontinenta.
"U proteklom desetljeću Njemačka je silno obuzdavala rast plaća kako bi za godinu dvije bila konkurentnija ali to je imalo posljedice po druge zemlje Europske unije", istaknuo je Andor u razgovoru za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
Pozvao je da se uvede zakonom propisana minimalna plaća u svim sektorima, te da se plaće povećaju.
Kako njemačko stanovništvo stari, naličje gospodarskog čuda postaje vidljivije i među umirovljenicima.
"Premda ste u sustav uplaćivali 35, 40 ili čak 45 godina, pa čak i ako imate kvalificirani posao i redovnu plaću, može se desiti da ne dobijete mirovinu iznad granice siromaštva", kazala je prošli tjedan njemačka ministrica rada Ursula Von der Leyen zastupnicima u parlamentu.
Gospodarski stručnjaci u Zakladi Hans Boeckler izračunali su da bi zaposlenik koji mjesečno zarađuje oko 2.000 eura trebao raditi 43,5 godine da bi dobio minimalnih 700 eura mirovine u Njemačkoj.
Upozoravaju da bi se u Njemačkoj moglo dogoditi nešto slično kao i u Sjedinjenim Državama, gdje su umirovljenici često prisiljeni raditi kako bi mogli spajati kraj s krajem. Više od 761.000 njemačkih umirovljenika već mora pronaći dodatni izvor prihoda kako bi si popravili budžet, od čega njih 118 tisuća ima 75 i više godina. Taj je trend sve rašireniji, upozoravaju stručnjaci.