Inicijativu "Virtualni muzej Dotrščina" je, u tjednu Svjetskog dana mira, pokrenuo Centar za suočavanje s prošlošću "Documenta", a predstavili su ga voditeljica "Documente" Vesna Teršelič, idejni autor projekta Saša Šimpraga i autorica prvog postava muzeja "Pisci i publicisti ubijeni na Dotrščini" Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja. O ustaškom teroru u Zagrebu govorio je povjesničar Ivo Goldstein, a svoja sjećanja na to vrijeme iznio je Juraj Hrženjak.
Ističući da je Spomen-park Dotrščina mjesto najvećeg masovnog zločina u modernoj povijesti Zagreba na kojem je, kako se pretpostavlja, ubijeno oko 7000 osoba, Teršelič je rekla da je tijekom fašističke okupacije ubijeno 18.627 građana Zagreba i njegove okolice. Napomenula je i da prvi postav Virtualnog muzeja "Dotrščina" na temu "Pisci i publicisti ubijeni na Dotrščini", autorice Nataše Mataušić, građani mogu od 17. do 23. rujna pogledati na Trgu bana Josipa Jelačića.
Naglasivši da se muzej otvara na sam Svjetski dan mira (21. rujna), Šimpraga je rekao da će tada na prostoru Spomen-parka "Dotrščina" biti predstavljena privremena krajobrazna intervencija kojoj je cilj, posredstvom angažirane suvremene umjetnosti, na vizualan i simbolički način prikazati brojnost stradanja na tom prostoru. Tako će na oko sedam tisuća stabala biti privezane bijele vrpce. Kako je rekao Šimpraga, što se tiče broja od sedam tisuća vrpci za sedam tisuća žrtava ta je brojka ipak u nekim segmentima sporna te "treba istaknuti da je taj broj u ovom slučaju uzet s dozom umjetničke slobode."
Šimpraga je rekao da na internetskoj stranici Muzeja (www.dotrscina.hr) trenutno objavljen popis oko 700 žrtava za koje se zna da su ubijene na Dotrščini. Također je najavio da je jedan od ciljeva Virtualnog muzeja Dotrščine istraživačka djelatnost u vezi s egzekucijma koje su na istom tom području počinjena u razdoblju poraća.
Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja je podsjetila da su na Dotrščini streljani književnici i publicisti komunisti Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica i August Cesarec.