PRAG - Češka je vlada u četvrtak uvela zabranu na izvoz žestokih alkoholnih pića, rekao je češki premijer Petr Nečas nakon što su 23 osobe umrle od trovanja metanolom. Češka je prošlog petka zabranila prodaju svih žestokih alkoholnih pića u dućanima i barovima zbog slučajeva trovanja za koje se vjeruje da je prouzročio alkohol iz domaće radinosti. Vlada planira ponovno postupno otvoriti domaće tržište od sredine idućeg tjedna koristeći nove porezne markice i potvrde porijekla pića. Nova zabrana izvoza, koja stupa na snagu odmah, odnosi se na sva alkoholna pića s više od 20 posto alkohola ali ne i na čuvena češka piva. Odluka o zabrani je donesena nakon informacije da Europska unija u petak priprema zabranu uvoza čeških alkoholnih pića ukoliko češka vlada sama ne bude djelovala, rekao je Nečas. "Vlada je došla do zaključka da će za Češku biti bolje da sama uvede i kasnije ukine zabranu", rekao je Nečas na konferenciji za tisak nakon izvanredne sjednice vlade.
BRUXELLES - Konzervativni francuski eurozastupnik Jean-Pierre Audy, predsjednik kluba zastupnika francuske stranke UMP u Europskom parlamentu, u četvrtak je osudio degradaciju višejezičnosti u toj instituciji u korist engleskog jezika. Na sjednici o financijskom pravilniku početkom tjedna, dokument na 407 stranica eurozastupnicima je bio dostupan samo na engleskom. "Nije prvi put da se nalazimo u takvoj situaciji, riječ je o nedopustivoj degradaciji višejezičnosti u Europskom parlamentu", rekao je Audy u pisanoj izjavi. "Mi smo glasovali o dokumentu od kapitalne važnosti kojim se određuju pravila za uspostavu i izvršenje proračuna Europske unije za tri sljedeće godine. Nedostatak prijevoda uvjetuje nemogućnost preciznog razumijevanja svih finesa jednog tako složenog dokumenta", požalio se francuski parlamentarac. EU priznaje 23 službena jezika, ali engleski sustavno potiskuje ostale jezike, iako je u EU najrasprostranjeniji njemački jezik s oko 100 milijuna govornika. Na drugom je mjestu francuski s 78 milijuna izvornih govornika, a tek na trećem je engleski koji, zajedno s talijanskim, materinjim jezikom smatra 60-ak milijuna ljudi.
KAIRO - Sirijski predsjednik Bashar al-Assad je izjavio da sirijski pobunjenici "neće pobijediti" u borbi protiv njegove vlade i dodao da "vrata za dijalog ostaju otvorena". U izjavama za egipatski tjednik Al-Ahram Al-Araby, objavljenim u izdanju od petka, Assad je rekao da "oružane skupine vrše terorizam protiv države. One nisu popularne u društvu... oni na kraju neće pobijediti". Govoreći iz njegova ureda u Damasku Assad je dodao da se "promjena ne može ostvariti kroz stranu intervenciju". Međunarodni posrednik Lakhdar Brahimi sastao se s Assadom u subotu za njegovog prvog posjeta Damasku u svojstvu mirovnog izaslanika. Brahimi je agenciji Reuters rekao da je njegov posjet "potvrdio da je stanje krajnje opasno i da eskalira". Assad je u razgovoru za egipatski tjednik rekao da "nije ni optimist ni pesimist" glede Brahimijeve misije. Najmanje su 54 osobe poginule u četvrtak u sjevernoj sirijskoj pokrajini al-Raqqa kada je u zračnom napadu pogođena benzinska postaja. Aktivisti tvrde da je u 18-mjesečnom sukobu ubijeno više od 27.000 ljudi.
PARIZ/MARSEILLE - Francuska policija privela je u četvrtak mladića na jugu zemlje pod sumnjom da je planirao osvetnički napad na osoblje satiričkog lista koji je objavio karikature proroka Muhameda. U gradu Toulonu ispitan je 18-godišnji mladić koji je u poruci na društvenoj mreži Facebook zaprijetio da će zaklati sve koje nađe u uredima časopisa Charlie Hebdo, doznaje se iz sudskih izvora. Uhićeni nema policijski dosje, ali je poznat sigurnosnim službama, dodaje isti izvor. Objava karikatura u Francuskoj samo je dolila ulje na vatru i još više razbjesnila muslimanski svijet koji je preplavljen prosvjedima protiv Zapada, posebice SAD-a. Policija u Francuskoj je u visokom stanju pripravnosti kada je u pitanju mogući napad islamista, nakon što je u ožujku Mohamed Merah, pristaša al Qaede, ubio u Toulouseu sedam ljudi, među kojima troje židovske djece. Francuska vlada, koja je osudila objavu karikatura u Charlie Hebdo, najavila je za petak zatvaranje škola i diplomatskih predstavništava u 20-ak zemalja, kao mjeru predostrožnosti nakon napada na američka i njemačka veleposlanstva.
PRIŠTINA - Najmanje je pet osoba umrlo na području zapadnog Balkana uslijed zaraze virusom zapadnog Nila, a više desetaka je hospitalizirano u posljednja četiri tjedna, po podacima zdravstvenih službi Srbije, Kosova, Makedonije i Hrvatske, izvijestila je agencija Reuters. Virus zapadnog Nila prenose komarci, a obične se pojavljuje u tropskim područjima. Iako su mnogi slučajevi oboljenja blagi i bez simptoma, ozbiljni simptomi mogu uključivati glavobolje, visoku temperaturu, ukočenost vrata, komu, tremor, grčeve, slabost u mišićima i paralizu. Kosovo je u srijedu potvrdilo prvi smrtni slučaj na svom području i reklo da je žrtva žena iz središnjeg dijela Kosova koja je umrla 14. rujna. Dužnosnici makedonskih zdravstvenih službi su u četvrtak rekli da je u Makedoniji jedna žena umrla i da su još dvije osobe zaražene virusom. Glasnogovornik kosovskog ministarstva zdravstva agenciji Reuters je u četvrtak rekao da se za još dvije nedavno umrle osobe sumnja da su zaražene istim virusom ali da se to još treba potvrditi laboratorijskim ispitivanjima krvi. Od sredine kolovoze u Srbiji su uslijed zaraze umrle tri osobe, a 35-toro je hospitalizirano. "To je prvi puta da je u Srbiji službeno registriran virus zapadnog Nila", priopćilo je ministarstvo zdravstva Srbije. Svi zaraženi su bili stariji od 50 godina i patili su od drugih kroničnih oboljenja. Hrvatska je zabilježila pet slučajeva zaraze ali nije bilo umrlih. Jedno od najtežih izbijanja zaraze virusom zapadnog Nila od 2003. trenutno bilježe i Sjedinjene Države.
BERLIN - U Njemačkoj žive 204.000 hrvatskih državljana, a useljenika podrijetlom iz Hrvatske ima 227.000, dok je ukupan broj građana podrijetlom iz Hrvatske 360.000, proizlazi iz podataka što što ih je objavio njemački Savezni ured za statistiku. 228.000 građana je podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i ako se pritom uzme u obzir činjenica da su među njima brojni Hrvati, onda bi broj građana u Njemačkoj s hrvatskim korijenima mogao biti oko 400.000. Podaci su rezultat istraživanja Saveznog ureda za statistiku provedenog u 2011. u Njemačkoj. Od 360.000 građana podrijetlom iz Hrvatske, 177.000 je muškaraca a 183.000 žena, dok je među hrvatskim državljanima u Njemačkoj 97.000 muškaraca i 107.000 žena. Hrvati su se u Njemačku doseljavali u prosjeku u dobi od 22,7 godina, a prosječna duljina boravka u toj zemlji iznosi 30,6 godina. Gotovo svi Hrvati u Njemačkoj žive u zapadnom dijelu zemlje, bivšoj Zapadnoj Njemačkoj uključujući Zapadni Berlin. Oko 16.000 osoba s podrijetlom iz Hrvatske ili 4,4 posto njih ima dva državljanstva, a među izravnim useljenicima iz Hrvatske takvih je 6.000 ili 2,5 posto. Osobe podrijetlom iz Hrvatske među skupinama su stranaca u Njemačkoj koje imaju najmanji postotak dvostrukih državljanstava. Među građanima podrijetlom iz Hrvatske, 3 posto muškaraca i 3,5 posto žena ima sveučilišnu diplomu. Od svih zaposlenih, najviše ih radi u proizvodnji i uslužnim djelatnostima.