STRASBOURG - Britanski parlament ratificirat će hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom do Božića ove godine, ranije nego što se najavljivalo, kazao je u četvrtak u Strasbourgu potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko nakon sastanka s britanskim parlamentarnim izaslanstvom. Sastanak s potpredsjednikom donjeg doma britanskog parlamenta Nigelom Evansom jedan je od više bilateralnih susreta koje je Leko imao tijekom dana u Strasbourgu, na marginama europske konferencije predsjednika parlamenata Vijeća Europe. “Mi smo ugodno iznenađeni.. (Evans) nas je informirao da će pristupni ugovor RH-EU u britanskom parlamentu biti ratificiran do Božića ove godne. To je puno bolje nego što su nas uvjeravali kada smo bili u Varšavi na sastanku predsjednika parlamenata zemalja EU-a. Tada su govorili o prvom tromjesečju 2013.”, rekao je Leko u izjavi za Hinu. Dodao je kako Britanija smatra da Hrvatska ispunjava obveze preuzete u pristupnom ugovoru. Potpredsjednik Sabora susreo se i s poljskim izaslanstvom, predsjednikom Zastupničkog doma parlamenta BiH Božom Ljubićem, kao i bivšim predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe a sada potpredsjednikom Europskog parlamnta Miguelom Angelom Martinezom. Što se tiče Poljske, čiji je donji dom prije nekoliko dana ratificirao pristupni ugovor, dobili smo jamstva da će proces biti potpuno dovršen u listopadu, rekao je Leko. O razgovoru s Ljubićem Leko je kazao da su obje stranke zaključile da “treba nastaviti razgovore” i o granici i o Pelješkom mostu. “Nisam dobio čvrsto uvjeravanje da će BiH potpisati i ratificirati ugovor” Tuđman-Izetbegović. “Što se tiče Pelješkog mosta, tu smo suglasni da most treba graditi, to je vrlo legitimno i opravdano”, rekao je.
SARAJEVO - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je u četvrtak doveo u pitanje ratificiranje ugovora o granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz 1999. godine uvjetujući taj postupak s bosanskohercegovačke strane utvrđivanjem granične crte sredinom rijeke Une kod Kostajnice. U izjavi koju su prenijeli lokalni mediji u RS, Dodik je kazao kako će iz tog entiteta usprotiviti ratficiranju ugovora što su ga potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović ukoliko granica na Uni ne bude utvrđena sredinom te rijeke. Dodik je ustvrdio i kako Izetbegović nije mogao zastupati interese RS u vrijeme kada je ugovor potpisan. "Alija Izetbegović nije... onaj tko bi mogao da vodi računa i o našim interesima i zbog toga nije uvažena priča koja je danas dosta važna, a to je granica na rijeci Uni i još na nekim prostorima", kazao je Dodik ne navodeći na koje to još prostore misli. Postojeći mehanizam odlučivanja u parlamentu BiH daje svakom od dva entiteta mogućnost blokiranja donošenja bilo kakvih odluka pa i ratificiranja međudržavnih sporazuma kakav je onaj o granici s Hrvatskom. Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i gotovo sve druge stranke iz RS koje imaju zastupnike u parlamentu BiH potpuno su suglasne u zahtjevima da se granična crta na Uni kod Kostajnice utvrdi sredinom te rijeke.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u četvrtak da je očekivao više od drugog susreta Franceta Arhara i Zdravka Rogića, financijskih stručnjaka koje su dvije vlade imenovale za rješenje problema Ljubljanske banke. "Za sada ne mogu biti zadovoljan tijekom pregovora, očekivao sam da će oni brže naći neko zajedničko rješenje", rekao je Erjavec novinarima uoči zasjedanja parlamentarnog odbora za vanjsku politiku na kojoj je odgovarao na zastupnička pitanja. "Arhar je u ime slovenske strane u razgovorima s Rogićem ponudio neka rješenja koja za hrvatsku stranu očito nisu prihvatljiva", rekao je Erjavec u vezi drugog sastanka dvojice opunomoćenika dviju vlada za pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj koji je u utorak održan u Zagrebu. Slovenija, istaknuo je slovenski ministar, i dalje smatra da je problem starih deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb "sukcesijsko pitanje", a ima informacije da je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu spremna posredovati u tom sporu. Ako Rogić i Arhar ne nađu bilateralno rješenje za to pitanje do kraja godine, do kada traje mandat koji je slovenska strana dala Arharu, to bi značilo da bilateralno rješenje nije moguće, rekao je Erjavec, odgovarajući na pitanje može li se Arharu sa slovenske strane produžiti mandat.
ZAGREB - Hrvatska vlada je u četvrtak prihvatila rezoluciju Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ kojom se, uz ostalo, predviđa prodaja rezidencije u New Yorku i veleposlanstva u Bonnu te raspodjela dobivenih sredstva između Hrvatske, Slovenije i Srbije. Riječ je, kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, o dva najznačajnija objekta, rezidenciji bivše SFRJ na Park Avenue u New Yorku te zgradi veleposlanstva u Bonnu. "Oni bi se prodali i novac raspodijelio", rekla je Pusić. Raspodjelom nekretnina bivše SFRJ u zemljama širom svijeta, prema zaključcima Odbora za sukcesiju, Hrvatskoj bi pripala, uz ostalo, zgrada generalnog konzulata u Santiago de Chileu, rezidencija u Nairobiju, veleposlanstvo i rezidencija u Kartumu te rezidencija na Madagaskaru i veleposlanstvo u Tunisu. Hrvatska će također dobiti određena sredstva za veleposlanstvo u Rabatu u Maroku, koje preuzima Slovenija. Prodala bi se i zgrada veleposlanstva u Alžiru, a sredstva će raspodijeliti Hrvatska i BiH. Vlada je u četvrtak prihvatila i Izvješće o ispunjavanju obveza iz Poglavlja 23. - Pravosuđe i temeljna prava, za razdoblje od 1. ožujka do 14. rujna 2012. godine.
WASHINGTON - Bijela kuća je u četvrtak rekla da je "samo po sebi jasno" da je napad na konzulat SAD-a u Libiji u kojem je ubijen veleposlanik i još troje Amerikanaca bio "teroristički napad". "Jasno je po sebi da je ono što se dogodilo u Bengaziju bio teroristički napad", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney novinarima u predsjedničkom zrakoplovu. "Naše je veleposlanstvo žestoko napadnuto i rezultat je bila smrt četiriju američkih dužnosnika". Carneyeva izjava potkrijepila je ocjenu Matthewa Olsena, ravnatelja Nacionalnog protuterorističkog centra, danu u Kongresu u srijedu da je napad na konzulat bio teroristički čin.
WASHINGTON/DŽAKARTA - Američki državljani trebali bi izbjegavati putovanja u Pakistan, priopćio je u četvrtak u najnovijem upozorenju State Department, upozorivši da žestoki prosvjedi i okupljanja diljem zemlje zbog protuislamskog filma i dalje traju. Američko ministarstvo vanjskih poslova savjetuje Amerikancima da odgode sva putovanja koja nisu hitna, a onima koji su već u Pakistanu savjetuje da izbjegavaju mjesta gdje se održavaju prosvjedi i masovna okupljanja. "Pripadnici Al Kaide, talibani i lokalne ekstremističke skupine predstavljaju moguću prijetnju američkim državljanima diljem Pakistana", stoji u priopćenju. Istodobno iz Indonezije stiže vijest da je američko veleposlanstvo odlučilo u petak zatvoriti sve diplomatske misije u toj najbrojnijoj muslimanskoj zemlji na svijetu. "Veleposlanstvo u Džakarti, kao i predstavništva u Surabaji, Medanu i na Baliju u petak će biti zatvoreni zbog mogućih masovnijih okupljanja ispred naših objekata", priopćilo je američko veleposlanstvo. Zbog filma "Nedužnost muslimana" diljem muslimanskog svijeta izbile su žestoke demonstracije protiv Zapada, posebice SAD-a.
STRASBOURG - Glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland izrazio je u četvrtak uvjerenost da su među razlozima urušavanja povjerenja građana u politiku korupcija, netransparentno financiranje političkih stranaka i preutjecajno lobiranje. Jagland je govorio na otvaranju dvodnevne konferencije predsjednika parlamenata zemalja Vijeća Europe u Strasbourgu čija je jedna od tema upravo kriza parlamentarne demokracije i rastuće nepovjerenje građana u politiku, političare i institucije. Na konferenciji sudjeluje i potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. "Potrebno je ponovno zadobiti povjerenje", rekao je Jagland. Međutim, to će biti teško sve dok postoji "previše korumpiranih političara koji se skrivaju iza imuniteta". Ključna je i transparentnost financiranja izbornih kampanja i političkih stranaka.
STRASBOURG - Konferencija predsjednika parlamenata zemalja članica Vijeća Europe započela je u četvrtak poslije podne u Strasbourgu a na njoj sudjeluje i potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. Na dnevnom redu dvodnevnog skupa koji je okupio oko 350 sudionika iz nacionalnih parlamenata VE ali i zemalja promatrača i međunarodnih organizacija, su uloga nacionalnih parlamenata u budućnosti Europskog suda za ljudska prava, moguća kriza parlamentarne demokracije i izazovi za nacionalne parlamente te izazovi i prilike koje nude arapske revolucije. Konferenciju je otvorio predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Jean-Claude Mignon, a nakon njega sudionike će pozdraviti i glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland i predsjednica albanskog parlamenta Jozefina Topalli, u ime predsjedavajuće zemlje Odbora ministara VE. Konferenciju svake dvije godine organizara Parlamentarna skupština Vijeća Europe.
WASHINGTON - Oko 75 posto ljudi na svijetu suočeno je s ograničavanjima vjeroispovijesti uslijed rastućeg ograničavanja vjerskih prava koje uvode vlade, po studiji objavljenoj u četvrtak. Ograničenja su se povećala u tradicionalno tolerantnim državama poput Sjedinjenih Država i Švicarske, kaže studija Foruma za religiju i društveni život Pew Research Centra. Među 197 zemalja ili teritorija udio onih s velikim ili vrlo velikim ograničenjima vjerskih uvjerenja i praksi povećao se na 37 posto sredinom 2010. dok je sredinom 2009. bio 31 posto. Kriterij za mjerenje ograničenja uključio je nastojanja vlada da zabrane određene vjere, zabrane promjene vjeroisposvijesti i ograniče propovijedanje. "Zato što neke od najrestriktivnijih zemalja imaju vrlo veliki broj stanovnika tri četvrtine od oko sedam milijardi ljudi živi u zemljama s vrlo velikim vjerskim ograničenjima od strane vlasti ili vrlo visokim društvenim napetostima, dok ih je godinu dana ranije bilo 70 posto", kaže se u izvješću. Zemlje s vrlo velikim ograničenjima sredinom 2010. bile su Egipat, Indonezija, Maldivi, Saudijska Arabija, Afganistan, Iran, Uzbekistan, Tunis, Eritreja, Kina, Sirija, Mianmar, Rusija, Vijetnam, Jemen, Azerbajdžan, Alžir i Bjelorusija.
LJUBLJANA - Slovenska vlada u četvrtak je prihvatila prijedlog zakona o osnivanju agencije za upravljanje lošim potraživanjima banaka i posebnom fondu za loše kredite. Kao je nakon sjednice vlade izjavio ministar financija Janez Šušteršič, o zakonima će parlament odlučivati po hitnom postupku već idućeg tjedna, a za takav način sanacije bankarskog sustava vlada se odlučila usklađujući se sa centralnom bankom i dobivši mišljenje Europske komisije. Djelovanje tih dviju ustanova odvijalo bi se do 2017. Procjene govore da će one otkupom loših potraživanja vodećih sistemskih banaka uz diskont od oko 50 posto i njihovom zamjenom za državne obveznice izvršiti zamjenu loših kredita u visini najviše 4 milijarde eura. Nakon toga banke će biti potrebno dokapitalizirati svježim sredstvima, prema procjenama vlade do visine od jedne milijarde eura, pri čemu će morati sudjelovati i privatni dioničari u bankama.
SARAJEVO - Predstavnici Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i glavnog stožera Oružanih snaga te zemlje u četvrtak su opovrgnuli neke medijske napise kako je u Afganistanu u utorak pod dramatičnim okolnostima provedena akcija izvlačenja kontigenta vojnika iz balkanskih zemalja. Zamjenik zapovjednika glavnog stožera OS BiH brigadir Ivica Jerkić izjavio je za TV BiH kako je ovotjedni helikopterski transport vojnih instruktora iz zemalja regije u Afganistanu bio izveden u istim okolnostima kao i ranije. "Sve što se događalo ovih dana je bilo redovito i nikakvih izvanrednih zbivanja nije bilo", kazao je brigadir Jerkić dodajući kako se instruktori iz BiH koji su bili u sastavu ISAF-a u petak vraćaju u Sarajevo. Jerkić je dodao kako se sve aktivnosti pedesetak vojnika iz BiH u Afganistanu provode sukladno planovima.
PRIŠTINA - Suci Europske misije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX) potvrdili su optužnicu protiv bivšeg tužitelja iz ureda Specijalnog suda Kosova i bivšeg čelnika radne skupine Agencije za borbu protiv korupcije unutar toga ureda Nazmija Mustafe, priopćeno je u četvrtak u Prištini. U priopćenju EULEX-a navodi se da optužnica tereti Mustafu za zlouporabu službenog položaja ili ovlaštenja, kao i za neovlašteno posjedovanje oružja. EULEX-ovi suci proglasili su sve dokaze u predmetu prihvatljivim i potvrdili optužnicu po svim točkama. Mustafa je bio voditelj posebnog tima kojega je za borbu protiv korupcije formirao kosovski premijer Hashim Thaci. Optužen je da je uzimao mito od ljudi protiv kojih su vođene istrage kako bi se odustalo od optužnica.
BEJRUT - Najmanje 30 civila je poginulo u četvrtak u eksploziji benzinske pumpe nakon zračnog napada na mjesto Ain Issa u sjevernoj sirijskoj provinciji Raqa, priopćili su sirijski aktivisti za ljudska prava. "Najmanje 30 ljudi je poginulo, a 83 je ozlijeđeno", javio je direktor Sirijskog opservatorija za ljudska prava (OSDH) Rami Abdel Rahmane, dodavši da za sada još nepotvrđena izvješća govore o više od 50 mrtvih. Prema njegovim riječima, ta benzinska pumpa je bila jedina u tom području koja je radila.
KIJEV - Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski u četvrtak je upozorio Ukrajinu da njezina europska integracija ovisi o transparentnosti parlamentarnih izbora u listopadu i daljnjoj sudbini zatočene oporbene čelnice Julije Timošenko. Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič označio je europsku integraciju glavnim političkim prioritetom, ali veze Ukrajine s EU pogoršale su se od njegova dolaska na vlast u veljači 2010. "Poljska ustrajno i stalno iskazuje stajalište da bi provedba pravednih izbora u Ukrajini, neovisno o njihovu ishodu, trebala omogućiti sljedeće korake prema cilju da se potpiše i ratificira sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Ukrajine, rekao je Komorowski nakon sastanka s Janukovičem u Kijevu. EU je ključne sporazume s Ukrajinom o slobodnoj trgovini i političkom udruživanju maknula u stranu nakon što je ukrajinski sud u listopadu osudio Timošenko, bivšu premijerku i glavnog Janukovičeva političkog protivnika, na sedam godina zatvora.
MADRID - Španjolski predsjednik Mariano Rajoy odbio je u četvrtak pregovarati o većoj proračunskoj samoupravi Katalonije te ga je regionalni predsjednik te pokrajine Artur Mas optužio da je prokockao povijesnu priliku. Pred "iznimno teškom sadašnjom krizom" moramo "zbiti redove", a "ne dijeliti" zemlju, rekao je Rajoy. Bogata sjeveroistočna španjolska pokrajina sa 7,5 milijuna stanovnika donedavno je bila gospodarski motor Španjolske i sada traži veću proračunsku autonomiju kako bi mogla sama ubirati porez. "Mislim da je propustio povijesnu priliku u razumijevanju odnosa između Katalonije i ostatka Španjolske", rekao je Mas na konferenciji za novinare u Madridu koju je održao sam nakon razgovora s Rajoyem. Mas se nadao dogovoriti "proračunski sporazum" kojim bi proširio autonomiju Katalonije, no Rajoy je rekao kako "nema prostora za razgovor o tome" te je pozvao Masa da zajedno rade u svrhu izlaska iz krize i stvaranja radnih mjesta. Mas nije odbacio mogućnost raspisivanja prijevremenih izbora radi postizanja veće neovisnosti Katalonije. Danas je Katalonija najzaduženija od 17 španjolskih autonomnih zajednica s dugom od gotovo 44 milijarde eura, ili 22 posto njezina BDP-a.
MELUN - Naselja sa 100 do 150 Rom a u tri pariška predgrađa evakuirana su u četvrtak, objavila je prefektura. Raspuštanje četiriju skupina na tri mjesta - u Champs-sur-Marne, Chelles i Bussy-Saint-Georges, "izvršenje je odredbe" pravosuđa, rečeno je iz prefekture. "Ta naselja imaju iznimno ograničene zdravstvene i higijenske uvjete, kako za Rome tako i za okolno stanovništvo", dodaje se. Po riječima Romaina Gerlanda, supredsjednika udruge Turbulences Marne-la-Vallee, koji je stigao kao podrška Romima, njih dvadesetak, u naselju u Champs-sur-Marne, brojni stanovnici imaju ozbiljne zdravstvene probleme. Francusku politiku nasilnog raspuštanja romskih naselja, koju je započeo Nicolas Sarkozy a nastavila nova socijalistička vlada, kritiziraju francuske nevladine organizacije i UN. Procjenjuje se da u Francuskoj živi približno 15.000 Roma.