WASHINGTON
Direktor američkog Centra za antiterorističku borbu (NCTC) Matthew Oslen u srijedu je napad izveden 11. rujna na američki konzulat u libijskom gradu Bengaziju nazvao "terorističkim". U proteklih tjedan dana američki dužnosnici davali su proturječne izjave o tom oružanom napadu u kojem su ubijeni veleposlanik Chris Stevens i tri američka agenta. Matthew Oslen je izjavio da su Amerikaci "ubijeni u terorističkom napadu na konzulat". Američka državna tajnica Hillary Clinton u četvrtak će iza zatvorenih vrata o istrazi napada brifirati zastupnike u Kongresu, a Oslen je uoči toga sastanka oprezno spomenuo moguće veze s Al Kaidom. "Imamo pokazatelje prema kojima bi osobe upletene u napad mogle biti povezane s Al Kaidom ili Al Kaidom islamskog Magreba", rekao je. Prema TV mreži Fox News koja se poziva na obavještajne službe, jedan bivši zatvorenik Guantanama prebačen u Libiju 2007. i zatim oslobođen, upleten je u taj napad. Prije dva dana je State Department odbio govoriti o terorističkom napadu i naveo da čeka rezultate potpune istrage FBI-a. Bijela kuća je navela da nema informacija o planiranom napadu.
QINGDAO
Američki ministar obrane Leon Panetta stigao je u četvrtak u kinesku mornaričku bazu Qingdao, što je prvi posjet bazi jednog šefa Pentagona, u sklopu sigurnosnih razgovora između Sjedinjenih Država i Kine. Kineska ratna mornarica najavila je da će američkom ministru obrane, koji u službenom posjetu Kini boravi od srijede, pokazati jednu od svojih najnovijih fregata i jednu dizelsku podmornicu. U velikoj luci Qingdao nalazi se i stožer Sjevernokineske flote. Taj posjet se događa dan nakon konferencije koju je Panetta održao u vojnoj akademiji u Pekingu, gdje je zajamčio da nova vojna strategija Washingtona, u kojoj je Azija prioritet, nije usmjerena na obuzdavanje razvoja Kine, već proširivanje njezine uloge. "Naša strategija uravnoteženja u regiji Azije i Pacifika nije pokušaj obuzdavanja Kine, već pokušaj produbljenja odnosa s Kinom i proširenja njezine uloge na Pacifiku", rekao je Panetta. Modernizacija kineske ratne flote, uključujući i podmornice, izaziva budnu pozornost stratega u Pentagonu i Kongresu, koje posebice brinu kineski napori u proizvodnji balističkih i krstarećih raketa, koji bi mogle predstavljati prijetnju američkim pomorskim i zračnim snagama na Pacifiku. Tijekom trodnevnog posjeta Kini, Panetta je zauzeo pomirljiv ton i ponudio Kini partnerstvo s SAD-om u borbi protiv zajedničkih prijetnji, poput prirodnih katastrofa i piratstva.
PEKING
Kineske prosvjede protiv Japana ohrabrivali su politički čelnici u Pekingu, izjavio je u četvrtak kineski disident i umjetnik Ai Weiwei, nakon što je snimio prosvjednike kako oštećuju automobil veleposlanika SAD-a. Ai je bio u posjetu prijatelju u stanu blizu američkog veleposlanstva u Pekingu, koje je pokraj japanskog veleposlanstva, kada je čuo prosvjed i počeo snimati, rekao je za AFP. Međunarodno priznati umjetnik je rekao kako je bio "iznenađen" da vidi skupinu od 50 prosvjednika koji su uzeli za metu vozilo američkog veleposlanika Garya Lockea, okružili ga i oštetili zastavu na vozilu. Oni su ga gađali raznim predmetima prije nego što je kineska policija prokrčila put kako bi se automobil udaljio od veleposlanstva. "Bio sam prilično iznenađen jer smo svi mogli vidjeti da su cijeli prosvjed (protiv Japana) pripremili dužnosnici", rekao je Ai, koji je prošle godine kada je policija pritvarala disidente u zatvoru proveo 81 dan. Prosvjedi protiv Japana izbili su diljem Kine tijekom vikenda i u utorak. Oni su potaknuti teritorijalnim sporom oko otoka u Istočnom kineskom moru kojima upravlja Japan i naziva ih Senkaku, ali Kina polaže pravo na suverenitet nad njima i naziva ih Diaoyu. Ai Weiwei upozorio je kineske čelnike da su "naivni" pokušavjući "upregnuti javno mnijenje" na način koji, po njegovim riječima, nije viđen u Kini od Kulturne revolucije (1964.-1976.). Zadnji "pravi" prosvjed u zemlji, rekao je on, bile su demonstracije na trgu Tiananmen 1989., koje je Peking ugušio u krvi. "Oni su pokušali to oslikati kao samoorganizirane prosvjede, ali bilo je toliko pojedinosti da je očigledno kako je to vrlo pažljivo pripremljeno", rekao je Ai o nedavnim masovnim prosvjedima i skupovima protiv Japana.
WASHINGTON
Mianmarska oporbena čelnica Aung San Suu Kyi sastala se u srijedu u Bijeloj kući s američkim predsjednikom Barackom Obamom pošto je u Kongresu primila najviše odličje koje dodjeluje ta institucija. Dobitnica Nobelove nagrade za mir Suu Kyi, koja se nalazi na turneji po Sjedinjenim Državama, održala je privatne razgovore s Obamom u Ovalnom uredu. Prije toga joj je uručena Zlatna medalja američkog Kongresa za njezin doprinos u borbi za demokraciju u zemlji kojom upravlja vojska od državnog udara 1962. godine. "Ovo je jedan od najdirljivijih trenutaka u mom životu, biti ovdje u ovom domu, ujedinjenom kako bi pozdravio stranca iz daleke zemlje", rekla je Suu Kyi u Kongresu. "Među vama su i neka lica koja sam viđala dok sam bila u kućnom pritvoru i neka koja sam viđala pošto sam bila oslobođena", rekla je Suu Kyi, naglasivši potporu američkih zastupnika tijekom njezinih 17 godina provedenih u kućnom pritvoru. Sastanak Obame i Suu Kyi trajao je oko sat i pol vremena, a nakon njega nisu davane izjave.
MINSK
Bjelorusi u nedjelju biraju parlament, a izbore bojkotiraju velike oporbene stranke u najzatvorenijoj zemlji Europe kojom 18 godina upravlja autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko i koja je pod zapadnim sankcijama zbog gušenja građanskih sloboda. Nikakva iznenađenja ne očekuju se na izborima koji se održavaju dvije godine nakon spornog reizbora Lukašenka na četvrti mandat kada su deseci tisuća ljudi u Minsku odgovorili prosvjedima protiv lažiranja rezultata, a vlasti ih privodile i osuđivale oporbene vođe i borce za ljudska prava. Europska unija je početkom 2012. pooštrila sankcije protiv 250 bjeloruskih dužnosnika zbog gušenja oporbe i sloboda čime je već izoliranu zemlju gurnula dublje u krilo Rusije koja joj financijski pomaže. Dvije glavne oporbene stranke, Ujedinjena građanska stranka i Bjeloruska narodna fronta, najavile su u subotu bojkot izbora za parlament u kojem 110 zastupnika u sadašnjem sazivu podržava režim. Manje oporbene formacije, kao stranka Reći istinu, bivšeg predsjedničkog kandidata Vladimira Nekliajeva odlučile su sudjelovati, no većina kandidata dužnosnici su odani Lukašenku.
Nijedan zastupnik kritičan prema vlasti nije bio izabran u parlament 2008., a takav bi se scenarij trebao ponoviti u nedjelju, ističu promatrači.